Godišnje obnovljive zalihe slatke vode na Zemlji iznose oko 45000 km3 . Pri današnjem stupnju razvitka ta količina dovoljna je za život 4,5 do 9 milijardi ljudi. S obzirom da se očekuje da će 2025. ...godine na našoj planeti živjeti preko 8,5 milijardi ljudi jasno je da će slijedeće stoljeće biti obilježeno problemom osiguranja dovoljnih količina čiste vode. Taj će problem biti posebno izražen u zemljama u razvoju i u velikim gradovima. U siromašnim zemljama aridnog i subaridnog područja nestašica vode izazvat će i krizu proizvodnje hrane, pa se mogu očekivati velike migracije stanovništva sa teško predvidivim sociološkim, gospodarskim i političkim posljedicama. U razvijenom svijetu "kriza" vode potaknut će znanstveni i tehnološki razvitak. Republika Hrvalska, gledano u cjelini, s obzirom na klimatske, hidrološke, hidrogeološke i demografske prilike, obiluje kvalitetnom vodom. Naš je dužnost da to blago sačuvamo za buduće generacije.
Annualy renewed resources of drinking water on the Earth are about 45000 cu. km. With today's stage of development that quantity is enough for living 4.5 to 9 billion of people. As it is expected that by 2025 the population on our planet will be over 8.5 billion people, it is clear that the next century will be characterized by the problem of ensuring enaugh quantities of drinking water. This problem will be particularly emphasized in the developing countries and large cities. In the poor countries of arid and subarid areas water deficit will cause the food production crisis and large migrations of the population with almost unpredistable sociological, economical and political consequences could be expected. In the developed world the "water crisis" will stimulate scientific and tehnological progress. The Republic of Croatia, if examined as a whole, regarding the climatic, hydrological, hydrogeological and demographic conditions, has planty of good quality water. It is our duty to preserve this resources for future generations.
U članku se izvješćuje o istraživanjima fizičkoga opterećenja radnika na privlačenju drva: traktorista, rukovatelja vitlom i kopčaša. Istraživanja su provedena tijekom laboratorijskih i terenskih ...mjerenja. Višednevno snimanje rada na terenu obuhvatilo je studij rada i mjerenje pulsa svake minute s pomoću elektronskog pulsomjera lipa Respironics. Laboratorijsko testiranje izabranih radnika obuhvatilo je klinički pregled, izabrane laboratorijske pretrage, EKG, spirometriju, ergometriju i reografiju. Rezultati istraživanja odnose se na postignuti radni učinak, strukturu radnoga vremena te ocjenu fizičkoga opterećenja radnika na osnovi prosječnoga pulsa tijekom dnevnog rada i pripadajuće, posredno izračunane energijske potrošnje. Prema nalazu prosječnoga pulsa tijekom dnevnoga rada fizičko opterećenje traktorista i rukovatelja vitlom svrstano je u klasu malog opterećenja (75-95 min-1), dok je opterećenje kopčaša u klasi srednjeg opterećenja (96-115 min-1). Dnevni utrošak energije izračunan je za dnevno radno vrijeme ostvareno pri terenskim mjerenjima i normalno osmosatno radno vrijeme. Prema kriteriju energijske potrošnje istražena radna mjesta spadaju medu ona j šumarstvu s prihvatljivim opterećenjem. Rad traktorista i rukovatelja vitlom ocijenjen je kao laki rad (od 1,23 do 2,51 MJ). Izračunani utrošak energije čini 21-22% prosječno mogućega najvećeg utroška energije za rad. Rad kopčaša svrstan je u razred teškog rada (2,52-6,30 MJ), a izračunani utrošak čini 43% od prosječno mogućega najvećeg utroška energije za rad. Rad traktorista i rukovatelja vitlom ocijenjen je kao teški rad (2,56-6,30 MJ/8h). Izračunani utrošak energije čini 41-43% prosječno mogućega najvećeg utroška energije za rad. Rad kopčaša svrstan je, prema energijskoj potrošnji u razred najtežeg rada (6,31-10,47 MJ/8h), a izračunani utrošak oni 80% od prosječno mogućega najvećeg utroška energije za rad.
Za postizanje efikasnog načina piljenja arhitekton-sfco-građevnog kamena dijamantnim diskovima, potrebno je naći uvjete pri kojima je učinak najveći, a zatopljenje i trošenje dijamantnog alata ...najmanje. Zbog toga je jedno od najsloženijih pitanja istraživanja rada dijamantnih diskova utvrđivanje optimalnog režima rezanja, što podrazumijeva pravilan izbor dubine rezanja, uzdužne i obodne (kružne) brzine. Da bi se ustanovilo ikako promjena obodne brzine diska utječe na potrošnju dijamantnog sloja, a time i na trajnost diska i njegovu efikasnost u cjelini, obavljena su eksperimentalna istraživanja ovisnosti potrošnje dijamantnog sloja od promjene obodne brzine diska.
Fermentirani mliječni proizvodi općenito se smatraju zdravim i visokovrijednim namirnicama u prehrani svih kategorija pučanstva, u prevenciji i liječenju različitih bolesti. Sve veća ponuda ...tradicionalnih, oplemenjenih i novih vrsta jogurta i sličnih proizvoda, njihova prehrambena i tržišna vrijednost, "funkcionalna" i probiotička svojstva u novije vrijeme privlače posebnu pozornost gospodarstva i šire stručne javnosti. Žive bakterije mliječne kiseline koje se unose u organizam s fermentiranim mliječnim proizvodima povoljno djeluju na obnavljanje zdravstveno povoljne crijevne mikroflore. Udjel fermentiranih mliječnih proizvoda u prehrani domaćeg pučanstva ne zadovoljava. Jamstvo veće potrošnje je u sustavnom isticanju njihove vrijednosti u prehrani ciljnih skupina potrošača (djeca, starci, studenti, intelektualni djelatnici i dr.). Prednosti veće potrošnje obogaćenih proizvoda (voćni jogurt, proizvodi s dodacima žita, vitamina i mineralnih tvari, uporaba probiotičkih kultura i dr.) i u njihovoj djelotvornoj komercijalizaciji.
Longitudinalnom metodom praćen je niz fizioloških parametara u dječaka od 8 do 18 godina života. Registrirane su prosječne vrijednosti i trend promjena nekih kardiovaskularnih i respiratornih ...parametara u mirovanju, te spiroergometrijski pokazatelji pri maksimalnom opterećenju na pokretnom sagu. U dječaka je zabilježen porast apsolutnih vrijednosti respiracijskih parametara i maksimalnog primitka kisika. Relativni maksimalni primitak kisika raste od 8. do 11. godine, zatim se vrijednosti smanjuju, a od 13. godine nadalje uočljiv je značajan porast rezultata.
Utvrđeno je da je rast u visinu u toj dobi malen i da se u 17-oj godini praktički završava. Prirast težine je konstantan kroz čitav opservirani period i iznosi približno 1 kg na godinu. Slično se ...ponašaju i ostale veličine, osim kožnih nabora, koji se bitno ne mijenjaju. Apsolutni i relativni maksimalni primitak kisika pokazuju trend porasta od 15-e, do 18-e godine, što je suprotno dosadašnjim zapažanjima. Postignuti relativni maksimalni primitak kisika od 40,4 cm3 u 18-og godini, može se ocijeniti.
