U ovom radu istražen je utjecaj obrade plamenom polipropilena (PP) i termoplastičnih poliolefina s talkom i čađom (TPO) na površinska svojstva i adheziju nanesenog premaza u uvjetima industrijskog ...procesa robotskog bojenja. Obrada plamenom provedena je na dvije udaljenosti plamena od površine (7,5 cm i 12,5 cm) pri konstantnom protoku zraka i metana te brzini kretanja plamenika. Toplinska postojanost netretiranih uzoraka ispitana je primjenom termogravimetrijske analize (TGA). Promjena toplinskih svojstava prije i nakon obrade plamenom praćena je primjenom diferencijalne pretražne kalorimetrije (DSC). Metodom kontaktnog kuta određena je površinska energija uzoraka prije obrade plamenom te 1 h i 24 h nakon obrade plamenom. Promjene uzrokovane obradom plamenom istražene su ATR – FTIR analizom, a morfološke promjene pretražnim elektronskim mikroskopom (SEM). Nakon nanošenja temeljnog sloja, sloja boje i sloja laka na površinu obrađenih uzoraka određena je adhezija standardnim metodama ISO 2409 i ISO 16925/D25 2018-B. Rezultati su pokazali da TPO uzorci koji sadrže punilo talk i čađu imaju bolju toplinsku postojanost u odnosu na PP. Obrada plamenom utječe na promjenu površinskih karakteristika uzoraka, povećanje slobodne površinske energije i na izgled/strukturu površine. ATR – FTIR analizom utvrđeno je postojanje polarnih skupina na površini nakon obrade plamenom. Svi obojeni uzorci prema zahtjevima normi zadovoljavaju uvjete izvrsne adhezije na međupovršini supstrat/premaz.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Slobodna površinska energija tekstila Grancarić, Ana Marija; Tarbuk, Anita; Chibowski, Emil
Tekstil,
02/2008, Letnik:
57, Številka:
1-2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Opisane su pojave na graničnim površinama u mokrim procesima oplemenjivanja tekstila, od kojih su najznačajnije - kvašenje, penetracija i adsorpcija. Ove se pojave događaju u kontaktu dviju površina ...- kapljevine (kupelji) i krutine (tekstila), čija površinska svojstva određuju jakost međudjelovanja kruto-kapljevito. Ta su međudjelovanja rezultat slobodne površinske energije tekstila i svojstva kupelji kojom se površina tekstila obrađuje. Slobodna površinska energija nekog materijala (krutine) zbroj je energetskih doprinosa propisanih različitim površinskim interakcijama, nepolarnim Lifshitz-van der Waalsovim i polarnim kiselo-baznim interakcijama. Najčešće primjenjivana metoda određivanja slobodne površinske energije direktnim mjerenjem dodirnog kuta (kuta kvašenja) ima znatnih ograničenja kada je u pitanju tekstil, dakle, heterogena, porozna i najčešće hidrofilna površina. Metoda određivanja dodirnog kuta koristi se uglavnom na vrlo glatkim, homogenim, najčešće hidrofobnim površinama, kao što su npr. polimerne folije. Problem određivanja slobodne površinske energije na heterogenim, poroznim materijalima, slabo definirane geometrije, kao što su praškasti materijali, tekstil, keramika i sl. riješio je Chibowski polazeći od modificirane Washbornove jednadžbe koja se odnosi na mjerenje kapilarnosti poroznih materijala. U ovom radu opisan je pristup određivanju slobodne površinske energije i odgovarajućih energetskih komponenata na tekstilu, koji se temelji na eksperimentima kvašenja i penetracije nekoliko vrsta otapala, polarnih i nepolarnih na uzorcima tekstila, korištenjem aparature po Chibowskom i Holyszu.
Istraživanje je provedeno na vrstama drva rasprostranjenima u Africi, Južnoj Americi i Europi, ponajprije na onima koje se upotrebljavaju kao materijal za podove i za gradnju. Kvašenje drva određeno ...je mjerenjem kontaktnog kuta drva s referentnim tekućinama (vodom, dijodometanom) postupkom kapanja. Utvrđena je površinska slobodna energija na tangencijalnom presjeku drva unutar prvih 60 s nakon nanošenja kapi. Među vrstama drva iz tropske zone najveću je hidrofobnost, sličnu onoj koju ima hrastovo drvo, pokazalo drvo jatobe. Vrijednost slobodne površinske energije za srževinu ispitivanih vrsta drva nakon 60 s bila je između 60 i 70 mJ·m-2, dok je za borovinu i brezovinu bila oko 80 mJ·m-2. Najveće promjene zbog djelovanja adhezije unutar 60 s od nanošenja kapljice vode na površinu drva zabilježene su za borovinu, a najmanje za drvo brazilskog hrasta i drvo jatobe.
U radu je na temelju slobodne površinske energije, ocijenjena osjetljivost asfalta s aluminijevim trihidratom na vlagu. Analizirana su fizikalna svojstva i zapaljivost uzoraka s dodatkom aluminijeva ...trihidrata. Za potrebe istraživanja izrađeni su uzorci asfalta modificiranog stiren-butadien-stirenom s različitim udjelima ATH-a (0-14 %). Na uzorcima s dodatkom ATH-a analizirano je povećanje viskoznosti, točka razmekšanja, otpornost bitumena prema kolotraženju, granični indeks kisika i indeks penetracije. Iz aspekta mikromehanizama, ATH u velikoj mjeri nepovoljno utječe na oštećenje asfaltne mješavine uslijed djelovanja vlage.
Toplinska modifikacija uzrokuje razgradnju spojeva u drvu, čime se mijenja kemijski sastav drva što može utjecati na njegovu površinsku obradu. Kako bi se utvrdio učinak toplinske modifikacije na ...površinsku obradu drva, važno je znati svojstva njegove površine. U ovom je radu istraživan utjecaj toplinske modifikacije na pH drva, njegovu slobodnu površinsku energiju, kvašenje premaza i na kemijski sastav bukovine. Rezultati istraživanja pokazuju da je toplinska modifikacija povećala kiselost drva i kut kvašenja vode na bukovini i smanjila polarne komponente slobodne površinske energije. Nadalje, kut kvašenja vodenog premaza na bukovini povećao se s povećanjem temperature modifikacije, a sadržaj ekstraktiva topljivih u vrućoj vodi i organskom otapalu povećao se nakon toplinske modifikacije bukovine.
Za postizanje kvalitetnog otiska nužno je osigurati stabilnost tiskovne forme tijekom otiskivanja cijele naklade. Tiskovne forme za ofset najčešće se izrađuju od aluminijske folije koja se površinski ...obrađuje s ciljem stvaranja površinske strukture nužne u procesu otiskivanja. Tijekom otiskivanja tiskovna forma dolazi u kontakt sa strojnim dijelovima te kemikalijama koje utječu na njenu površinsku strukturu i vode k smanjenju kvalitete otiska. Cilj istraživanja bio je utvrditi trošenje slobodnih površina tiskovne forme uzrokovane procesom otiskivanja. Istraživanja su obuhvatila analizu površinske strukture vizualnom ocjenom SEM snimaka te određivanjem parametara hrapavosti te slobodne površinske energije slobodnih površina. Rezultati istraživanja su pokazali da se procesom otiskivanja smanjuje hrapavost i površinska energija slobodnih elemenata što dovodi do smanjenja njihove funkcionalnosti. Ovo istraživanje je pokazalo trošenje slobodnih površina u procesu otiskivanja i dalo novu predodžbu uzročnika što je nužno za razvoj tiskovnih formi s ciljem povećanja otpornosti prema trošenju.
PDF
