Prispevek je študija o šestih predgovorih k delu J. J. Fernándeza de Lizardija El Periquillo Sarniento, ki velja za prvi hispanoameriški roman. Lizardi je sicer uporabil tradicionalni pripovedni ...okvir, špansko pikaresko, toda El Periquillo Sarniento, ki med drugim kaže številne vzporednice s Cervantesovim Don Kihotom, je nedvomno razsvetljenski roman. Čeprav je Periquillo spočetka prikazan kot pícaro, skozi vzgojni proces v zgodbi postane vzor moderne miselnosti in vrednot.V svoji naratološki študiji avtor pokaže, da ta roman že predgovori jasno postavljajo izven obstoječih tradicionalnih okvirov pikaresknega žanra, pa tudi izven razumevanja predgovora kot pripovedne konvencije, ki je veljala v španskem zlatem veku. Lizardi namreč bodisi spremeni pripovedno strukturo predgovorov bodisi v njih prenovi in prilagodi konvencionalno, že v klasičnih prologih uveljavljeno topiko. Ta sprememba v formalnem in estetskem pogledu je nedvomno odraz modernosti pripovedne tehnike, glede na Lizardijeve izrazito vzgojne namene pa jo lahko vidimo tudi kot način vzpostavitve trdnejšega pakta z bistroumnim in rahločutnim bralcem, da bi ta postal dovzetnejši za miselnost in vrednote, ki jih zastopa roman.
U radu se govori o predgovorima hrvatskim tiskanim gramatikama u
drugoj polovini 19. stoljeća do nastupa škole hrvatskih vukovaca. Nastoje
se opisati i prikazati značajke i funkcija teksta ...predgovora. Riječ je o
tekstu koji prethodi glavnomu, dominantnom tekstu, ali u isto vrijeme
ispunjava komunikacijsku funkciju između autora, čitatelja i autora te
djela i širega vremenskog i društvenog konteksta. Analizirano je četrnaest
predgovora s obzirom na početno obraćanje, autorsko ja, namjenu,
jezik, gramatikološku koncepciju, završno obraćanje te pojavu posvete.
Predgovor se stavlja u suodnos s predgovorima dopreporodnoga razdoblja.
Analiza je pokazala pomicanje značajki predgovora s obzirom na
sadržaj, strukturu i funkcionalnost. Predgovori se pokazuju kao potrebna
sastavnica gramatika.
U radu se analizira pet predgovora tiskanim gramatikama u 18. stoljeću kojima su autori franjevci. Nakon prve tiskane gramatike u Hrvata Bartola Kašića značajan doprinos procesima standardizacije ...imaju upravo gramatike franjevaca Tome Babića, Lovre Šitovića, Josipa Jurina na jugu zemlje i u Slavoniji autora Blaža Tadijanovića i Marijana Lanosovića. Riječ je o dvojezičnim gramatikama u kojima se opisujući drugi jezik opisuje i hrvatski jezik. Predgovori se promatraju kao autorski uvodni tekstovi koji govore o nastajanju gramatike i autoru. U njima nalazimo podatke o autorovu jeziku, hrvatskom jeziku i gramatikološkim koncepcijama autora. Predgovori u svojoj trodijelnoj strukturiranosti (pozdrav, tekst, odjava) prilog su povijesti hrvatskog jezika i povijesti gramatičarske misli.
U radu se nastoji opisati i predočiti sadržaj i funkciju teksta predgovora u hrvatskim tiskanim gramatikama od 17. stoljeća do prve polovice 19. stoljeća, zapravo do nastupa preporoditelja. Propituje ...se slojevitost sadržaja predgovora kao zanimljiva i bitna, funkcionalna teksta. Riječ je o četrnaest tiskanih gramatika. Polazi se od pretpostavke da predgovor postoji kao komunikacijska kategorija u trokutu autor-tekst-čitatelj. Predgovor se promatra u kontekstu povijesti hrvatskoga jezika, u kontekstu dominantna teksta gramatike te s obzirom na autora. Tako se u isto vrijeme otkriva kao priča o autoru, vremenu, društvu i gramatici. Uz predgovor se promatra i pojavnost posvete.