Autor raspravlja o fenomenu ranokršćanskih i srednjovjekovnih trikonhosa na istočnoj obali Jadrana, pretežno u Dalmaciji. Prema formi, funkciji i vremenu nastanka razvrstava ih u pet skupina. Prvu ...tvore relativno rane, malene cellae trichorae koje prvotno bijahu funerarne memorije na privatnome posjedu. Nastale su, čini se, pretežno do sredine 5. stoljeća. Drugu tvore nešto složeniji triconchosi koji za razliku od prethodnih cela imaju ispred svetišta dugi naos. Nalaze se na području antičke Dalmacije po čemu ih autor i naziva dalmatinskim trikonhosima. Oni sadržajem i množinom predstavljaju problemsko težište članka koji je po njima i naslovljen. Nastali su uglavnom poslije sredine 5. ili početkom 6. stoljeća. Treću skupinu tvore oni primjeri iz prve i druge grupe koji su od prvotne memorije naknadno postali trikonhosi kao kompleksne bazilike. Poput ostalih tipova prvotnih memorija koje su naknadno preuređene u kongregacijske crkve i oni su prepravljeni uglavnom poslije sredine 6. stoljeća. Četvrtu skupinu tvore predromanički trikonhosi, morfološki vrlo zanimljiva skupina centralnih građevina, ali i dviju longitudinalnih, koje su nastale pretežno tijekom 9. stoljeća, međutim s primjerima već u 8. stoljeću (rotonda Sv. Trojstva u Zadru), te još u 10. stoljeću (rotonda u Ošlju). Konačno, petu skupinu tvore romanički trolisti nastali pretežno u 12. stoljeću.
U članku se detaljno opisuju i analiziraju predromanički zabati sa sjevernojadranskih otoka Krka, Cresa, Raba i Paga. Ustanovljuje se njihova rana datacija u počecima predromaničkoga doba, o čemu ...ponajviše govore njihove tipološke i stilske karakteristike. Datacija se učvršćuje na temelju analognih, sigurno datiranih zabata. Prema karakterističnim stilsko-tipološkim osobinama, rani predromanički zabati s istočne jadranske obale pokazuju, u komparaciji sa zabatima iz Italije, određene posebnosti koje su rezultat nezavisne razvojne linije na objema obalama Jadrana.
Trogirskoj klesarskoj radionici autor pripisuje zabat pronađen u pločniku nekadašnjeg atrija predromaničke šesterolisne crkve Sv. Marije u Trogiru. Osim toga, njezinoj produkciji atribuira i dva ...reljefna ulomka koja su sekundarno ugrađena u začelni zid parohijske crkve Sv. Georgija (Đurđa) u Pađenima kod Knina. Nakon detaljne usporedbe novoatribuiranih fragmenata s reljefima koji su već ranije pripisani toj radionici, pađenski su ulomci prepoznati kao dijelovi pilastra oltarne ograde, a navedeni zabat, kao i ostali stilski mu srodni trogirski reljefi, dovedeni su u čvršću vezu s crkvom Sv. Marije, točnije s izvornim opremanjem njezina interijera. Budući da je Trogirska klesarska radionica izradila liturgijske instalacije heksakonhalnih crkava u Trogiru i Brnazama, autor navedene građevine datira u vrijeme djelovanja te radionice (prva četvrtina 9. stoljeća), a gradnju gotovo svih dalmatinskih šesterolista smješta u relativno kratak vremenski period od kraja 8. do sredine 9. stoljeća.
