Značajne količine raznovrsnih ostataka (odnosno lignocelulozne biomase) nastaju u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šumarstvu. Stoga je važno podići svijest o mogućnostima primjene takvih ...materijala koji se u današnje vrijeme ne bi trebali tretirati kao otpad, već se mogu koristiti kao obnovljive biotehnološke sirovine za proizvodnju kemikalija, drugih visokovrijednih proizvoda i biogoriva. Lignocelulozni materijal uglavnom sadrži celulozu, hemicelulozu i lignin. Predmet interesa ovog rada je lignocelulozni otpad iz poljoprivrede i prehrambene industrije kao mogući sirovinski temelj za napredak održive biotehnološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Razmotrene su dostupne količine ovih lignoceluloznih sirovina, tipovi bioprocesa u kojima se one mogu koristiti, postupci predobrade koje je neophodno provesti prije provedbe samog bioprocesa te vrste biotehnoloških proizvoda koje je moguće dobiti.
The accession to the EU was certainly the most comprehensive change of economic environment
since Slovenia gained its independence. Therefore the paper tries to present an overview of the national
...food industry economic development in the period before the EU accession and the first five years of
the EU membership. Based on a framework of economic indicators the paper tries to answer some of
the most recurrent questions related to the restructuring process of Slovenian food industry in the last
decade. Results confirm that the economic restructuring which had been hindered in the Slovenian
food industry during the last decade has been triggered radically after EU accession. This brought
to the termination of favourable economic conditions in the highly protected domestic market and
deteriorated radically the business performance, and only those food companies which will restructure
proactively will sustain in the EU markets.
U članku se na osnovi arhivske dokumentacije, sačuvanih skica, plakata i ostale građe analizira razgranata i intenzivna suradnja grafičkog dizajnera Sergija Glumca s Prvom hrvatskom tvornicom ulja. ...Razmatra se Glumčeva značajna uloga u koordiniranju cjelokupne propagandne djelatnosti tvornice i oblikovanju njezina modernoga vizualnog identiteta te doprinos oglašavanju prehrambene industrije u Hrvatskoj tijekom međuratnog razdoblja.
Uporaba enzima i mikroorganizama za pripremu hrane poznata je od davnina. S napretkom tehnologije razvijeni su novi enzimi specifičnih svojstava i širokog raspona primjene, te se neprestano traga za ...novim mogućnostima njihove uporabe. Bakterije, kvasci i gljivice te njihovi enzimi često se upotrebljavaju za pripremu hrane poboljšanog okusa i teksture, a ekonomski su isplativi. Mikrobni enzimi se koriste u većoj mjeri nego biljni i životinjski enzimi, i to zbog jednostavnije i jeftinije proizvodnje te njihove postojane kvalitete. U ovom se revijalnom prikazu raspravlja o najnovijim postignućima u tehnologiji proizvodnje enzima u prehrambenoj industriji. Naveden je opsežan popis enzima koji se koriste za obradu hrane, mikroorganizama iz kojih su proizvedeni, te je dan pregled njihove raznovrsne primjene.
Extended description:
Letošnji pridelek je že prodan; izjave Dino Pucer, predsednik Društva oljarjev Slovenske Istre, Viljanka Vesel, kmetijska svetovalna služba, Andrej Kocjančič, Oljarna Pobegi.
...Information:
Sveti Anton in Slovene Istria: olive oil production, olive harvesting and olives pressed in an oil-press.
Original language summary:
Sveti Anton v Slovenski Istri: pridelava olivnega olja; obiranje oljk, stiskanje oliv v torklji.
Značajne količine raznovrsnih ostataka (odnosno lignocelulozne biomase) nastaju u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šumarstvu. Stoga je važno podići svijest o mogućnostima primjene takvih ...materijala koji se u današnje vrijeme ne bi trebali tretirati kao otpad, već se mogu koristiti kao obnovljive biotehnološke sirovine za proizvodnju kemikalija, drugih visokovrijednih proizvoda i biogoriva. Lignocelulozni materijal uglavnom sadrži celulozu, hemicelulozu i lignin. Predmet interesa ovog rada je lignocelulozni otpad iz poljoprivrede i prehrambene industrije kao mogući sirovinski temelj za napredak održive biotehnološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Razmotrene su dostupne količine ovih lignoceluloznih sirovina, tipovi bioprocesa u kojima se one mogu koristiti, postupci predobrade koje je neophodno provesti prije provedbe samog bioprocesa te vrste biotehnoloških proizvoda koje je moguće dobiti.
Prema inovacijskoj uspješnosti (Summary Innovation Indeks (SII)) koja se temelji na 25 pokazatelja, a uključuje ljudske potencijale, uspješnost istraživačkog sustava, ulaganje privatnog i javnog ...sektora u istraživanje i razvoj (R&D), intelektualno vlasništvo (žigove, patente, industrijski dizajn) i ekonomske učinke (izvoz, zapošljavanje) - Hrvatska se u 2015. nalazila pri dnu EU ljestvice, odnosno inovacijska uspješnost bila je dvostruko manja od prosjeka EU-28 te 2 - 3 puta manja od inovacijskih predvodnika: Švedske, Finske, Danske, Njemačke i Nizozemske. Nasuprot trendu povećanja udjela R&D u BDP-u EU i inovacijskim politikama EU deklariranim u Lisabonskoj strategiji (2000.), zaključcima Barcelona European Council (2002.) i Horizonu 2020 koje su usmjerene na rješavanje problema tzv. „europskog paradoksa“ i nedovoljnog ulaganja, posebice privatnog sektora u R&D te na jačanje interakcije znanosti i gospodarstva po uzoru na ekonomske lidere Japan i SAD - Hrvatska bilježi višegodišnji pad ulaganja u R&D, zbog čega smo s 0,76% udjela u BDP-u na razini 1/3 prosjeka EU. Niska razina i višegodišnje smanjenje ulaganja u R&D, slaba interakcija između R&D, slaba povezanost s primarnom proizvodnjom, niska razina stranih investicija, niski apsorpcijski kapacitet i potražnja za inovacijama zbog tehnološke podinvestiranosti te višegodišnjeg smanjenja udjela HT i MHT industrije - najveći su problemi hrvatske prerađivačke industrije, ali i prehrambene industrije kao njezine najveće grane (prema udjelu u BDVu i broju zaposlenih). Prehrambena industrija pokazala je otpornost prema recesiji te u 2015., promatrano na godišnjoj razini, bilježi stopu rasta 4%, povećanje proizvodnosti 5 - 6% i izvoza 19%, a ostvarila je i značajne regionalne akvizicije, prije svega koristeći prednosti kao što su tradicija u proizvodnji hrane i pića, prepoznatljivost brandova na regionalnom tržištu i dobra sirovinska osnova. S druge strane, produktivnost je još uvijek na razini 70% prosjeka EU i najvećim dijelom posljedica je pasivnog restrukturiranja, a manjim dijelom rezultat inovacijskih aktivnosti koje, u više od 80% slučajeva, čine nabavke postrojenja, opreme i software-a. Hrvatskoj je potrebna reindustrijalizacija i razvoj prehrambene industrije temeljen na novim tehnologijama i inovacijama te proizvodnji koja je orijentirana prema većim tržištima i izvozu, ali i prema turističkoj potražnji te boljem korištenju sirovinskog potencijala (poljoprivredne proizvodnje). Za povećanje konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije temeljene na tehnološkim, organizacijskim i marketinškim inovacijama, uz korištenje postojećih komparativnih prednosti (tradicija, poljoprivredna proizvodnja, turistička potražnja) ključna je uloga države koja u narednom razdoblju treba znatno povećati ulaganja u R&D, poreznim olakšicama i izravnim mjerama poticati razvojna istraživanja i interakciju R&D, osigurati efikasniju koordinaciju R&D institucija i industrije i difuziju inovacija (npr. osnivanjem državne uprave za inovacije), poticati investiranje i poboljšati investicijsko okruženje te u suradnji s industrijom - promjenama u obrazovnom sustavu povećati apsorpcijski kapacitet za inovacije.
Organizacijska struktura podrazumijeva ukupnost odnosa i veza između čimbenika u poslovnoj organizaciji. Predmet istraživanja u ovome radu je vezan uz ispitivanje utjecaja tipova organizacijske ...strukture na efikasnost poduzeća u prehrambenoj industriji Splitsko-dalmatinske županije. Cilj istraživanja je utvrditi koji je tip organizacijske strukture primjeren poduzećima u prehrambenoj industriji Splitsko-dalmatinske županije kako bi se primjenom optimalnog tipa organizacijske strukture povećala njihova efikasnost. Rezultati istraživanja pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika između funkcijske i divizijske organizacijske strukture s obzirom na efikasnost poslovanja poduzeća u prehrambenoj industriji Splitsko-dalmatinske županije te da postoji statistički značajna razlika između poduzeća koja koriste strategiju, kao jedan od faktora utjecaja na izbor organizacijske strukture i poduzeća koja koriste okolinu prilikom izbora organizacijske strukture.
Extended description:
Selo in Gornja Bistrica: pridobivanje bučnega olja; izjave Ibolka Makari, Marija Lebar, Lipovci, Štefan Vučko, Oljarna Vučko.
Information:
Pumpkin and pumpkin-seed oil ...production; an oil-press; pumpkins in the field; pumpkin-seeds cleaning and drying process.
Original language summary:
Pomurje: pridelava buč in bučnega olja; stiskanje olja v torklji, buče na polju, čiščenje in sušenje bučnih semen.
Izuzetno brze promjene svjetskih trendova suočavaju prehrambenu industriju s potrebom da postane agilnija, spremnija i elastičnija. Kako bi bili izvrsni u poslu koji rade, marketing stručnjaci ...istražuju, analiziraju ponašanje, preferencije i potrebe potrošača s ciljem razumijevanja načina na koji razmišljaju i djeluju (otkrivaju njihove misli, ideje i iskustva), a kako bi na bazi rezultata istraživanja ponudili vrijednosti prilagođene ciljnoj skupini potrošača. Rezultati brojnih istraživanja ukazuju kako je generacija milenijalaca stabilna skupina ogromnog potencijala, specifičnih obilježja, uvjerenja, vrijednosti i identiteta u odnosu na pripadnike prijašnjih generacija. Njihova brojnost te izuzetno jaka potrošačka snaga utječu na redefiniranje cjelokupnog gospodarstva i potrošačkog društva. To uključuje i prehrambenu industriju koja je primorana na ulaganje dodatnog angažmana s ciljem ostvarenja poslovnog uspjeha. Sve veći broj svjetskih poduzeća posvećuje se izazovu definiranja novih marketinških metoda te konkurentskih strategija kojim bi pridobili srce i um ovog značajnog, ali specifičnog ciljnog tržišta - generacije milenijalaca.