Mediteranska prehrana i gestacijski dijabetes Matijević, Ratko; Rahelić, Dario
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
07/2023, Letnik:
18, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Gestacijski dijabetes odnosno šećerna bolest dijagnosticirana u drugom, odnosno trećem tromjesječju trudnoće koja nije bila poznata prije trudnoće i ne ispunjava kriterije za šećernu bolest tipa 1 ...ili 2 sve je veći javnozdravstveni problem današnjice. Oko 21,1 milijun žena (16,7 %) tijekom trudnoće imaju neki oblik hiperglikemije, od čega 80,3 % čini gestacijski dijabetes, 10,6 % od ranije poznata šećerna bolest tipa 1 i tipa 2 i 9,1 % šećerna bolest tipa 1 i tipa 2 dijagnosticirana u trudnoći. Medicinska nutritivna terapija, zajedno s tjelesnom aktivnošću i redovnim, odnosno čestim samokontrolama glikemije predstavlja temelj liječenja gestacijskog dijabetesa, a sve s ciljem sprječavanja komplikacija za majku i dijete. Sve je više studija koje pokazuju kako prehrana koja se temelji na hrani biljnog podrijetla može doprinijeti kako prevenciji tako i liječenju gestacijskog dijabetesa, kroz utjecaj na usporavanje pražnjenja želuca, poboljšanje osjetljivosti na inzulin i pojačano lučenje inzulina. Budući da trudnice s gestacijskim dijabetesom imaju povišene pokazatelje oksidativnog stresa i upalnih markera (TNF-α, IL-6 i CRP), izražene dobrobiti ovakvog načina prehrane su bogatstvo antioksidansa i imunomodulatorno djelovanje. Nadalje, visok sadržaj prehrambenih vlakana, niski glikemijski indeks te visok udio jednostrukonezasićenih i višestrukonezasićenih masnih kiselina u odnosu na one zasićene prednosti su ovog obrasca prehrane. Mediteranska prehrana koja obiluje voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, mahunarkama te maslinovim uljem je preporučeni prehrambeni obrazac, a ključ njezinog djelovanja je u sinergiji odnosno zajedničkom međudjelovanju između više različitih blagotvornih komponenti.
Gestational diabetes is diabetes diagnosed in the second or third trimester of pregnancy that is not overt diabetes and is a growing public health problem. About 21.1 million women (16.7%) have some form of hyperglycemia during pregnancy, of which 80.3% include gestational diabetes, 10.6% previously known type 1 and type 2 diabetes, and 9.1% diabetes type 1 and type 2 diagnosed during pregnancy. Medical nutritional therapy, together with physical activity and regular or frequent glycemia self-checks, is the basis of treatment of gestational diabetes with the aim of preventing complications for both mother and child. Research shows that plant-based diet can contribute to both prevention and treatment of gestational diabetes, through the effect of reducing gastric emptying, improving insulin sensitivity and increasing insulin secretion. Since pregnant women with gestational diabetes have elevated indicators of oxidative stress and inflammatory markers (TNF-α, IL-6 and CRP), the pronounced benefits of this type of diet are richness of antioxidants and immunomodulatory effects. High content of dietary fiber, low glycemic index and high proportion of monounsaturated and polyunsaturated fatty acids compared to saturated ones are additional benefits of this diet. The Mediterranean diet, which is rich in fruits, vegetables, whole grains, nuts, legumes, and olive oil, is a dietary pattern that includes all of the above, and the key to its effectiveness is the synergy, the joint interaction between several different components.
Cilj: Pandemija COVID-19 promijenila je način života ljudi, a djeca su zbog svoje dobi posebno ugrožena. Cilj rada bio je procijeniti promjene stanja uhranjenosti, navika tjelesne aktivnosti i ...prehrane kod djece osnovnoškolske dobi tijekom pandemije COVID-19. Metode: Istraživanje je provedeno u školskoj godini 2020/2021 i obuhvatilo je 197 djece iz osnovne škole, 100 dječaka (12,21 ± 1,17) i 97 djevojčica (12,44 ± 1,20). Podaci o životnim i prehrambenim navikama te o tjelesnoj aktivnosti izvan škole dobiveni su iz anketnog upitnika. Za određivanje pripadnosti mediteranskom načinu prehrane koristio se Mediteranski indeks kvalitete prehrane za djecu i adolescente. Kinantropološki i antropološki podaci o učenicima preuzeti su iz dnevnika učitelja tjelesne i zdravstvene kulture. Rezultati: Prosječna ocjena kakvoće prehrane djece ocijenjena prema Mediteranskom indeksu kvalitete prehrane za djecu i ado- lescente, pokazala je srednju pripadnost mediteranskom načinu prehrane. Prije online nastave doručkovalo je svaki dan 65,9% uče- nika dok je za vrijeme online nastave njih 75,7 % doručkovalo (p<0,001). Rezultati su pokazali da su se učenici statistički značajno više bavili sportom prije online nastave nego za vrijeme online nastave (p<0,05). Učenici su imali slabije kinantropološke rezultate poslije nego prije početka online nastave te nisu uočene statistički značajne razlike u stanju uhranjenosti. Zaključci: Prema dobivenim rezultatima učenici pripadaju srednjoj kvaliteti prehrane, a neke navike, poput doručkovanja su se poboljšale dok su se navike tjelesne aktivnosti značajno smanjile za vrijeme pandemije. Stoga treba naglasiti promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti putem javnozdravstvenih programa kako bi se i djeca i roditelji educirali o važnosti pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti.
Zdrav način prehranjevanja je v obdobju mladostništva, zaradi intenzivne rasti in številnih fizioloških sprememb, izjemno pomemben. Obroki v dijaških domovih morajo biti načrtovani skladno s ...Smernicami za prehranjevanje v vzgojno-izobraževalnih zavodih (Smernice). Cilj raziskave je bil ovrednotiti energijsko in hranilno vrednost kosil in večerij v dijaškem domu v Ljubljani ter oceniti njihovo skladnost s Smernicami. Posamezne jedi v ponujenih obrokih smo stehtali ter s spletnim orodjem Odprta platforma za klinično prehrano ovrednotili vsebnost energije in makrohranil. Dijaki so z 9-točkovno hedonsko lestvico ocenjevali senzorično sprejemljivost obrokov. Rezultati so pokazali, da so bile povprečne energijske vrednosti kosil skladne s priporočili za energijski vnos za dekleta, za fante pa so bile premajhne. Povprečna energijska vrednost večerij je bila v vseh treh tednih večja od priporočene za dekleta, medtem ko je bila za fante premajhna v 1. tednu in skladna v drugih dveh tednih. Povprečni vnosi energije z beljakovinami s kosili so bili preveliki, v nasprotju pa so bili povprečni vnosi energije z ogljikovimi hidrati s kosili in večerjami premajhni v vseh treh tednih. Dijaki so v povprečju preveč energije zaužili z maščobami. Povprečna hedonska ocena kosil na 9-točkovni hedonski lestvici je bila 6,5 ± 1,9, povprečna hedonska ocena večerij pa 6,6 ± 1,9.
V svetovnem merilu perutninsko meso predstavlja cenovno dostopen in kakovosten vir beljakovin, zato se je v zadnjih desetletjih povečala njegova prireja. Slednje smo dosegli z intenzivno selekcijo ...pitovnih piščancev na hitro rast, učinkovitejše izkoriščanje krme, povečan delež prsne mišičnine in manjši delež trebušne maščobe. Na drugi strani so tako intenzivna selekcija in zahteve po večji prireji, kot tudi nekateri zunanji stresni dejavniki, ki vključujejo neželene spremembe v okolju, prehranskem režimu, tehnologiji reje in nepravilne postopke ravnanja z živalmi pred zakolom, povzročili večjo dovzetnost živali za oksidativni stres, ki poslabšuje senzorične in tehnološke lastnosti perutninskega mesa. Posledice hitrega povečevanja prsne mišičnine pri pitovnih piščancih in intenzivne tehnologije reje se kažejo v naraščajočem trendu pojavnosti različnih neželenih sprememb piščančjega mesa oziroma miopatij. Med najpogostejše miopatije spadajo miopatija globoke prsne mišice, bledo, mehko in vodeno meso, bela progavost prsne mišice, olesenelost prsne mišičnine ter špagetasto meso, ki prizadenejo predvsem veliko prsno mišico in poslabšujejo njene senzorične in tehnološke lastnosti. Prav tako omenjene spremembe prsne mišičnine poslabšujejo kakovost in prehransko vrednost mesa ter vplivajo na sprejemljivost mesa za potrošnike in nedvomno povzročajo ekonomske izgube v živilsko-predelovalni industriji.
Fenilketonurija je najčešća urođena greška u metabolizmu aminokiselina. Nastaje zbog nemogućnosti pretvorbe esencijalne aminokiseline fenilalanina u tirozin, najčešće zbog nedovoljne produkcije ili ...potpunog nedostatka enzima fenilalaninhidroksilaze uslijed mutacije njenog gena. U većini razvijenih zemalja pa tako i u Republici Hrvatskoj otkriva se obaveznim novorođenačkim probirom. Liječenje se provodi strogo reguliranom doživotnom niskoproteinskom dijetoterapijom. U radu je prikazan slučaj jednogodišnje djevojčice s fenilketonurijom koja je dobro regulirana.
Phenylketonuria is the most common inborn error of amino acid metabolism. It is caused by the impossibility of converting the essential amino acid phenylalanine into tyrosine, most often due to insufficient production or a complete lack of the enzyme phenylalanine hydroxylase due to a mutation in its gene. In most developed countries, including Croatia, it is detected through mandatory newborn screening. Treatment is carried out with strictly regulated lifelong low-protein diet therapy. The case of a one-year-old girl with phenylketonuria, which is well-regulated, is presented.
UVOD: Glede na trenutne trende lahko pričakujemo, da naj bi eden od dveh fantov in ena od treh deklet današnjih najstnikov do 75. leta starosti zboleli za rakom. Po podatkih državnega programa za ...obvladovanje raka, bi lahko kar 40 % rakov preprečili z zdravim načinom življenja in izogibanjem dejavnikom tveganja, zato bi morali najstniki dobro poznati dejavnike tveganja, da bi v prihodnosti zmanjšali pojavnost te bolezni. NAMEN: Glavni namen naše raziskave je bil ugotoviti, kako dobro najstniki poznajo dejavnike tveganja nastanka raka ter preveriti, ali obstaja razlika v znanju med spoloma ter med različno starimi najstniki. METODE DELA: V raziskavo smo vključili 185 najstnikov, starih med dvanajst in petnajst let (54 % fantov, 46 % deklic), ki so izpolnili mednarodni vprašalnik o poznavanju dejavnikov tveganja nastanka raka. Vprašalnike smo nato prenesli v elektronsko obliko s pomočjo spletnega orodja 1KA, ki nam je omogočil pripravo in tudi delno obdelavo rezultatov. REZULTATI: 58 % učencev skrbi, da bodo zboleli za rakom, pri tem pa med spoloma obstaja bistvena razlika, saj to skrb izraža 74 % deklet in le 44% fantov. Med najpomembnejšimi dejavniki tveganja slovenski najstniki na prvem mestu navajajo kajenje (55 %), na drugem alkohol (24 %), na tretjem sevanje (14 %) in na četrtem nezdravo prehrano (14 %). Med učenci se jih 83 % strinja, da nekatera živila povečajo možnost nastanka raka. Pri vprašanju o številu potrebnih dnevnih porcij sadja in zelenjave je povprečen odgovor 3,5 porcij od priporočenih 5. Večina učencev (69 %) meni, da je rdeče meso dejavnik tveganja za nastanek raka, samo polovica pa ve, da je treba dnevno zaužiti manj kot 5 g soli. Da je vzdrževanje zdrave telesne mase eden najpomembnejših načinov preprečitve raka se strinja 81 % učencev, 85 % pa jih meni, da je telesna dejavnost povezana s preprečevanjem nastanka raka. 87% učencev dobro pozna nevarnost sončenja, prav tako pa dobro opredeljujejo alkohol kot dejavnik tveganja, čeprav jih 74 % ni prepričanih ali imajo vse alkoholne pijače enak učinek. ZAKLJUČKI: V raziskavi smo ugotovili, da najstniki dobro poznajo dejavnike tveganja za nastanek raka, saj so med najpogostejšimi desetimi dejavniki pravilno opredelili 6,7 dejavnikov, kar je več kot npr. v Veliki Britaniji, kjer so najstniki pravilno opredelili samo 4,4 dejavnikov. Pokazali smo, da med spoloma obstaja razlika v poznavanju dejavnikov pri oceni nevarnosti kajenja in vpliva telesne mase. Izkazalo se je, da med različno starimi otroci ni bistvenih razlik v poznavanju dejavnikov tveganja nastanka raka.
Interdisciplinaran pristup koji uključuje suradnju između liječnika i nutricionista ključan je u liječenju bolesti i stanja povezanih s prehranom. Taj holistički pristup omogućuje cjelovitu brigu o ...pacijentima, uzimajući u obzir njihove prehrambene potrebe i ciljeve. Cilj ovog rada bio je procijeniti opće znanje o prehrani među liječnicima, specijalistima gastroenterologije, endokrinologije, medicine rada, opće prakse te nutricionistima. Podaci o znanju prikupljeni su pomoću validiranog upitnika modificiranog za potrebe istraživanja kako bi se procijenili različiti aspekti znanja o prehrani. Rezultati su pokazali značajne razlike u odgovorima s obzirom na liječničku specijalizaciju, pri čemu su endokrinolozi postigli najbolje rezultate (71,5 ± 3,54). Nutricionisti su postigli općenito bolje rezultate (71,31 ± 3,59) u usporedbi s liječnicima (63,23 ± 6,23), što ukazuje na važnost njihove uključenosti u područje prehrambene skrbi. Dobiveni rezultati naglašavaju važnost multidisciplinarnog pristupa i uspostavljanja suradnje između liječnika i nutricionista kako bi se osigurala optimalna prehrambena skrb za pacijente.
In the treatment of nutrition-related diseases and conditions, an interdisciplinary approach involving collaboration between physicians and nutritionists is essential. This holistic approach enables comprehensive patient care, considering their nutritional needs and goals. The aim of this work was to assess general knowledge about nutrition among specialists in gastroenterology, endocrinology, occupational medicine, general practice and nutritionists. Data were collected using a modified questionnaire “General Nutrition Questionnaire”, which was designed to cover different aspects of nutritional knowledge. The results showed significant differences in responses between specialties, with endocrinologists achieving the best results (71.5 ± 3.54). Nutritionists (71.31 ± 3.59) showed generally better results compared to physicians (63.23 ± 6.23) which indicates their focus in the field of nutritional care. These results emphasize the importance of a multidisciplinary approach and the establishment of collaboration between physicians and nutritionists to ensure optimal nutritional care for patients.
Cilj: Kvalitetna prehrana, koja podrazumijeva uravnoteženi unos hranjivih i zaštitnih tvari, jedan je od preduvjeta za prevenciju pretilosti i očuvanje zdravlja pojedinca. Cilj ovoga rada bio je ...utvrditi unos pojedinih makronutrijenata učenika mlađe školske dobi, te ustanoviti postoji li povezanost unosa pojedinih makronutrijenata s odgovarajućim pokazateljima statusa uhranjenosti i sastava tijela. Metode: Istraživanje je provedeno na uzorku 402 učenika, polaznika četvrtih razreda osnovnih škola Zadarske županije. Temeljem 6 morfoloških mjera izračunati su pokazatelji statusa uhranjenosti i sastava tijela (indeks tjelesne mase, indeks za procjenu rizičnog tipa pretilosti, subskapularno tricipitalni indeks i % masti), a unos pojedinih makronutrijenata procijenjen je FFQ upitnikom frekvencija za procjenu unosa hrane i nutrijenata. Izračunati su osnovni deskriptivni parametri, testirana je normalnost distribucije, a za definiranje funkcionalne veze pokazatelja statusa uhranjenosti i sastava tijela, te unosa pojedinih makronutrijenata, primijenjena je regresijska analiza. Rezultati: Prosječni dnevni energetski unos učenika (2132,56±703,99 kcal/dan) odgovara preporučenom dnevnom unosu energije s obzirom na dob ispitanika, dok je prosječni dnevni energetski unos učenica (2110,14±760,77 kcal/dan) nešto viši od preporučenoga. Učenice unose nešto više proteina i masti od preporučenog dnevnog unosa, dok učenici unose nešto manje ugljikohidrata. Na uzorku učenika nema značajne povezanosti apsolutnog unosa pojedinih makronutrijenata i pokazatelja statusa uhranjenosti i sastava tijela, dok je kod učenica dobivena značajna negativna povezanost unosa proteina sa sumom kožnih nabora (β=-0,42) i značajna pozitivna povezanost unosa masti s opsegom trbuha (β=0,46). Zaključak: Prosječni dnevni energetski unos ispitanika diferencira se s obzirom na spol, kao i povezanost unosa pojedinih makronutrijenata s pokazateljima statusa uhranjenosti. Prekomjerni unos pojedinih makronutrijenata može doprinijeti porastu pojedinih pokazatelja statusa uhranjenosti i sastava tijela, a značajne povezanosti upućuju na zaključak da kvalitetna i ravnomjerna prehrana može značajno pridonijeti boljem statusu uhranjenosti ispitanika
Objective: A quality diet, which includes a balanced intake of nutrients and protective substances, is one of the prerequisites for preventing obesity and preserving the health of the individual. The aim of this study was to determine the intake of individual macronutrients of younger school-aged students, and to establish whether there is a relationship between the intake of individual macronutrients and indicators of nutritional status and body composition. Methods: The research was conducted on a sample of 402 fourth-grade students of primary schools in Zadar County. Indicators of nutritional status and body composition were calculated on the basis of 6 morphological measures (Body Mass Index, Waist to Hip Ratio, Waist Circumference, Subscapular Tricipital Index and % of body fat). The intake of individual macronutrients was assessed using the FFQ frequency questionnaire for assessing food and nutrient intake. The basic descriptive parameters were calculated, and regression analysis was used to define the functional relationship between indicators of nutritional status and body composition and intake of individual macronutrients. Results: The average daily energy intake of students (2132.56±703.99 kcal/day) corresponds to the recommended daily energy intake considering the age of the subjects, while the average daily energy intake of female students (2110.14±760.77 kcal/day) is higher than recommended. Female students consume slightly more protein and fat than the recommended daily intake, while male students consume slightly less carbohydrates. In the sample of male students, there was no significant relationship between absolute intake of individual macronutrients and indicators of nutritional status and body composition, while on a sample of female students, a significant negative relationship of protein intake with the sum of skin folds was obtained (β=-0.42) and a significant positive correlation of fat intake with Waist Circumference was obtained (β=0.46). Conclusion: The average daily energy intake of the respondents differs with regard to gender, as well as the relationship between the intake of certain macronutrients and indicators of nutritional status. Excessive intake of individual macronutrients can contribute to the increase of certain indicators of nutritional status and body composition, and the significant relationship point to the conclusion that a highquality and balanced diet can significantly contribute to a better nutritional status of the subjects.
Kronična bubrežna bolest (KBB) u djece postaje sve veći javnozdravstveni problem. Pojavnost u dječjoj dobi je 12,1 na milijun djece. Najčešći uzroci KBB u djece su: kongenitalne anomalije ...(opstruktivna uropatija, refluksna nefropatija). Pravovremeno postavljanje dijagnoze i adekvatno liječenje te nutritivna potpora mogu odgoditi bubrežno nadomjesno liječenje. U članku će biti riječi o definiciji KBB, simptomima i liječenju.
Reprising The 2017 American Library Association Outstanding Academic Title award-winning A-Z Guide to Food As Medicine, this new edition explores the physiological effects of more than 250 foods, ...food groups, nutrients, and phytochemicals in entries that include:
Definition and background information such as traditional medicinal use, culinary facts, and dietary intake and deficiency information
Scientific findings on the physiological effects of foods, food groups, and food constituents
Bioactive dose when known, such as nutrient Dietary Reference Intakes focusing on 19-to-50-year-old individuals
Safety highlights, such as nutrient Tolerable Upper Intake Levels
A health professional's comprehensive nutrition handbook that includes all nutrients, nutrient functions, "good" and "excellent" sources of nutrients, nutrient assessment, and deficiency symptoms, as well as summaries of foods, food groups, and phytochemicals.
New to the Second Edition:
Disease- and condition-focused Index that leads readers to foods used to manage specific conditions and diseases
Focus on practical recommendations for health maintenance and disease prevention, including tables, insets, and updated scientific findings on more than a dozen new foods
Accompanying teaching aids and lesson plans available online at http://www.crcpress.com
Features:
Dictionary-style summaries of the physiological effects of foods, food groups, nutrients, and phytochemicals alphabetically listed for quick access
Approximately 60 B & W images of foods; informational tables and insets that define or illustrate concepts such as drug terminologies, classes of phytochemicals, and medicinal aspects of foods and of a plant-based diet
Over 1,000 scientific references from peer-reviewed sources, including The Academy of Nutrition and Dietetics Evidence Analysis Library, and position statements of major health organizations
