Variabilnost srčne ferkvence (angl. heart rate variability, HRV) je najpogosteje uporabljena metoda za oceno avtonomne regulacije srca. S tehnološkim razvojem komercialnih merilcev srčnega utripa in ...pripadajočih računalniških programskih sistemov, ki omogočajo verodostojno izračunavanje, se je uporaba metodologije preselila iz kardioloških laboratorijev in specialističnih ambulant v vsakodnevno prakso rekreativnih športnih navdušencev, profesionalnih športnikov in trenerjev. Prav zato se vse več slovenskih zdravnikov pri svojem vsakdanjem kliničnem delu srečuje z vprašanji o fizioloških osnovah HRV, o načinih njenega določanja in o pravilni interpretaciji analiz. Namen članka je zato razložiti osnovne fiziološke mehanizme variabilnosti srčne frekvence, opisati konvencionalne in novejše analize in kazalnike ter opredeliti in pojasniti spremembe srčne frekvence v različnih fizioloških in patoloških stanjih organizma.
Pretreniranost se definira kao pojava izazvana primjenom prekomjernih opterećenja te neprimjerenih sadržaja i metoda rada, koji nadilaze individualne adaptacijske mogućnosti sportaša, stoga kao takva ...zahtijeva prekomjernu mobilizaciju strukturnih, funkcionalnih i biokemijskih kapaciteta sportaševa organizma. To je stanje dugotrajnog osjećaja iscrpljenosti i nemogućnosti obavljanja treninga na razini do koje je sportaš došao prije nego se pretrenirao. Obično se javlja zbog neprimjerenog omjera između ulaganja napora i vremena odmaranja u kombinaciji s raznim vanjskim stresorima. Stanje pretreniranosti nije rezervirano samo za vrhunske i profesionalne sportaše, već i za početnike u sportu koji zbog svojeg neiskustva ne znaju napraviti optimalan raspored između treninga i odmaranja, adekvatne prehrane i hidratizacije. Rezultati provedenog istraživanja na uzorku od 30 sportaša aerobnih sportova (veslanje, trčanje, biciklizam) pokazuju da petina sportaša (20%) navodi kako osjeća da bi najradije ostala u krevetu, da im srce brže kuca i kako se lakše razljute (19%), da se brže umaraju (18%), ne uživaju više u sporstkoj aktivnosti (17%) te da njihovi bliski prijatelji misle kako se njihovo ponašanje promijenilo (17%). Smanjen užitak u aktivnosti, umor, potreba za spavanjem i odmorom ukazuje na simptome parasimpatičke pretreniranosti. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na potrebu preveniranja i prepoznavanja simptoma pretreniranosti od strane samih sportaša, ali i njihovih trenera.
Sportaši unapređuju svoju sportsku izvedbu kada postoji optimalna ravnoteže između trenažnog stresa i oporavka. Ukoliko postoji nesrazmjer između navedenoga, može nastupiti sindrom pretreniranosti. ...Trenutačno se koristi nekoliko biomarkera za procjenu sindroma pretreniranosti, ali nijedan ne zadovoljava sve specificirane kriterije za definitivnu dijagnozu. Cilj ovog rada bio je istražiti učinke osmotjednog trkačkog programa treninga izdržljivosti na biokemijske, hormonske i psihološke parametre trkačica. Za realizaciju trenažnog programa, koji se sastojao od dva trotjedna progresivna prepokrivajuća perioda nakon kojih je slijedio period tapera, a bio je zaključen natjecateljskim trčanjem na 10 km ili 21 km, bilo je angažirano sedamnaest trkačica. Uzorci krvi su uzimani u šest vremenskih točaka tijekom osmotjednog trenažnog programa: inicijalno mjerenje (Osnovno), nakon prvog i drugog trotjednog perioda opterećenja (Opterećenje 1 i Opterećenje 2), nakon svakog perioda tapera (Taper 1 i Taper 2) te nakon programa treninga (Odmor). Tijekom svakog mjerenja ispitanice su bile zamoljene da popune Upitnik Oporavak-Stres za sportaše (RESTQ). Na kraju programa zabilježene su značajne promjene u kondicijskoj pripremljenosti (VO2max +4,3%; p=0,03). U vremenskoj točki Odmor vrijednosti kortizola su značajno smanjene u odnosu na inicijalno mjerenje (p=0,002) i Taper 2 (p=0,008). Suma varijabli subskale oporavka u RESTQ bila je značajno manja u odnosu na Taper 2 te je samoučinkovitost porasla u Taperu 2. Također smo utvrdili značajno višu samoregulaciju tijekom perioda oporavka u odnosu na inicijalno mjerenje. Glavni rezultati ovog istraživanja ukazuju na činjenicu da je realizirani program treninga bio dobro uravnotežen u smislu udjela perioda stresa i odmora, što je rezultiralo pozitivnim trenažnim učincima. Čini se da su psihološki parametri osjetljiviji markeri od biokemijskih i hormonskih za otkrivanje promjena u stresu i oporavku. Upitnik RESTQ može se koristiti kao praktično sredstvo za prepoznavanje sindroma pretreniranosti u njegovim ranim fazama.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, FSPLJ, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Nalaganje filtrov
Noben zadetek ni izbran!
Prosimo, izberite zadetke, ki jih želite izvoziti.
Iskanje je bilo uspešno shranjeno.
Urejanje
Iskanja ni bilo mogoče shraniti.
Shranjena iskanja si lahko ogledate v seznamu Moja iskanja.
Spremembe v shranjenem iskanju so uspešno shranjene.
Shrani iskanje
Vnos na polico
Noben zadetek ni izbran!
Dodajanje gradiva na polico je uspelo.
Dodajanje gradiva na polico je le deloma uspelo.
Dodajanje gradiva na polico je v celoti spodletelo.
Dodajanje gradiva na polico ni bilo potrebno.
Prosimo, izberite zadetke, ki jih želite dati na polico!
Na polico so bili uspešno dodani naslednji zapisi:
Na polico so bili uspešno dodani naslednji zapisi:
Vnosi, pri katerih je dodajanje na polico spodletelo:
Dodajanje na polico ni uspelo za vse izbrane vnose:
Vsa izbrana gradiva so že na polici.
Duplikat
Dosežena omejitev
Urejanje
Napaka
Urejanje
Dodajanje
Urejanje
Sprememba statusa
Opozorilo s to iskalno zahtevo že obstaja. Prosimo, preverite seznam Moja opozorila.
Imate že 10 aktivnih opozoril.
Pri urejanju opozorila ni bilo nobenih sprememb.
Pri dodajanju in/ali urejanju opozorila se je pojavila napaka. Prosimo, poskusite ponovno.
opac.user.alert.dialog.alert_success.info
Opozorilo je bilo uspešno dodano in aktivirano.
Spremembe v nastavitvah opozorila so uspešno shranjene.
PDF
