Problemi u ponašanju djece i mladih razvijaju se u interakciji više različitih rizičnih i zaštitnih čimbenika koji se
nalaze u pojedincu i njegovom okruženju. Slobodno vrijeme dio je mikrosustava ...pojedinca te kao takvo ima
snažan odgojno-formativni i prevencijski potencijal. Ovaj rad ima za cilj dati pregled pojedinih teorija i recentnih
empirijskih spoznaja o ulozi slobodnog vremena u suvremenoj prevencijskoj praksi. U radu se analizira organizacija
i implementacija aktivnosti slobodnog vremena te njihov utjecaj na djecu, napose u dijelu strukturiranih i
nestrukturiranih aktivnosti. Daju se neki od primjera kvalitetne prakse iz zapadnih zemalja te se kritički osvrće na
hrvatsku praksu u ovom području. Navedene spoznaje stavljaju se u odnos sa suvremenom prevencijskom znanošću
i pripadajućim empirijskim rezultatima koji idu u prilog važnosti slobodnog vremena u prevencijskim intervencijama.
Poremećaj kockanja ponavljajuća je kockarska aktivnost koja narušava opće stanje ili uzrokuje značajan problem
za osobu. Prevalencija je ove bolesti u svijetu između 0,01 i 10,6 % u odrasloj ...populaciji, a među adolescentima je i
češća. Najvažniji su okidači poremećaja kockanja velika dostupnost i pristupačnost kockanja, odnosno mogućnost
kockanja online. Veći rizik za nastanak ovog poremećaja imaju muškarci, samci, osobe u socijalno depriviranoj okolini.
Međutim, kao kritično razdoblje osjetljivosti mozga za razvoj ovisnosti pa tako i poremećaja kockanja nameće se
doba adolescencije. U Hrvatskoj čak 12,9 % srednjoškolaca zadovoljava kriterije za problematično kockanje. Budući
da poremećaj kockanja uzrokuje značajne psihosocijalne posljedice i da je povezan s brojnim psihičkim i fizičkim
komorbiditetima, nužno je osmisliti kvalitetne preventivne intervencije. U svijetu i u našoj zemlji postoje brojni
preventivni programi namijenjeni adolescentima, a najuspješniji su oni dužeg vremenskog trajanja koji obuhvaćaju
multiple aspekte ovisnosti i utječu na promjene u ponašanju. Prevencija ove bolesti značajan je javnozdravstveni
imperativ koji treba obuhvatiti pojedinca, obitelj, socijalno okruženje uz odgovarajuću zakonsku regulativu, financijsku
podršku, interdisciplinarnu profesionalnu suradnju i znanstvenu evaluaciju učinkovitosti primijenjenih programa.
Cilj istraživanja bio je ispitati kakve stavove studenti razredne nastave imaju prema preventivnim programima protiv vršnjačkog nasilja, ulozi škole i učitelja u prevenciji vršnjačkog nasilja te ...kakvima procjenjuju svoje kompetencije sprječavanja i suočavanja s vršnjačkim nasiljem u školi. U istraživanju je sudjelovalo 188 studenata posljednja
tri godišta studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku
i Slavonskom Brodu. Za potrebe istraživanja sastavljen je anketni upitnik koji je sadržavao pitanja koja se odnose na: (1) stav o učinkovitosti i važnosti preventivnih programa, (2) stav o ulozi škole u
prevenciji vršnjačkog nasilja, (3) stav o ulozi učitelja u prevenciji vršnjačkog nasilja i (4) procjenu vlastitih kompetencija prevencije vršnjačkog nasilja. Rezultati su pokazali kako 56,9% sudionika ima iskustva s preventivnim programima te njihovu učinkovitost ocjenjuju prosječnom ocjenom M=3,68 (sd=0,799). Sudionici smatraju da je prevencija vršnjačkog nasilja vrlo važna, no kako je provedba preventivnih programa srednje učinkovita, smatraju da škola i učitelji imaju važnu ulogu u prevenciji vršnjačkog nasilja, međutim svoje vještine sprječavanja i suočavanja s vršnjačkim nasiljem procjenjuju osrednjima. Dosadašnja istraživanja ukazuju na potrebu za stručnim obrazovanjem učitelja o prevenciji vršnjačkog nasilja.
The aim of this study was to explore attitudes of the students at the Faculty of Education towards bullying prevention programmes, the role of
school and teachers in bullying prevention and their assessment of own competences in bullying prevention. Data was collected from 188 students
of 3rd year of undergraduate and 1st and 2nd years of graduate study at
the Faculty of Education in Osijek and Slavonski Brod. For the purposes
of this study a questionnaire was developed regarding (1) attitude towards effectiveness and importance of bullying prevention programmes, (2) attitude towards the role of schools in bullying prevention, (3) attitude towards the role of teachers in bullying prevention and (4) assessment of one's own competences in bullying prevention. The results have showed that 56, 9 % participants have experience with bullying prevention programmes, and they evaluate their effectiveness as moderate. Participants think that bullying prevention programmes are very important, but that their implementation is moderately effective. They believe that schools and teachers have important role in bullying prevention; however, they estimate their own skills in bullying prevention as moderate. Teachers are vital in bullying prevention, so it
is necessary to implement continuous education about bullying prevention programmes in their education.
Das Ziel dieser Studie war die Einstellungen von Lehramtsstudenten, zukünftigen Primarstufelehrern, zu Programmen für die Gewaltprävention unter Gleichaltrigen und zur Rolle der Schule und der Lehrperson hierbei
zu erforschen, sowie zu hinterfragen, wie die Lehramtsstudenten ihre eigenen Kompetenzen der Gewaltprävention und des Umgangs mit der Gewalt unter gleichaltrigen Schülern im Klassenraum einschätzen. An der Untersuchung nahmen 188 Studenten der letzten drei Generationen der Fakultät für Bildungs- und Erziehungswissenschaften in Osijek und Slavonski Brod teil. Für den Bedarf der Studie wurde ein Fragebogen erstellt mit Fragen in Bezug auf: (1) die Einstellung zur Effizienz und Bedeutung von Präventionsprogrammen, (2) die Einstellung zur Rolle der Schule in der Prävention der Gewalt unter Gleichaltrigen, (3) die Einstellung zur Rolle der Lehrperson in der Prävention der Gewalt unter Gleichaltrigen und (4) die Einschätzung der eigenen Kompetenzen der Prävention von Gewalt unter Gleichaltrigen. Die Ergebnisse zeigen, dass 56,9% der Befragten Erfahrung mit Präventionsprogrammen hat und ihre Effizienz mit einer Durchschnittsnote von M=3,68 (SD=0,799) bewertet. Die Befragten erachten die Prävention von Gewalt unter Gleichaltrigen für sehr wichtig. Da jedoch die Durchführung der Präventionsprogramme nur mittelmäßig effizient ist, finden sie, dass Schule und Lehrperson eine große Rolle bei der Prävention der Gewalt unter Gleichaltrigen spielen. Die eigenen Fähigkeiten der Vorbeugung und des Umgangs mit Gewalt unter Gleichaltrigen schätzen sie jedoch als mittelmäßig ein. Bisherige Untersuchungen deuten auf den Bedarf fachlicher Weiterbildung der Lehrer in Hinsicht auf die Prävention von Gewalt unter Gleichaltrigen hin.
Najčešći izvori stresa kod adolescenata vezani su uz školu, sukob s roditeljima i prijatelje. Cilj je ovog rada iznošenje pregleda literature i istraživanja koji se bave ispitivanjem školskog stresa ...adolescenata. U svrhu rasvjetljavanja problematike školskog stresa adolescenata iznesen je prikaz uzroka pojave školskog stresa, strategije suočavanja adolescenata sa stresom, te uloga preventivnih programa kao jednog od efikasnijih načina suočavanja i umanjivanja određenih rizičnih čimbenika u školi. Na temelju analize dostupnih istraživanja proizlazi da bez obzira na dobne i rodne razlike od svih izvora stresa negativna ocjena ili ocjena lošija od očekivane, predstavlja specifičan i najčešći izvor stresa koji se javlja kod adolescenata te da postoji razlika u percepciji stresa na način da se mijenjaju prioriteti i izvori stresa kod adolescenata u srednjoj školi u odnosu na adolescente u osnovnoj školi. Upravo ovi izvori stresa uvjetuju brojne psihosomatske poremećaje i/ili emocionalne reakcije kod adolescenata, zbog čega školski stres predstavlja ozbiljan problem. Jedan od efikasnijih načina suočavanja i umanjivanja određenih rizičnih čimbenika u školi je izrada i provođenje preventivnih programa. Isto tako, kvaliteta odnosa koju nastavnik uspostavlja s adolescentom osobito je značajna u smanjivanju negativnog utjecaja školskog stresa na adolescente, kao i postizanju efikasnih uvjeta učenja i poučavanja.
U radu je prikazan pregled internaliziranih problema kod djece i mladih, epidemiološki podaci, čimbenici razvoja tih poremećaja te primjeri preventivnih programa. Svjetski i hrvatski epidemiološki ...pokazatelji važna su smjernica za procjenu stanja i potreba za prevencijom. No, zbog metodoloških manjkavosti, a nerijetko i zbog nedostatka domaćih podataka, veći dio epidemiološke slike vezan je uz međunarodne izvore. Izabrani su samo neki internalizirani problemi, u odnosu ozbiljnost kliničkih slika ali i raširenost u populaciji djece i adolescenata: anksioznost, depresivnost te suicidalnost. Poseban naglasak stavljen je na programe prevencije utemeljene na dokazima i znanstvenim pokazateljima te potrebu razvoja evaluiranih model-programa u Hrvatskoj, kao i na važnost pravovremene dugoročne brige za mentalno zdravlje djece i mladih. Rad se osvrće na izbor međunarodno prepoznatih univerzalnih preventivnih programa, kao i selektivnih i indiciranih preventivnih model-programa te mogućnosti vezanih uz prevenciju povučenosti, niskog samopoštovanja, anksioznosti, depresivnosti i suicida. Temeljem prikazanih programa prevencije naglašene su i praktične implikacije i smjernice za razvoj prevencije internaliziranih poremećaja u hrvatskom okruženju.
Uvod. Ubodni incident predstavlja problem povezan s profesionalnim zdravljem i sigurnošću. Studenti sestrinstva skloni su nastanku ubodnog incidenta zbog nedostatka iskustva pri rukovanju iglama i ...oštrim predmetima.
Cilj. Odrediti razinu znanja o prevenciji i postekspozicijskoj proceduri te poimanju ubodnog incidenta.
Metode. Istraživanje je provedeno tijekom 2017. godine na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Sudionici su bili studenti studija sestrinstva u dobi od 18 godina i više. Podaci su prikupljeni s pomoću upitnika koji sadrži 17 pitanja, posebno dizajniranog za ovo istraživanje. Prvo pitanje imalo je imalo tri potpitanja, drugo pet potpitanja povezanih sa znanjem kako reagirati ako se dogodi ubodni incident, a treće trinaest potpitanja povezanih s percepcijom opasnosti ubodnog incidenta s obzirom na karakteristike pacijenata. Sudionici su također odgovorili na pitanja o sociodemografskim podacima.
Rezultati. U istraživanju je sudjelovalo 149 studenata. Rezultati istraživanja utvrdili su kako je 16 studenata doživjelo ubodni incident. Utvrđena je statistički značajna razlika kod studenata koji su završili srednju medicinsku školu u odgovorima povezanima s intervencijama u slučaju ubodnog incidenta i u odgovorima na pitanje o tome treba li vratiti poklopac na iglu nakon upotrebe. Studenti koji su završili srednju medicinsku školu odgovorili su točno. Statistički značajna razlika utvrđena je kod studenata koji nisu završili srednju medicinsku školu u odgovorima povezanima s postekspozicijskim mjerama i intervencijama nakon pojave ubodnog incidenta. Studenti koji nisu završili srednju medicinsku školu imali su bolji rezultat.
Zaključak. Rezultati ovog istraživanja mogu se upotrijebiti za izradu odgovarajućih obrazovnih strategija za povećanje svijesti o ubodnom incidentu te prevenciju njegove pojave među studentima sestrinstva u
Hrvatskoj.
Cilj istraživanja odnosio se na ispitivanje i usporedbu razlike u mišljenjima učenika prvih razreda srednjih škola Zagreba i Splita o zadovoljstvu policijom, spremnosti obraćanja policiji za pomoć i ...programima prevencije zloporabe droga ovisno o opsegu provođenih preventivnih programa. Preventivni programi provode se sa svim učenicima u Zagrebu, a samo djelomično u Splitu. Podaci su prikupljeni za 963 učenika u Splitu (49 % mladića) i 1517 učenika (54 % mladića) u Zagrebu - anketnim upitnikom. Kako bi se usporedili rezultati, rabljeni su t-test i hi-kvadrat test. Rezultati su pokazali da je zadovoljstvo policijom veće kod učenika iz Zagreba negoli kod učenika iz Splita i da bi se veći postotak učenika u Zagrebu obratio policajcu za pomoć negoli bi to isto napravio u Splitu. Manji postotak učenika u Splitu sjeća se provođenja dijelova preventivnih programa (posjet policijskoj postaji i predavanje policijskog službenika), te dobivene informacije procjenjuju manje korisnima negoli učenici u Zagrebu. Učenici u Zagrebu, u odnosu na one u Splitu, htjeli bi više policijskih predavanja, složniji su u zaključku da imaju negativnije mišljenje o drogama nakon predavanja i skloniji su mogućnosti da im predavanja drže policajci. Iako se ne radi o nacrtu istraživanja na temelju kojeg možemo zaključivati o uzročno-posljedičnom odnosu između provođenja preventivnih programa i mišljenja; dobiveni rezultati ukazuju na to da bi provođenje preventivnih programa moglo utjecati na mišljenja učenika o predmetnoj temi; što upućuje na važnost provođenja preventivnih programa ili barem njihovih dijelova, u svim županijama u Hrvatskoj.
Nacionalna strategije suzbijanja zlouporabe droga prepoznala je važnost organiziranja predškolskih preventivnih aktivnosti, kao i potrebu uključivanja roditelja u aktivnosti. S obzirom na navedeno, ...provedeno je istraživanje stavova roditelja o zlouporabi droga te o potrebi organiziranja predškolske prevencije ovisnosti na uzorku od 350 roditelja djece predškolske dobi. Dobiveni rezultati pokazuju da većina roditelja izražava nepermisivne stavove o pojavi ovisnosti o drogama, pozitivne stavove o potrebi prevenciji pojave ovisnosti te negativne stavove o poduzetim aktivnostima službenih institucija zaduženih za smanjenje štete i potražnje droga. Međutim, rezultati ukazuju i na skupinu roditelja koji imaju permisivne stavove o konzumaciji droga, negativne stavove o potrebi predškolske prevencije ovisnosti o drogama te permisivne stavove u svezi legalizacije marihuane.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati koji se preventivni programi usmjereni na smanjenje vršnjačkog nasilja provode u osnovnim školama na području Osječko-baranjske županije te kakva im je ...uspješnost. U istraživanju smo rabili anketni upitnik kreiran posebno u ovu svrhu. Istraživanje smo proveli sa stručnim suradnicima (pedagozima i psiholozima) zaposlenima u 67 osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije. Rezultati istraživanja pokazali su da većina škola (91%) u ovoj županiji provodi neki od programa prevencije vršnjačkog nasilja. Rezultati pokazuju i to da škole u kojima se preventivni program provodi više godina uzastopno procjenjuju da u tim školama dolazi do većeg smanjenja nasilja. Prema dobivenim podatcima, među školama ne postoji statistički značajna razlika u procjeni uspješnosti (smanjenju nasilja) s obzirom na duljinu trajanja programa. Također, škole u kojima je veći broj različitih skupina sudionika bio uključen u provedbu ne procjenjuju veći uspjeh preventivnog programa u odnosu na škole s manjim brojem različitih skupina sudionika.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
PDF
