This work tries to bring to life the biography of academic Mirko Malez, based on the few documents and photographs of the family, originating from his childhood and youth and from recollections of ...his sister and friends. The article pictures his life in hometown Ivanec from 1924 until his leaving in 1948 to start studying geology at the Faculty of Science in Zagreb.
The family of Matilda and Slavko Malez and their six children lived modestly, almost in poverty, which was a common destiny between the two wars. Despite the lack of means, by living modestly and working hard the family managed to raise and school their many children who all succeeded later in life.
It is not known when exactly Mirko Malez started elementary school. But we can with great certainty presume that it was in 1931. In 1939 he started his apprenticeship as electrician and machinist at the Croatian mines ltd. – Wood coal mine in Ivanec.
During his schooling and apprenticeship, Mirko and his friends spend their time exploring the surroundings of Ivanec – its nature, plants, animals, ground, caves and prehistoric sites.
In autumn 1945 his long-time wish comes true and he starts the fifth grade in Varaždin grammar school and completes the sixth grade during 1945 / 46 academic year. During 1947 /48 he completed seventh and eighth grades and takes his finals. Hence he achieved his long term goal – study of geology at the Faculty of Science in Zagreb.
Članak predstavlja trenutno stanje na Islandu. Daje naznake gospodarske pozadine i uzroka krize. Također opisuje kako je ona prevladana te koje su mjere poduzete kako bi se izbjegli daljnji potresi, ...kao i koje se pouke mogu izvući iz nje. Nadalje, ukazuje na glavne prednosti Islanda i skreće pozornost na slabosti i moguće izvore sljedeće krize, kao i na važnost postojanja vlastite valute za proces restrukturiranja.
Osobe s invaliditetom i siromaštvo LEUTAR, Zdravka
Revija za socijalnu politiku,
12/2006, Letnik:
13, Številka:
3-4
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
U radu je analiziran socioekonomski položaj osoba s invaliditetom u društvu. U prvom dijelu raspravlja se o socijalnoj isključenosti i siromaštvu kao relativnom pojmu. Autor se poziva na neka novija ...europska istraživanja vezana za lošiji socioekonomski položaj osoba s invaliditetom u odnosu na druge građane. Nakon toga se osvrće, služeći se oskudnim istraživanjima ove problematike, na položaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj te analizira nalaze istraživanja Kvaliteta života obitelji osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Uzorak se sastojao od 468 osoba s invaliditetom s područja cijele Hrvatske. Podaci su prikupljeni putem polustrukturiranog upitnika. Za analizu su upotrijebljene varijable radnog statusa, samoprocjene materijalne situacije, prosječnih mjesečnih primanja kućanstva, stambenih uvjeta i primanja nekih oblika socijalnih transfera.
Rezultati su potvrdili lošu materijalnu situaciju osoba s invaliditetom. Većina je nezaposlena. Svoje materijalne prilike procjenjuju lošima, što potvrđuju i njihova mjesečna primanja. Dvije trećine teško spajaju kraj s krajem. Stambeni uvjeti nešto su povoljniji. Kad je riječ o socijalnim transferima, dobivaju ih ukoliko su o njima informirani. Smatraju da mogu poboljšati svoju situaciju ukoliko im društvo omogući zapošljavanje te poveća socijalna davanja tako da odgovaraju njihovim potrebama.
Istraživanje je pokazalo, kao i druga europska istraživanja, da su osobe s invaliditetom rizična skupina za siromaštvo.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Kolonizacija Čeha na hrvatska područja spominje se u više radova, posebno ona koja se odvijala tijekom 19. stoljeća. Njome su se najprije bavili uglavnom istraživači iz Češke, dok su se domaći ...istraživači time počeli baviti tek od druge polovine 20. stoljeća. U novijim radovima nailazimo uglavnom na već prikupljene podatke iz ranije objavljenih radova, malo je onih koji su produbili ranije spoznaje iz nekih drugih izvora. Ipak ono što su oni objavili, proširilo je vidike ovdašnjeg čitateljstva o pitanju kolonizacije Čeha. O njoj i doprinosu Čeha na hrvatsko gospodarstvo i neke segmente kulture, moguće je čitati u mnogim zapisima. Ipak je do danas još mnogo toga ostalo bez odgovora. Do sada nije objavljena nijedna sinteza, objedinjen prikaz, u kojem bi se našli precizni podatci odakle su došle pojedine obitelji pa se u zadnje vrijeme javljaju i neprovjereni i netočni zapisi. Češki istraživači iz razdoblja Austro-Ugarske nisu se previše bavili tim pitanjem, osim uopćenih podataka do kojih su došli u kontaktu s doseljenim češkim obiteljima. I njima je bio problem spoznaja da mnogi potomci doseljenih obitelji više nisu znali odakle su došli njihovi predci, pogotovo ukoliko su došli u prvoj polovini 19. stoljeća, a pisanih dokaza o tome nisu sačuvali. Jednako tako navodi uzroka seoba su različiti, ponekad nepotpuni, a one zapisane prikupili su češki istraživači obilazeći ovdašnje doseljenike ne provjeravajući ih u sredinama iz kojih su se doselili. Ni ovaj uradak neće dati odgovore na sva ta pitanja, ali će biti dobar putokaz svima onima koji će se htjeti baviti tim pitanjem, ali za još manji prostor nego je u ovom naslovu. Očekuje se više i od brojnih mladih istraživača iz Češke koji odgovore na takva pitanja još i danas istražuju u Hrvatskoj, ali ponekad zaobilaze neke svoje arhive koji kriju još nepoznatu građu koja se odnosi i na pitanje kolonizacije Čeha na hrvatske prostore.
Dentalni turizam jedan je od novijih selektivnih oblika turizma, ali i jedan od najbrže rastućih u svijetu. Najrazvijeniji je dio hrvatskog medicinskog turizma koji privlači uglavnom pacijente iz ...inozemstva kao posljedica kombinacije niske cijene, visoke kvalitete i prirodnih ljepota. Stoga je Hrvatska prepoznata kao destinacija cjenovno povoljnog, ali kvalitetnog dentalnog turizma. Posljednjih godina došlo je do ekspanzije privatnih dentalnih poliklinika na području cijele Hrvatske koje su dentalni turizam prepoznale kao dodatan izvor prihoda ili pak kao svoju glavnu poslovnu orijentaciju/djelatnost. Glavni ciljevi ovog rada su
analizirati postojeće stanje na tržištu dentalnog turizma u Hrvatskoj te utvrditi mogućnosti i prilike za razvoj poduzetništva u okviru ove selektivne vrste turizma. Analizom ponude dentalnih usluga, cijena, ponude turističkih sadržaja, njihove atraktivnosti i poznatosti te analizom potražnje u pojedinim dentalnim turističkim centrima utvrđuje se postojeće stanje te razina konkurencije na tržištu dentalnog turizma. U radu je korištena metoda istraživanja za stolom (desk research) koja uključuje korištenje sekundarnih podataka iz stručne literature, znanstvenih i stručnih radova te informacija dostupnih na službenim
web stranicama dentalnih centara, poliklinika, ustanova i drugih organizacijskih oblika. U radu se također koristi metoda primarnog istraživanja putem intervjua provedenih u pojedinim dentalnim centrima. Temeljem rezultata istraživanja može se zaključiti da su
prilike za razvoj poduzetništva u dentalnom turizmu u većoj mjeri iskorištene na području Istre i Kvarnera te grada Zagreba, dok u ostalim dijelovima Republike Hrvatske postoji mogućnost njegova razvoja kroz povezivanje s ostalim specifičnim oblicima turizma kao što su zdravstveni, ruralni i wellness turizam.
U vremenu neposredno nakon ukidanja Vojne krajine 1881. godine i pripojenja
ovoga teritorija Hrvatskoj pojavljuju se prve novine na teritoriju tadašnje Ličkokrbavske županije koja je ustrojena 1886. ...godine. Vrijeme nakon ukidanja Vojne
krajine je vrijeme prilagodbe civilnom načinu života poslije vremena kada je ovaj
teritorij predstavljao branu turskim prodorima u Hrvatsku.
U takvim okolnostima gospodarske prilike i društveni život bili su prilagođeni
vojničkom načinu razmišljanja. Ukidanjem Vojne krajine 15. srpnja 1881. godine
ona je pripojena Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji kao autonomnoj pokrajini koja
je imala obilježja državnosti u sastavu Zemalja krune sv. Stjepana. U Kraljevini
Hrvatskoj i Slavoniji kao dijelu Austro-Ugarske što je određeno Austro-ugarskom
nagodbom od 1867. godine i pod vlašću Franje Josipa I. (1848. – 1916.) otvara se
mogućnost za stvaranje županija na tom teritoriju, a samim time i Ličko – krbavske županije. Tema ovoga rada je prikaz stanja u Ličko-krbavskoj županiji i
posebno u njenom središtu, Gospiću, na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće. Prije svega
gospodarskih prilika, ali i društvenog i kulturnog života, odnosno uvjeta u kojima se pojavljuju prve novine koje su i glavni izvor informacija za ovaj rad.
Rad pruža pregled povijesnih činjenica o Polimlju (Srednjem
i Donjem) u doba hercega Stjepana Vukčića Kosače.
Pojam Polimlje odgovara prostoru srednjovjekovnih župa:
Crne Stene (teritorija općine ...Prijepolje, Srbija) i Dabra
(obuhvaća općinu Priboj u Srbiji i Rudo u Bosni i Hercegovini).
Na osnovi arhivskih dokumenata, diplomatičke građe,
osmanskih popisa iz 1468./1469. i 1475./1477. godine,
terenskih istraživanja i relevantne povijesne literature prikazali
smo političke prilike, granicu između Kosača i Despotovine
u Polimlju, privredni razvoj, gradove i tvrđave.
U radu se opisuje četrdesetogodišnji razvoj izvanbolničkoga zdravstva i promjena u zdravstvenim prilikama u Slavonskom Brodu. Od kraja rata pa sve do 1935. godine dužnost gradskoga fizika obavljao je ...dr. Emanuel Kovačić. Na toj ga je dužnosti naslijedio dr. Milenko Kajganović, koji je tu dužnost obavljao sve do pred kraj Drugoga svjetskoga rata, kada je dužnost gradskoga fizika ukinuta. Gotovo cijelo opisano razdoblje karakteriziraju borbe s epidemijama: od španjolske gripe, pjegavca, malarije, tuberkuloze, crijevnih zaraznih bolesti (salmoneloze i dizenterija), do dječjih zaraznih bolesti, difterije, šarlaha, ospica i drugih. Opisani su i razvoj pojedinih ustanova te značajnije kadrovske promjene. Korištena je do sada objavljena literatura, ali i brojni podatci iz izvora Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu.
Virdžine Vigan, Nina
Rostra,
05/2014, Letnik:
6., Številka:
6.
Paper
Odprti dostop
Socijalne prilike su u nekim sredinama Balkana dovele do pojave žena koje su se odricale ženskoga identiteta i preuzimale muški. One se mogu podijeliti u tri skupine: ostajnice - djevojčice od rođena ...odgajane kao dječaci čiji je pravi spol i do kraja života znao ostati tajnom, virdžine - djevojke koje se u odrasloj dobi odriču udaje i preuzimaju ulogu muškarca zbog potrebe u obitelji te tombelije - žene koje se iz vlastite želje za neudajom odlučuju zavjetovati na djevičanstvo i živjeti kao pripadnici suprotna spola. Kod svih spomenutih kategorija žena-muškaraca, zbog velikoga udaljavanja od ženstvenosti, vrlo je često razvijena odbojnost prema ženskom rodu općenito te je gotovo i mizoginija nastala zbog toga što su one ulazeći u mušku ulogu dobivale veća prava i poštovanje. Iz toga razloga su se osjećale superiornima nad drugim ženama i zauzimale stav prema njima jednak onom karakterističnom za muškarce.
Cilj ovog rada je istražiti povezanost između poduzetničke namjere i namjere da se napusti domovina. Prikupili smo od 245 studenata iz Bosne i Hercegovine podatke o njihovoj namjeri da postanu ...poduzetnici, namjeri da napuste zemlju i percepciji o različitim izvorima konflikta: međureligijska i međuetnička netrpeljivost, nejednakost spolova, spolna diskriminacija i stav o ekonomskoj situaciji. Kao što je i očekivano, društvene interakcije važan su prediktor namjere po pitanju migracija. Oni sudionici čiji su prijatelji i obitelj migrirali imaju veće šanse da i sami napuste svoju domovinu. Ni jedan izvor konflikta ne utječe na želju pojedinca da migrira. Suprotno našim očekivanjima, poduzetnička namjera ima statistički značajan i pozitivan utjecaj na namjeru da se napusti domovina. Smatramo da pojedinci s visokom razinom poduzetničke namjere imaju također veća očekivanja po pitanju životnih postignuća, a koja je moguće ostvariti u razvijenim zemljama. Ipak, čini se da preferencije za poduzetništvo iz prilike igraju važnu ulogu u smanjenju namjere za emigriranje. Ako pojedinci preferiraju poduzetništvo iz prilike umjesto poduzetništva iz nužde, te preferencije imaju statistički značajan i negativan utjecaj na namjeru za emigriranje. Stvaratelji politike trebali bi kreirati okruženje koje će stimulirati poduzetništvo iz prilike.