Straipsnyje nagrinėjama kraštovaizdžio architektūros kaip profesijos ir akademinio dalyko raida ir sąveika su kitomis sukurtą aplinką, pirmiausia urbanistinę aplinką, formuojančiomis profesijomis. ...Atsižvelgiant į tai, kad kraštovaizdžio architektūros sritis apima ir sprendžia gamtinių elementų adaptavimą sukurtos aplinkos kontekste, profesijos tarpdalykinės sąsajos, kompetencijos ir uždaviniai nuolat kinta.
Straipsnyje „Vizualinis mokytojo įvaizdis: lyginamasis tyrimas“ pateikiami tyrimo, atlikto dešimtyje šalių – Anglijoje, Pietų Afrikoje, Serbijoje, Slovėnijoje, Graikijoje, Bulgarijoje, Latvijoje, ...Turkijoje, Pakistane ir Meksikoje – rezultatai. Maždaug po 100 penkiolikos metų mokinių ir 50 mokytojų kiekvienoje tyrime dalyvaujančioje šalyje buvo prašoma nupiešti ar aprašyti tipinį mokytoją, apibūdinant jo lytį, amžių, išvaizdą, kalbą, laikyseną, elgesį ir kt. Respondentų atsakymai buvo analizuojami naudojant bendrą metodologiją. 1 053 mokinių ir 408 mokytojų piešinių ir atsakymų raštu analizė leido išryškinti mokytojų ir mokinių tipinio mokytojo įsivaizdavimo panašumus ir skirtumus, taip pat atskleidė atsakymų skirtingose šalyse įvairovę. Papildomai tyrimo metu išryškėjo, kaip įsivaizduojamas ne tik tipinis, bet ir „idealus“, taip pat „geras“ ir „blogas“ mokytojas.
Pagrindiniai žodžiai: tipinis mokytojas, mokytojo profesija, vizualinis įvaizdis, lyginamieji tyrimai.
Cilj ovog rada je pokazati ključne utjecaje (»četiri sile«) na socijalni rad u Srbiji u vremenu ekonomske krize i društvene transformacije, a to su društveni kontekst, teorijski trendovi, odnos ...između profesije i države te karakter obrazovanja za socijalni rad. Pokazan je dominantan utjecaj socijalno-ekonomskog stanja i državne politike na profesiju socijalnog rada u Srbiji. Također, u radu su pokazani pozitivistička osnova i postmodernistički te konstruktivistički pristup u socijalnom radu kao glavni teorijski trendovi u Srbiji. Posebno je naznačeno da odnos između pozitivizma i konstruktivizma u socijalnom radu ima obilježja teorijskih, epistemoloških, metodskih i ideoloških »rivalstava«.
Suvremeni socijalni rad u Srbiji treba uzeti u obzir ne samo (post)modernu, korisničku perspektivu kao temelj svog djelovanja: korisnička perspektiva mora biti integrirana u razumijevanje realne materijalne stvarnosti korisnika, načine distribucija društvenih resursa i globalnih društvenih struktura unutar kojih djeluje socijalni rad. Zastupanje i osnaživanje su ključne perspektive socijalnih radnika u uvjetima ekonomske krize. Osnaživanje postaje jedan od odgovora na krizu jer u njegovoj osnovi leže ključne vrijednosti i smisao misije socijalnog rada: socijalna pravda, briga za ranjive populacije i proaktivan pristup.
In the circumstances of elevated personal uncertainty, due to the economic-financial crisis which strongly affected the Republic of Croatia as well, the desirability of choosing the military ...profession has changed as well to a certain extent. Since the economic crisis appeared in the Republic of Croatia and along with it personal economic insecurity, the approach of younger generations towards the military profession has begun to alter as well as the attitude towards their own enrolment in the military forces as a life (or at least long-term) choice. The research has shown that in year 2010 the acceptance of voluntary maturity service with the questioned conscripts has somewhat increased with regard to previous years. However, the attitudes towards active military service have not changed considerably. Such results could be interpreted as thoughts about possible temporary solutions for economic insecurity in the period of recession, while in the long run, the majority of questioned soldiers consider the military profession merely as an "emergency exit" in case they aren't able to find employment in the public sector.
This article considers application of feminist standpoint theory in researching gendered professional and labour positions. This theory is basically defined as the epistemological and theoretical ...intention of seeing total social reality through the experience of women and the social relations they are involved in, since the overall power relations that intersect in the everyday life of women are more obvious from a marginal position. One of feminist standpoint theory’s special variants is Dorothy E. Smith’s institutional ethnography, whose methodological abundance is tested against a qualitative survey of the professional experience of everyday female labour activities in the design profession. The implementation of this standpoint theory is investigated through topics of research strategy and process, data quality, the researcher – interviewee relationship and data analysis. On the level of research strategy as defined by institutional ethnography, it has been found that the everyday working life of the researched women represents an expression of reality construction through the activities of the actors. Following strategy defined in this way, data quality was ensured by standards of internal and external validity that demand detailed interpretation and sampling of the institutionalized relations dominant in the researched experience. It has been shown that by using the so-called female interviewing paradigm, institutional ethnography enables building of the researcher – interviewee relationship in a non-hierarchical and mutually responsible manner. The process of descriptive and interpretative coding was analyzed, as well as the reasons for abandoning institutional ethnography implementation in defining over-arching codes. Considering the scope of methodological use of feminist standpoint theory in data analysis, it has been shown that the female labour experience in the design profession was approached from their key standpoint, while the institutional regime was interpreted by applying the concepts of the gender regime and professional projects. It is concluded that the complexity of the female professional experience in everyday labour activities can be determined by methodologically elaborated research use of feminist standpoint theory.
Znanje je najvrjedniji resurs koji se stječe obrazovanjem i iskustvom. Iako postoje mnogobrojne vrste pa time i definicije znanja može se reći kako ono obuhvaća teorijsko i praktično razumijevanje ...određene problematike. Znanstveno utemeljeni stavovi čine podlogu za razvoj teorije koja se tada potvrđuje i dodatno razvija u praksi. Stručna znanja primarno se stječu u formalnom sustavu obrazovanja te se nadograđuju kontinuiranim usavršavanjima u poslovnoj praksi. Može se reći kako je obrazovni sustav prva stepenica u razvoju profesionalnih kompetencija stručnjaka iz bilo kojeg područja pa tako i područja računovodstva. Za kvalitetnog stručnjaka iz područja računovodstva potrebna je prije svega kvalitetna podloga u smislu znanja i vještina koje su mu nužne za razumijevanje poslovnih procesa te šireg područja računovodstva i revizije koja se primarno stječu u institucijama visokoškolskog obrazovanja. Kvaliteta rada obrazovne institucije, kao i ishodi učenja koje polaznici stječu na određenim studijima, određena je kvalitetom studijskih programa te osobito kvalitetom nastavnog osoblja. S obzirom na činjenicu kako je jedan od najvažnijih preduvjeta za kvalitetno obrazovanje budućih računovođa upravo kvaliteta visokoškolskih nastavnika važno je sagledati koji su to uvjeti i kriteriji koji potiču izvrsnost u poučavanju te prenošenju stručnih znanja budućim generacijama profesionalnih računovođa. U tom smislu, u radu su istraženi i analizirani kriteriji izvrsnosti nastavnika ekonomske struke u područjima kontinuiranog učenja, poučavanja i sudjelovanja u znanstvenim istraživanjima. U postojećem obrazovnom sustavu Republike Hrvatske kvaliteta rada nastavnika visokog obrazovanja mjeri se kriterijima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja koji, s jedne strane, vrednuju znanstveni rad te, s druge strane, posebno vrednuju nastavnu i stručnu djelatnost nastavnika kao i njihov institucijski doprinos. U cilju saznanja prate li navedeni kriteriji napredovanja nastavnika kriterije izvrsnosti znanstveno-istraživačke te nastavne aktivnosti nastavnika visokog obrazovanja zemalja u okruženju, provedena je komparativna analiza regulatornoga okvira znanstveno-nastavnoga djelovanja nastavnika u području društvenih znanosti - polju ekonomije. Ništa manje važno nije ni saznanje koliko se ulaže u znanost odnosno znanstveno-istraživačke aktivnosti nastavnika budući da se jedino tako mogu osigurati nužni preduvjeti za provedbu istraživačkih projekata koji dovode do novih spoznaja koje se tada prenose i primjenjuju u poslovnoj praksi. Konačno, važno je istaknuti kako se uloga visokoškolskih nastavnika u društvu mijenja te se pored izvrsnosti u poučavanju i prenošenju stručnih znanja budućim generacijama profesionalnih računovođa, sve više očekuje njihov snažan doprinos razvoju i unaprjeđenju cjelokupne društvene zajednice.
The study examines the way lithuanian educators view different factors that determine occupational prestige. The questionnaire utilized by the authors focuses on the assessment of three perspectives: ...factors that currently effect occupational prestige; evaluation of the factors that should determine oc¬cupational prestige; and assessment of personally important occupational factors to the teachers.
The study took place in 2009 and included a ran¬dom sample of 114 teachers of different ages, who worked in different educational facilities and locations. Research methods included literature review, data col¬lection survey as well as quantitative data analysis.
The study found that all the factors related to the prestige of the profession could be divided into three groups: 1) occupation’s value to the society clus¬ter; 2) career advancement and socioeconomic re¬wards cluster; and 3) opportunities for professional growth and development cluster. According to the respondents, the most significant determinants of oc¬cupational prestige are socioeconomic rewards and career advancement opportunities that are followed by professional growth and development factors. In contrast to public perception prevailing in some ot¬her european countries, lithuanian teachers do not consider worthiness of their work to the society to be of great importance. As far as occupational presti¬ge is concerned, age, years of employment, level of education, type of educational facility or location of residence in most cases had no significant effect upon the opinion of the respondents.
Keywords: occupational prestiže, teachers pro¬fession, career, worthiness of profession to the society, in-service training.
Cilj ovoga rada je prikazati stanje profesionalne računovodstvene edukacije u Bosni i Hercegovini, a koja podrazumijeva edukaciju i uvježbavanje koje se nadograđuje na opću edukaciju i daje ...profesionalna znanja (tehničku kompetenciju), profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove. Kao okvir za prikaz profesionalne računovodstvene edukacije koristit će se najvažniji elementi Globalnog modela računovodstvene edukacije (Watty et al., 2012., 2013. i 2014). Ovaj model je utemeljen Međunarodnim standardima edukacija kojima je cilj uspostaviti mjerila za profesionalnu računovodstvenu edukaciju u svijetu, te osigurati kvalitetu i dosljednost u računovodstvenom obrazovanju.
Iako je Sulejmanpašićeva knjiga „Žurnalizam – razarač čovječanstva“, jedna od najoštrije intoniranih kritika novinarstva koju smo čitali, vjerujemo da je ona i svojevrsni poziv na promjenu, vapaj za ...revitalizacijom profesije.
Zanimljivo je da je autor još 1936. precizno secirao novinarsku stvarnost, te napravio razliku između senzacionalističkog novinarstva illi, njegovim riječima, žurnalizma; i profesionalnog novinarstva, odnosno kako to Sulejmanpašić kaže, novinarstva. Ovime, osim što kritikuje žurnalizam kao takav, podložan senzacionalizmu i trivijalizaciji, autor nam ostavlja i prostora za drugačije viđenje novinarstva, za maštu i vizionarstvo. Diskutuje o utjecaju žurnalizma na različite sfere ljudskog društvenog i psihološkog života, a taj utjecaj je iz njegove perspektive uglavnom negativan. Iako su lekcije kojima nas uči Sulejmanpašićevo djelo duboke, a argumenti tako snažni da ih je uopšte teško osporiti, želimo vjerovati da za novinarsku profesiju još uvijek ima nade. Zato u ovom radu poredimo različita, ali ipak u dijelovima slična promišljanja o budućnosti novinarske profesije, koje su ponudili Dževad Sulejmanpašić 1936. i Barbie Zelizer, 2017. godine.
I dok Sulejmanpašić naglašava i savršeno prepoznaje sve nedostatke profesije, Zelier daje preporuke i osmišljava novinarstvo koje će u modernom digitalnom ili online kontekstu, služiti čovječanstvu umjesto da ga razara. Zajedničko obome teoretičara jeste spremnost da osmišljavaju nove pravce za razvijanje profesije, umjesto da idu dobro poznatim, posve utabanim i beskorisnim stazama.
PDF
