Florence Pirard otkriva kako profesionalni razvoj, kakav je planiran novim modelima brige o djeci u slabo naseljenim područjima, vodi do većeg sudjelovanja obitelji.
The article elaborates a programme based on Pierre Bourdieu’s sociology for research into the field of professional activities. This programme is considered from the viewpoint of the development of ...the sociology of professions. The article analyses the different stages of the development of the sociology of professions and reveals how the typological and functionalistic concept of the profession and research into the professionalisation of occupations become interpretations of professional power. The author argues that the conceptual tools offered by Bourdieu (field, habitus and capital) usefully contribute to the investigation of professions as forms of professional power.
Straipsnis yra pirmoji dalis tyrimo, skirto pažinimo veiklos ir jos santykio su vertybėmis analizei. Teigiama, kad pažinimas yra priklausomas nuo savo objekto, priežasties ir padarinio būtino ryšio. Kita vertus, pažinimas yra laisva subjekto veikla, todėl greta objektyvaus turinio jame esama ir vertinamojo aspekto. Šios pažinimo sudėtinės dalies ignoravimas buvo ikimarksistinės gnoseologijos vidinių prieštaravimų pagrindinė priežastis. Straipsnyje nagrinėjamos mechanistinio materializmo ir klasikinės vokiečių filosofijos pagrindinės gnoseologijos metodologinės nuostatos. Teigiama, kad mechanistinis determinizmas, laikydamas dvasią tiesioginiu gamtos produktu, sutapatina subjektą ir objektą. Fichte ir Hegelis, aiškindami pažinimo prigimtį, remiasi subjekto ir objekto tapatumo prielaida: mąstymas turi reikalą vien su savimi, tai ir yra jo laisvė. Straipsnyje analizuojamos pažinimo problemos mokslinio sprendimo marksistinėje filosofijoje prielaidų formavimasis.
Autor pokušava kronološki i segmentirano sažeti najvažnije procese i zahvate pomoću kojih se pokušavala modernizirati i profesionalizirati ruska vojska. Rad se bavi isključivo postsovjetskim ...razdobljem ruske državnosti i nastoji ukratko predstaviti geostrateški položaj u kojem se tadašnja Rusija zatekla, a koji je dobrim dijelom odredio smjerove mnogih reformi. Prikazujući socioekonomski raspad obrambenog sustava želi se naglasiti selektivna učinkovitost provedenih reformi, pri tome ne gubeći kritičku distancu, ističu se nedostatnosti kod potonjih, te okolnosti i elementi koji su se pokazali kao ključne prepreke istima. Prikazane su konture recentnih strateških ciljeva u razvoju ruske vojske i potencijal njihova efikasnoga ostvarenja.
Adekvatno sveučilišno profesionalno pripremanje, zajedno s
kontinuiranim profesionalnim obrazovanjem je ključni uvjet transformacije zanimanja u profesiju zaposlenih na području obrazovanja odraslih. ...Istraživanje procesa profesionalizacije zaposlenih na području obrazovanja odraslih provedeno je kompleksnim instrumentom za prikupljanje podataka koji se sastojao od upitnika, petostupanjskih skala Likertova tipa i Mokkenova tipa. Podatci prikupljeni na uzorku od preko 680 zaposlenih na području obrazovanja odraslih u Srbiji podvrgnuti su jednostavnijim (frekvencije, Kolmogorov-Smirnov Z test, itd.) i kompleksnijim statističkim postupcima (kanonička korelacijska analiza). Dobiveni nalazi ukazuju na važnost prethodne profesionalne pripreme i kontinuiranoga profesionalnog usavršavanja koji predstavljaju ključne čimbenike procesa profesionalizacije i utječu na ekspresiju elemenata profesije: autonomije, socijalne kontrole, socijalnoga statusa, etike, standarda, asocijacija, subkulture. Nalazi ukazuju i na to da profesionalno znanje utječe na performansu, odgovornost, predanost, ali i na izbor profesionalnih uloga, dominantnih zadataka i obveza zaposlenih na području obrazovanja odraslih.
U radu se prikazuju aktualna pitanja i trendovi u razvoju sustava obrazovanja učitelja koji otkrivaju podudaranja među europskim zemljama u tome području, kao i jaz između općih obrazovnih strategija ...i njihova prevođenja u nacionalne prakse. Najprije se analizira pitanje selekcije budućih učitelja i zadržavanje najbolje osposobljenih pojedinaca u zanimanju, zatim pitanje održivosti kvalitetnog sustava njihova obrazovanja. Najveća usuglašenost među državama u pokušajima da se postigne kvaliteta učitelja pojavila se u inicijalnom obrazovanju učitelja provođenjem "univerzitacije" inicijalnog obrazovanja za sve profile učitelja. Još jedno mjesto podudaranja je oblikovanje zajedničkih načela na kojima počivaju kompetencijski profili učitelja. Četvrto zajedničko pitanje odnosi se na potrebu za poboljšanjem sustava uvođenja u posao i za pružanje supervizijske podrške učiteljima početnicima. Jedno od najistaknutijih pitanja u javnoj raspravi i djelovanju je profesionalizacija poučavanja, uključujući i primjenu mehanizama vanjskog i unutarnjeg vrednovanja učitelja i njihova poučavanja.
Studija se bavi promjenama u odnosu između lokalnih novinara i lokalnih političara u Češkoj kao posljedicom profesionalizacije političke komunikacije, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, ...nakon takozvane Baršunaste revolucije iz 1989. godine. Taj je fenomen već istraživan u zapadnim demokracijama, a u Češkoj je relativno nov. Unaprijeđene komunikacijske vještine političara te zapošljavanje komunikacijskih stručnjaka u politici utječu na povjerenje – temeljnu komponentu u odnosu političara i novinara. Članak se temelji na saznanjima iz polustrukturiranih intervjua s 10 novinara i 11 političara iz različitih mjesta u Češkoj, kojima je cilj istražiti na koji način oni shvaćaju i održavaju razine međusobnog povjerenja. Najprije smo opisali ključne komponente povjerenja te objasnili zašto se povjerenje smatra ugroženijim u doba rofesionalizirane političke komunikacije nego što je bilo tijekom 1990-ih. Naposljetku zaključujemo članak istraživanjem triju najvažnijih prijetnji povjerenju koje su identificirali naši ispitanici.
U tekstu se razmatra stanje političke teorije u Srbiji u odnosu na postignuti
nivo samorefleksije i profesionalizacije.** Politička teorija se razvija kao poseban
način istraživanja politike koji, ...pored toga što odbija da se disciplinuje,
ima svoje profesionalne standarde argumentacije, pristupe, teorije, junake,
mada ne i ujednačenu metodološku obuku i profesionalni trening. To je pluralizovano
polje istraživanja koje teži da odbaci delegitimišuće i samopozicionirajuće
prakse čiji je cilj da presuđuju, isključuju ili etiketiraju i razvija
standarde opravdanja i kritike. U drugom delu teksta se tvrdi da je politička
teorija u Srbiji daleko od dostizanja ovih standarda. Nije reč o nedostatku radova
iz oblasti, nego o nedostatku samorefleksije postignutog. Postoje dva
razloga ovakvog stanja. Prvi je dosta nesrećna istorija discipline koja se razvijala
najpre u ideološkom okruženju marksizma koji je ostavljao malo prostora
za teoriju, a zatim kroz politički nered i sukobe devedesetih godina koji su
ohrabrivali delegitimišuće prakse i samopozicioniranje, pre nego kritiku i samorefleksiju.
Drugi razlog je neadekvatna institucionalizacija političke nauke
i društvenih nauka uopšte, koja naizgled ostavlja dosta prostora za političku
teoriju, ali ne ostavlja dovoljno prostora za profesionalnu samoidentifikaciju.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Ovaj se rad bavi pitanjima profesionalizacije i obrazovanja budućih medijskih djelatnika, percepcijom karakteristika tipičnoga hrvatskog novinara i njegove uloge u društvu te povjerenjem u medije. U ...radu je prikazano što studenti novinarstva Fakulteta političkih znanosti i studenti komunikologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu očekuju od novinara te koje pretpostavke imaju o novinarskoj profesiji. Cilj je bio utvrditi postoje li razlike u percepciji novinarske profesije s obzirom na upisani studij i godinu studiranja ispitanika. Gotovo svi studenti novinarstva i komunikologije smatraju da bi novinari trebali biti stručno osposobljeni za rad u novinarstvu. Većina ispitanika smatra da bi hrvatski novinar trebao biti kritičar nepravilnosti i informator građana o njihovim pravima te da je današnji tipični novinar u Hrvatskoj sklon manipulaciji, tendencioznom pisanju, isticanju loših vijesti i senzacionalizmu. U radu se navode i rezultati sličnih prijašnjih istraživanja te su postavljene smjernice i preporuke za buduća djelovanja.
Svaka demokratski izabrana vlast dužna je pružati kvalitetne javne usluge svojim građanima. Jedna od ključnih javnih usluga jest upravljanje državnom imovinom. U ovom se radu propituju sadašnja ...sustavna rješenja upravljanja državnom imovinom u Hrvatskoj i predlažu promjene koje mogu pridonijeti povećanju učinkovitosti te javne usluge.
Upravljanje državnom imovinom smatra se jednom od ključnih sastavnica reforme javnog sektora u cjelini. Nedostatnost pouzdanih informacija o pojavnim oblicima državne imovine u Hrvatskoj otežava utvrđivanje njezine vrijednosti. Stoga je donošenje odluka o varijantnim oblicima njezine uporabe rizično, a usporedba učinaka i troškova deklarativna i nepouzdana. Državnom se imovinom ne upravlja sustavno, već na povremenoj i često subjektivnoj osnovi, vrlo često s uvjetovanim vremenskim pomakom.
U radu se polazi od koncepta da demokratski izabrana vlast treba biti u potpunosti odgovorna građanima jer u njihovo ime i za njihov račun upravlja državnom imovinom. Propituju se nužne sustavne promjene i predlaže učinkovitiji model integralnoga upravljanja državnom imovinom u Hrvatskoj. Predloženi model može biti predložak i drugim zemljama, koje su, poput Hrvatske, suočene s neučinkovitošću sustava upravljanja državnom imovinom.
U radu se donosi mišljenje da se razvoj ljudskih resursa, ako
se shvaća kao privredno-pedagoška uslužna djelatnost, u funkcionalno diferenciranom austrijskom društvu još nije konstituirao kao ...profesija usprkos zamjetnoj ključnoj poziciji koju zauzima. Profi l zanimanja kojom se bavi osoba zadužena za o razvoj ljudskih resursa (kao glavnim ili dopunskim poslom) jedva da postoji u kolektivnoj svijesti stanovništva i usprkos svojem samostalnom
simboličnoj značenjskoj sferi i orijentaciji na dobrobit ljudi, u javnosti nema baš izražen profesionalni imidž. Stoga se radije rabi i ispituje društveno-teorijska sintagma „profesionalna kultura“ čiji sastavni elementi doduše opravdavaju osobni razvoj unutar profesije kao društveno relevantnu profesionalnu kulturu, ali ne kao i na „profesiju“
PDF
