Kompetencija podrazumijeva sposobnost ili stručnost pojedinca za uspješno ovladavanje različitih ciljeva. Razlikuju se opće kompetencije, prenosive i neovisne o profesiji, i specifične kompetencije ...koje su profesionalno ovisne. Svaki pojedinac djeluje u svojem osobnom ili profesionalnom životu koristeći se jednima i drugima. Nastavnicima za obavljanje njihova posla potrebne su brojne kompetencije koje se u radu jednim imenom nazivaju pedagoškim kompetencijama koje, kao i ostale kompetencije, nisu statične i ne mogu se u potpunosti steći tijekom inicijalnog obrazovanja, nego su vrlo dinamične i razvijaju se cijelog života. U radu je predloženo i raspravljeno kako nastavnici tijekom svojega svakodnevnog rada mogu planirati i pratiti vlastiti razvoj pedagoških kompetencija ne bi li bili pasivni sudionici vlastitoga profesionalnog razvoja. Predložen je model ponavljajućih refleksija tijekom kojih se prikupljaju povratne informacije o učinkovitosti razvoja i utvrđivanja novih potreba za daljnji razvoj.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Poklic visokošolskega učitelja je večplasten in večdimenzionalen. Visokošolski učitelj deluje namreč kot raziskovalec in učitelj, kar v praksi pomeni, da mora vzporedno skrbeti za svoj profesionalni ...razvoj na dveh ravneh: raziskovalni in pedagoški. Analize kažejo, da je pedagoško delo v primerjavi z znanstvenoraziskovalnim, ki ima večji vpliv na karierno napredovanje, zapostavljeno. Namen preglednega znanstvenega članka je preučiti profesionalni razvoj visokošolskega učitelja, predvsem z vidika pedagoškega dela. V prvem delu je pozornost usmerjena v doktorski študij, ki je izhodišče kariernega in profesionalnega razvoja visokošolskega učitelja, v drugem delu pa v dejavnike, ki spodbujajo nadaljnje izobraževanje in usposabljanje visokošolskih učiteljev.Poklic visokošolskega učitelja je večplasten in večdimenzionalen. Visokošolski učitelj deluje namreč kot raziskovalec in učitelj, kar v praksi pomeni, da mora vzporedno skrbeti za svoj profesionalni razvoj na dveh ravneh: raziskovalni in pedagoški. Analize kažejo, da je pedagoško delo v primerjavi z znanstvenoraziskovalnim, ki ima večji vpliv na karierno napredovanje, zapostavljeno. Namen preglednega znanstvenega članka je preučiti profesionalni razvoj visokošolskega učitelja, predvsem z vidika pedagoškega dela. V prvem delu je pozornost usmerjena v doktorski študij, ki je izhodišče kariernega in profesionalnega razvoja visokošolskega učitelja, v drugem delu pa v dejavnike, ki spodbujajo nadaljnje izobraževanje in usposabljanje visokošolskih učiteljev.
Učenje na delu Nives Ličen; Danijela Makovec; Borut Mikulec
AS. Andragoška spoznanja,
10/2020, Letnik:
26, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Učenje in izobraževanje odraslih v povezavi z delom je predmet obsežnega teoretskega in empiričnega raziskovanja. Raziskovalci proučujejo znanje, spretnosti, kompetence, stališča, vrednote, ...emocionalne in socialne veščine, praktične modrosti na delu in tudi duhovnost na delu ter etičnost, zanimajo jih strategije učenja in različne ciljne skupine, karierni prehodi in koncepti, kot so delovalnost (ang. agency), odprta inovativnost, trajnostnost, dolgotrajna zaposljivost (Alessandrini, 2018). V tokratni tematski številki Andragoških spoznanj, ki zajema pet člankov, avtorice in avtorji razmišljajo o izzivih učenja in dela z različnih teoretskih zornih kotov in z uporabo različnih raziskovalnih pristopov.
Razdoblje pripravništva ima ključnu ulogu za oblikovanje profesionalnog identiteta učitelja te je važno da učitelj pripravnik tijekom tog razdoblja ima kvalitetnu mentorsku podršku. Metodska ...supervizija može biti koristan oblik razvoja mentorskih vještina jer ima naglašenu edukativnu komponentu te omogućuje da supervizanti kroz integraciju praktičnih iskustava i teoretskog znanja izgrade kompetencije potrebne za uspješan mentorski rad. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi mogućnost primjene supervizije u razvoju kompetencija mentora za rad s učiteljima pripravnicima te predložiti model metodske supervizije za mentore učitelja pripravnika. Predloženi model obuhvaća teme uloge i odgovornosti mentora i pripravnika, tijeka procesa pripravništva, razvoja suradničkog odnosa, procesa iskustvenog učenja, komunikacijskih vještina te vještina savjetovanja. U ovom istraživanju model metodske supervizije primijenjen je u radu u radu sa supervizijskom grupom od pet mentorica. Na temelju aktivnosti supervizantica tijekom metodske supervizije te opažanja supervizorice, može se zaključiti se da je tijekom sudjelovanja u metodskoj superviziji pristup supervizantica radu s učiteljima pripravnicima poprimio obilježja edukativnog mentorstva te da su supervizantice imale prilike usavršiti svoje vještine opažanja i uspostavljanja suradničkog odnosa s učiteljima pripravnicima. Može se zaključiti da se predviđeni program metodske supervizije pokazao kao primjenjiv i koristan oblik razvoja kompetencija mentora.
Suvremeni društveni kontekst u kojem poslovi odgojitelja postaju zahtjevniji, a oni istodobno profesionalno i statusno marginalizirani u našem društvu, zadovoljstvo poslom i profesionalno djelovanje ...odgojitelja nameće se kao važno istraživačko područje. S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj (i u svijetu) nedostaju istraživanja o zadovoljstvu poslom odgojitelja, a vođeni saznanjem da je značajno povezano s kvalitetom odgojno-obrazovnoga rada, time i unaprjeđivanjem razvoja djece rane i predškolske dobi i njihovih postignuća, ovim radom želi se promovirati profesija odgojitelja. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 536 odgojitelja. Da bi se ispitalo profesionalno djelovanje i zadovoljstvo poslom, u istraživanju su primijenjene sljedeće skale: Upitnik radnih orijentacija, Skala zadovoljstva životom, Zadovoljstvo poslom, Skala smislenosti posla te Skala profesionalne identifikacije. Za potrebe ovoga istraživanja izračunana je jednostavna deskriptivna statistika na skalama, matrica korelacije u koju su uključene i relevantne sociodemografske varijable te je provedena analiza varijance. Rezultati istraživanja pokazuju da odgojitelji primarno svoj posao smatraju pozivom te da svojim radom i profesionalnim djelovanjem daju svoj doprinos društvu, a iz istih je rezultata vidljivo da odgojitelji koji rade uglavnom zbog osobnoga dohotka osjećaju posao kao nužnost, postižu u prosjeku niže rezultate na skali zadovoljstva poslom i životom, vlastiti posao smatraju manje smislenim i ne identificiraju se značajno s njim.
The contemporary social context in which the job of an early childhood and care (ECEC) teacher has become increasingly demanding, and at the same time their profession and social status have been marginalized in our society, their job satisfaction and performance emerge as an important area of research. Given that in the Republic of Croatia (as well as worldwide) research on ECEC teachers’ job satisfaction is scarce, and is guided by the assumption that it is significantly related to the quality of their educational work, and thus to the improvement of the development of early childhood and preschool-aged children and their achievements, this paper aims to promote the profession of ECEC teachers. A total of 536 ECEC teachers were included in the research. In order to examine the teachers’ job performance and satisfaction, the following scales were used in the research: Job Orientation Questionnaire, Life Satisfaction Scale, Job Satisfaction Scale, Job Meaningfulness Scale and Professional Identification Scale. For the purposes of this research, simple descriptive statistics were calculated on the scales, the correlation matrix was performed, including relevant sociodemographic variables, and an analysis of variance was performed. The research results showed that ECEC teachers primarily consider their job a vocation and they believe that they contribute to society through their work and professional activities. The same results also indicate that ECEC teachers who work mainly for money perceive work as a necessity, achieve lower results on average on the job and life satisfaction scale, consider their work less meaningful and do not identify with it to a significant extent.
Temeljni koncept na kojem počiva učiteljev profesionalni razvoj je profesionalno učenje kao cjeloživotan, otvoren, dinamičan i trajan proces različitih oblika formalnog, neformalnog i informalnog ...učenja. Istraživanja su dugo vremena bila usmjerena na područje formalnog obrazovanja, odnosno institucionalno organizirano učenje. Razvojem koncepta cjeloživotnog učenja u fokus ulaze i drugi oblici obrazovanja i učenja. Različiti modeli i varijacije neformalnog i informalnog učenja međusobno se u mnogim dijelovima isprepliću, a cilj je ovog istraživanja bio utvrđivanje koji su od tih oblika najzastupljeniji u profesionalnom razvoju učitelja razredne nastave. Na uzorku od 506 ispitanika Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije utvrđeno je da učitelji najučestalijim oblicima procjenjuju suradnju s drugim učiteljima u školi, neformalne razgovore s kolegama sustručnjacima, sudjelovanje na tečajevima, radionicama ili seminarima izvan škole, ŽSV-a te praćenje medija. Najmanje je zastupljeno sudjelovanje u međuškolskim/međunarodnim projektima i volontiranje. U nekim oblicima neformalnog i informalnog učenja također je utvrđena statistički značajna razlika s obzirom na godine učiteljskog staža i vrstu inicijalnog obrazovanja.
The fundamental concept behind teacher’s professional development is professional learning as a lifelong, open, dynamic and durable/permanent process of various forms of formal, non-formal and informal learning. For a long time, researches have been focused on the area of formal education, in other words institutionally organized learning. With the development of the lifelong learning, other forms of education and learning also come into focus. Various models and variations of non-formal and informal learning mutually intertwine in many parts, and the aim of this research was to determine which of these forms are the most represented in the professional development of class teachers. It has been determined, on a sample of 506 respondents from Varaždin, Međimurje, Koprivničko-Križevačka and Bjelovarkso-Bilogorska County that teachers evaluate, as the most frequent forms – co-operation with other school teachers, informal conversations with fellow professionals, participation in courses, workshops or seminars outside the school, county assemblies and media monitoring. The least represented is participation in intercultural / international projects and volunteering. It has also been determined, in some forms of non-formal and informal learning, statistically significant difference in terms of teacher’s years of service and the type of initial education.
Prispevek predstavlja ozadje nastanka programa Erasmus+, ki letos praznuje 30-letnico delovanja, in ugotovitve iz Vmesnega nacionalnega poročila o implementaciji in učinkih programa Erasmus+, ki je ...bilo pripravljeno v letu 2017. Rezultati vmesne študije so pokazali, da ima mednarodno sodelovanje v programu Erasmus+ pozitiven vpliv na profesionalni razvoj osebja, razvoj lokalnih skupnosti in dvig kakovosti sistema izobraževanja odraslih v Sloveniji. Predstavljena je tudi platforma EPALE, spletno mesto aktualnih informacij s področja izobraževanja odraslih, ki hkrati deluje tudi kot podporno orodje za diseminacijo projektnih rezultatov in dobrih praks projektov Erasmus+ v Evropi.
Na
Akademiji Obrazovno-zdravstvenih strukovnih studija u Subotici, studenti pored
informacijsko i komunikacijsko-tehnoloških (IKT) saznanja, stječu i potrebna
metodičko-didaktička iskustva (= ...instrukcijski dizajn) koja u edukaciji djece
imaju najveći značaj.
"Jednom
pogrešno naučeno, teško se ispravlja!"
Kada su u pitanju usvajanja
apstraktnih matematičkih pojmova (npr. mjerenje zapremine ili mase tijela ...),
IKT nisu od presudnog značaja. Sva naša osjetila i eksperimentalan rad su u
procesu usvajanja ovakvih saznanja nezamjenjiva. IKT mogu poslužiti u procesu
provjere i utvrđivanja ovih tema, kao dopunsko nastavno sredstvo, a nikako kao
primarni izvor za stjecanje znanja/vještina! Cilj rada jeste predstavljanje
primjera teme JEDINICA ZA MJERENJE TEKUĆINA – LITRA u kojoj metodika rada, čula
djece i eksperimetalan rad, moraju biti ispred IKT.
In addition to information and communication technologies (ICT) Academy of Vocational Studies for Educational and Health Professionals in Subotica, students acquire the necessary methodological – didactic experience (instructional design) which is of the highest important in the education of children. "Once mistakenly learned, it is difficult to correct!". When it comes to adopting abstract mathematical concepts (e.g. measuring volumes or body mass...), ICT solutions are not crucial.
All our senses and experimental work are irreplaceable in the process of acquiring such knowledge. ICT can serve in the process of checking and identifying these topics, as an additional teaching tool, and not as
a primary source for acquiring knowledge or “hands-on” skills! The aim of the paper is to present an example on the topic of Measuring Liquids –
One Liter of Any Liquid , in which the methodology of work, the senses of children and experimental work must predominate over any ICT tools.
Postmoderno doba, zbog digitalne i komunikacijske revolucije, utjecaja globalizacije i primjene tržišnih načela u obrazovanju, za učitelje je izazov u zajednici koja uči i stvara razvoj potencijala ...za inovacije i društvo znanja (Hargreaves i Lo, 2000.). Međutim, postoje i određene prepreke u vidu nastojanja za oduzimanjem profesionalne autonomije propisivanjem centraliziranih kurikula i pritiscima vanjskih testiranja i vrednovanja. Zbog kompleksnosti svoje profesije, učitelji nastoje pronaći ravnotežu između vlastite želje za učenjem i prilagodbe odgojno-obrazovnim situacijama u praksi. Za razliku od tradicionalnih, nove dimenzije profesionalnog učenja aktivnim sudjelovanjem učitelja pridonose njegovu osobnom i profesionalnom razvoju pružajući istodobno mogućnost generiranja znanja i ideja usmjerenih kvalitetnijoj nastavi. Radi se o učiteljima koji se refleksivno angažiraju i kontinuirano usavršavaju te pritom utječu na strukture i kulturno tkivo škole. U radu se daje pregled različitih pristupa novim dimenzijama učenja i profesionalnog razvoja učitelja te ističu prednosti kulturno-induktivnog pristupa u smislu povećanja učiteljskog utjecaja i angažmana u sklopu vlastitog formalnog i neformalnog profesionalnog učenja.
PDF
