Postmoderno doba, zbog digitalne i komunikacijske revolucije, utjecaja globalizacije i primjene tržišnih načela u obrazovanju, za učitelje je izazov u zajednici koja uči i stvara razvoj potencijala ...za inovacije i društvo znanja (Hargreaves i Lo, 2000.). Međutim, postoje i određene prepreke u vidu nastojanja za oduzimanjem profesionalne autonomije propisivanjem centraliziranih kurikula i pritiscima vanjskih testiranja i vrednovanja. Zbog kompleksnosti svoje profesije, učitelji nastoje pronaći ravnotežu između vlastite želje za učenjem i prilagodbe odgojno-obrazovnim situacijama u praksi. Za razliku od tradicionalnih, nove dimenzije profesionalnog učenja aktivnim sudjelovanjem učitelja pridonose njegovu osobnom i profesionalnom razvoju pružajući istodobno mogućnost generiranja znanja i ideja usmjerenih kvalitetnijoj nastavi. Radi se o učiteljima koji se refleksivno angažiraju i kontinuirano usavršavaju te pritom utječu na strukture i kulturno tkivo škole. U radu se daje pregled različitih pristupa novim dimenzijama učenja i profesionalnog razvoja učitelja te ističu prednosti kulturno-induktivnog pristupa u smislu povećanja učiteljskog utjecaja i angažmana u sklopu vlastitog formalnog i neformalnog profesionalnog učenja.
V prispevku se osredotočamo na stalno strokovno izpopolnjevanje vzgojiteljev predšolskih otrok. Predstavljamo rezultate kvalitativne študije primera, ki je bila izvedena v izbranem javnem slovenskem ...vrtcu. Cilj raziskave je bil ugotoviti, kako strokovni delavci v tem vrtcu vrednotijo izpopolnjevanje kot del profesionalnega razvoja ter kako je stalno strokovno izpopolnjevanje v tem vrtcu urejeno. Podatki so bili zbrani z metodo fokusnih skupin in s polstrukturiranimi intervjuji, obdelanimi po načelih kvalitativne analize. Glede na rezultate vzgojitelji menijo, da je stalno strokovno izpopolnjevanje pomembno za njihov profesionalni razvoj. Prav tako vzgojitelji menijo, da imajo v izbranem vrtcu dovolj možnosti za stalno strokovno izpopolnjevanje, pri čemer pričakujejo diferenciacijo izpopolnjevanja glede na individualno raven profesionalnega razvoja in trenutne potrebe. Kot največji oviri za stalno strokovno izpopolnjevanje navajajo pomanjkanje finančnih sredstev in preobremenjenost.
Da bi učitelji razvili autonomnog učenika u procesu učenja, svoje poučavanje trebaju usmjeriti k usvajanju i primjeni metakognitivnog znanja i vještina. Smjernice za takvo poučavanje učitelji ...pronalaze u kurikulumu međupredmetne teme Učiti kako učiti, ali i u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome obrazovanju. S obzirom na to da su navedeni dokumenti tek nedavno uvedeni u hrvatski odgojno-obrazovni sustav, a učiteljima nedostaje znanja o metakogniciji, rad sugerira da način poučavanja koji zahtijeva od učenika primjenu metakognitivnog znanja i vještina treba biti okosnica psihološko-pedagoškog znanja učitelja i središnja tema stručnog usavršavanja učitelja. Rad također razmatra vrednovanje kao učenje kao pristup kojeg učitelji trebaju koristiti pri upravljanju poučavanjem i profesionalnim razvojem za razvoj metakognitivne dimenzije kompetencije učiti kako učiti kod učenika.
Stručna usavršavanja sastavni su dio profesionalnog razvoja svakog odgojno- obrazovnog djelatnika. Razlikuju se vrste i načini stručnih usavršavanja. Kako bi ona bila korisna učiteljima važan je uvid ...u učiteljska razmišljanja, stavove i doživljaje o dosadašnjim usavršavanjima koja su pohađali. Iz navedenog razloga provedeno je kvalitativno istraživanje polustrukturiranim intervjuom na prigodnom uzorku od 12 učitelja. Iz dobivenih podataka vidljivo je kako učitelji imaju različite motivatore za stručnim usavršavanjima. Najzastupljeniji oblik stručnih usavršavanja navode se formalna stručna usavršavanja. Ispitanici kao negativne aspekte takvog načina usavršavanja navode neaktualnu tematiku te slabu metodičku pripremu predavača. Iz odgovora ispitanika vidljiv je prostor za napredak sustavnosti provedbe i organizacije stručnih usavršavanja.
In-service training is an essential component of professional development for any educator. There are different types and ways of in-service training. In order for these to be useful, it is important to have an insight into the teachers’ thoughts, attitudes and experiences they had in the training they attended. Because of the aforementioned, a qualitative research was conducted using a semi-structured interview on a sample of 12 teachers. From the data received, it is apparent that teachers have different incentives motivating them to take part in the in-service training. Formal professional development is noted as the most represented form of in-service training. Subjects specified dated topics as well as lecturer’s insufficient methodical preparation as a negative aspect of these types of professional development. Based on the subjects’ answers, there is space for improvement of the systemic implementation and organization of in-service training.
Razdoblje uvođenja u profesiju ima ključnu ulogu za oblikovanje profesionalnog identiteta učitelja te je važno da učitelj početnik tijekom tog razdoblja ima kvalitetnu mentorsku podršku. Cilj ovog ...preglednog rada je dati pregled pristupa mentorstvu u okviru procesa uvođenja učitelja početnika u profesiju te na temelju toga dati preporuke za razvoj kvalitetnog mentorstva. Postoje različiti pristupi mentorstvu učitelja početnika koji se mogu podijeliti u odnosu paradigme učenja koje se nalaze u njihovoj podlozi. Istraživanja upućuju na prednost konstruktivističkog pristupa mentorstvu pri čemu se posebno ističe pristup edukativnog mentorstva. Kako bi se osiguralo da svaki učitelj početnik dobije kvalitetnu mentorsku podršku, potrebno je utvrditi uvjete za odabir mentora te im omogućiti edukaciju za mentorski rad.
Nenehno poklicno učenje vzgojiteljev danes ni več izbira posameznih entuziastov, temveč nujnost in poklicna dolžnost slehernega vzgojitelja. Profesionalni razvoj vzgojiteljev v širšem smislu pomeni ...proces, ki poteka od odločitve posameznika za ta poklic oziroma od začetka izobraževanja zanj do upokojitve. V ožjem smislu pa je profesionalni razvoj vzgojitelja omejen na obdobja oziroma »kritične situacije«, v katerih se posameznik dejansko profesionalno razvija – spreminja svoja pojmovanja, stališča ter prakso delovanja. Pri raziskovanju profesionalnega razvoja razlikujemo različne pristope. Nekateri raziskovalci se usmerijo v raziskovanje faz, po katerih poteka profesionalni razvoj, druge bolj zanima raziskovanje dejavnikov, ki vpliva na razvoj, tretji dajo večjo težo oblikam poklicnega učenja. Kako vzgojitelji pristopijo k profesionalnemu učenju, koliko izkoristijo ponujene formalne priložnosti učenja oziroma koliko se učijo iz vsakodnevnih izkušenj, je pomembno odvisno tudi od njihovega razumevanja profesionalnega razvoja. V prispevku prikazujemo rezultate empirične raziskave, ki je bila narejena na vzorcu 92 vzgojiteljev na Hrvaškem. Zanimalo nas je, kako vzgojitelji pojmujejo lasten profesionalni razvoj in ali se njihova pojmovanja spreminjajo z leti delovne dobe. Ugotovili smo, da prevladujejo nižja pojmovanja profesionalnega razvoja. Ugotovitev je pomembna za vse, ki se ukvarjajo s spodbujanjem profesionalnega razvoja, in jo je smiselno upoštevati tako pri načrtovanju kot pri izvajanju izobraževalnih programov.
U suvremenom svijetu okruženje je vrlo dinamično i promjenjivo pa se svaka organizacija tijekom svoga postojanja suočava s izazovom: kako se čim prije i uspješnije prilagoditi zahtjevima nacionalnog ...i svjetskog tržišta. Organizacijama su stoga, kao nužnost dugoročnog
opstanka na tržištu, ključni njezini zaposlenici. Njihovo se znanje i sposobnosti te vrijednosti i prepoznatljivost kojima organizacija raspolaže mogu pretvoriti u vrijednost na tržištu. Za kontinuirano stvaranje vrijednosti iznimno je važno ulaganje u individualni i profesionalni razvoj zaposlenika, odnosno u ljudski potencijal. Stoga bi proces upravljanja znanjem neminovno trebao rezultirati poboljšanim kompetencijama zaposlenika, odnosno povećanjem njihove proaktivnosti, originalnosti, kreativnosti i fleksibilnosti. Učinkovito upravljanje ljudskim potencijalom te suradnja menadžmenta i zaposlenika vrlo je složen proces u kojem se od menadžmenta očekuje da utječe na zaposlenike, da stvara i potiče kulturu učenja, rada, razvoja i dijeljenja znanja te inovativnosti i komunikacije pri čemu se trebaju usuglasiti interesi zaposlenika i interesi organizacije.
Ker vemo, da so se razmere v družbi spremenile, zagotovo vemo tudi, da se bodo posledično spremenile tudi zahteve glede profesionalnih veščin predvsem tistih profesij, ki so tesneje odvisne od ...družbenih razmer. Poklic učitelja je v tem kontekstu gotovo eden od najbolj občutljivih. Kot opažamo, vse več učiteljev otrok in mladine začenja videti kot del svojega profesio- nalnega dela tudi izobraževanje odraslih. Vprašanje je, ali je to bolj dodatek, honorarno delo in priložnost za premoščanje hudih časov ali nova karierna priložnost in resno strokovno srečevanje s koherentnim področjem, ki zahteva nekaj povsem specifičnih znanj in pristopov. V prispevku prikazujemo pestrost pričakovanj bodočih učiteljev, ki se v izobraževanje vključu- jejo z zelo različnih strokovnih področij.
Profesionalne kompetencije nastavnika sve češće se nalaze u fokusu interesovanja savremenih pedagoga (pojmovna određenja, strukturne komponente, kriterijumi klasifikacije, profesionalne kompetencije ...i profesionalni razvoj). I pored teorijskog utemeljenja profesionalne kompetencije nastavnika nedovoljno su empirijski istraživane. U ovom radu prezentovani su rezultati empirijskog istraživanja samoprocjena razvijenosti profesionalnih kompetencija nastavnika razredne nastave. Utvrđivan je ne samo opšti nivo razvijenosti profesionalnih kompetencije već i nivoi razvijenosti kompetencija u pojedinim područjima (grupama): pedagoške, psihološke, didaktičke i metodičke kompetencije. Statistički su provjeravane i hipoteze o povezanosti nivoa razvijenosti kompetencija sa socio-pedagoškim obilježjima nastavnika razredne nastave (pol, stručna sprema, razred u kojem izvodi nastavni proces, radno iskustvo).
Raziskava izhaja iz vprašanj, kako izobraževalci doživljajo svoj profesionalni razvoj in s tem povezano kakovost izobraževanja. Zanima nas, ali zaznavajo potrebe po repozicioniranju svoje vloge in ...kak{ne so potrebe po razvoju novih oblik izobraževanja, ki bi omogočile mobilnost učiteljev med različnimi prostori izobraževanja. Intervjuji z učitelji pripravniki in učitelji v pozni fazi kariere kažejo, da oboji povezujejo kakovost s kreativnostjo in individualnimi metodami učenja. Doživljanja izobraževalcev v poznejši karieri so blizu sodobnim pojmovanjem kakovosti v refleksivni organizaciji, kjer kakovost merijo z inovativnostjo, etičnostjo in trajnostnim razvojem. Pri profesionalnem razvoju izobraževalcev še niso uveljavljeni karierno svetovanje in druge metode, ki bi spodbujale načrten profesionalni razvoj. Mentorji so premalo usposobljeni za delo z odraslimi. Potrebujejo dodatna profesionalna znanja za delovanje v tandemih s pripravniki. Ker se mentorji pojavljajo na različnih stopnjah kariere, ne le kot mentorji pripravnikom, potrebujemo nove izobraževalne programe za mentorje. Izobraževalci v pozni fazi kariere opazijo več možnosti za svoje delovanje ob repozicioniranju profesionalne vloge, npr. kot osebni učitelji Kakovostno je tisto izobraževanje, ki odpira posamezniku več zaposlitvenih možnosti, kot jih najdemo v trenutno vzpostavljenem sistemu izobraževanja, in omogoča delovanje izobraževalcev tudi v poznejših letih (starejši učitelji) ter po upokojitvi.
PDF
