Ubrzanim starenjem pučanstva Hrvatske mijenja
se struktura mortaliteta, morbiditeta i struktura korištenja
zdravstvene zaštite cjelokupnog stanovništva, iz čega proizlazi
sve veće isticanje ...javnozdravstvenog interesa o povezanosti
životne dobi populacije s objektivnim zadovoljenjem zdravstvenih
potreba starijih ljudi. Gerontološka javnozdravstvena analiza
udjela umrlih osoba starih 65 i više godina, kojih je u
promatranom razdoblju (2000. - 2004.) umrlo ukupno 193.717
u odnosu na ukupan broj umrlih osoba, ukazuje na njegov
konstantni porast: 75,1% u 2000., 75,5% u 2001., 76,8% u
2002., 77,9% u 2003. i 78,0% u 2004. godini. Opća stopa
mortaliteta bila je najveća u 2003. godini: 11,8‰. Također je i
specifi čna stopa mortaliteta, odnosno broj umrlih osoba starih
65 i više godina na 1.000 stanovnika jednake dobi, bila najveća
u 2003. godini: 56,2‰. Gerontološka analiza udjela umrlih u
dobi od 65 i više godina unutar pojedinačnih vodećih skupina
bolesti kao uzroka smrti u 2004. godini ukazuje na njihov visoki
udio od 87,4% u ukupno 24.959 umrlih od bolesti cirkulacijskog
sustava (I00-I99) u Hrvatskoj i udjelu od 86,7% umrlih od 65 i
više godina u Gradu Zagrebu. U Hrvatskoj 2004. godine umrli u
dobi od 65 i više godina čine izrazito visokih 89,3% u ukupno
2.895 umrlih od skupine bolesti dišnog sustava (J00-J99), 68,0%
u ukupno 12.408 umrlih u skupini novotvorina (C00-D48),
63,7% u ukupno 2.370 umrlih od skupine bolesti probavnog
sustava (K00-K93) te 45,1% od ukupno 2.870 umrlih u skupini
ozljeda, otrovanja i nekih drugih posljedica vanjskog uzroka
(S00-T98). Fokusirani gerontološki javnozdravstveni pokazatelji
o morbiditetu, funkcionalnoj onesposobljenosti i smrtnosti u
starijih ljudi osnova su za izradu primjerenoga i učinkovitog
Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja
starijih ljudi, a koji uključuje i primjenu s evaluacijom Programa
primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude. Cilj
je sprečavanje njihove prerane smrtnosti, kao i unapređivanje
zaštite zdravlja i funkcionalne sposobnosti hrvatske staračke
populacije i u dubokoj starosti.
Cilj rada bio je utvrditi proširenost konzumacije alkohola među studentima Sveučilišta u Osijeku, razjasniti povezanost utvrđene konzumacije alkohola s demografskim osobinama ispitanika, te njihovim ...socioekonomskim i akademskim statusom, te istražiti postoji li povezanost između konzumacije alkohola i stradavanja studenata u prometnim nesrećama. U razdoblju od travnja do lipnja 2011. godine među studentima druge godine osječkog sveučilišta provedeno je presječno istraživanje putem anonimnog anketnog upitnika. Upitnikom su dobiveni opći demografski podaci o spitanicima, te podaci o njihovom akademskom i socioekonomskom statusu. Test identifikacije poremećaja vezanih uz uporabu alkohola (eng. Alcohol Use Disorders Identification Test – AUDIT), upotrijebljen je za procjenu količine konzumiranog
alkohola, pri čemu je vrijednost AUDIT-a od 8 i više upućivala na moguće probleme vezane uz konzumaciju alkohola. U istraživanje je bilo uključeno 307 ispitanika, 38,1% (117/307) studenata, te 61,9%
(190/307) studentica, prosječne dobi 20,6 ± 1,2 godina. Istraživanje je pokazalo kako je većina studenata,
93,2% njih (286/307) barem jedanput u životu kušala alkohol. Među njima bilo je 45,8% njih (131/286) koji su imali AUDIT vrijednost 8 ili više: 51,9% (68/131) od njih su bili muškog, a 48,1% (63/131) ženskoga spola. Među ispitanicima koji su prema vrijednostima AUDIT pripadali u skupinu onih kod kojih su mogući problemi vezani uz konzumaciju alkohola bilo je 74,8% njih (98/131) čiju je razinu pijenja alkohola moglo smanjiti jednostavno savjetovanje o štetnosti pretjerane konzumacije alkoholnih pića (AUDIT vrijednost 8-
15), 16,8% (22/131) ispitanika koji su zahtijevali savjetovanje, te kontinuirano praćenje njihova stanja (AUDIT vrijednost 16-19), te 8,4% (11/131) ispitanika čija je razina konzumacije alkohola zahtijevala daljnju dijagnostičku evaluaciju uslijed prisutne ovisnosti o alkoholu (AUDIT vrijednost 20 i više).
Istraživanje je pokazalo kako je postojala statistički značajna razlika u razinama konzumacije alkohola između muških i ženskih ispitanika (2-test; p = 0,000), te u razinama konzumacije između grupa studenata s obzirom na područje znanosti fakulteta na kojem studiraju (2-test; p = 0,010). Nadalje je utvrđeno kako među ispitanicima koji uopće ne piju alkohol nije bilo onih koji su stradali u prometnim nesrećama, dok je među ispitanicima koji konzumiraju alkohol bilo 3,5% njih (10/286) koji su doživjeli prometnu nesreću, pri
čemu je utvrđeno kako čak i pijenje alkohola u razinama kod kojih se ne očekuju problemi vezani uz konzumaciju alkohola (AUDIT vrijednost 1-7), u značajnoj mjeri pogoduje stradavanju studenata u
prometnim nesrećama. Zaključeno je kako je konzumacija alkoholnih pića među studentima sa svim svojim
negativnim posljedicama značajan javnozdravstveni problem na čijoj prevenciji je nužno i dalje sustavno raditi uz veću međusobnu suradnju javnog zdravstva, obrazovnog sustava i policije.
Provider: - Institution: University of Zagreb. Faculty of Transport and Traffic Sciences. - Data provided by Europeana Collections- U posljednje se vrijeme aktualizira sustavno istraživanje prometnih ...nesreća u složenom urbanom okružju zbog sve većega broja stradalih pješaka i biciklista. Prometne su nesreće socijalni, javnozdravstveni i politički izazov svake države. U urbanim je sredinama karakteristično intenzivno prometno opterećenje cestovne mreže na kojoj se stalno izmjenjuju različiti prometni uvjeti koji dovode do međusobnih interakcija motoriziranoga i nemotoriziranoga prometa, što predstavlja potencijalnu opasnost za nastanak prometnih nesreća. Pristup je rješavanju ovoga problema složen. Iako su prometne nesreće s aspekta prostora i vremena slučajni događaji, detaljnom je analizom uspostavljena korelacija između prometnih nesreća i vanjskih čimbenika (prometni, cestovna infrastruktura, vremenski, namjena zemljišta). Statističkim su analizama i grafoanalitičkim metodama identificirana opasna mjesta (žarišta) na cestovnoj prometnoj mreži te su potom definirani i identificirani utjecajni vanjski čimbenici, koji imaju potencijalni utjecaj na nastanak opasnoga mjesta. Primjenjivanjem binarne logističke regresije identificirani su utjecajni vanjski čimbenici funkcijski povezani u kontekstualni model prometnih nesreća pješaka i biciklista. Modelom je testirana statistička važnost kako pojedini utjecajni čimbenici povećaju vjerojatnost nastanka opasnoga mjesta na urbanoj cestovnoj mreži. Kako je riječ o velikim količinama relacijskih baza podataka, u radu su korišteni specijalizirani računalni programi s podržanim SQL računalnim jezikom za dohvaćanje, stvaranje i mijenjanje dizajna objekata iz baze podataka, QGIS program za upravljanje i mapiranje radi jednostavnijega uočavanja žarišta prometnih nesreća te SPSS program za statističku analizu podataka i izradu modela binarne logističke regresije. Rezultati će istraživanja poslužiti projektantima i donositeljima odluka za lakše uočavanje žarišta i učinkovito otklanjanje uzroka prometnih nesreća na postojećoj infrastrukturi (reaktivno djelovanje), za izbjegavanje pogrešaka pri projektiranju novih prometnica (preventivno djelovanje), a pješacima i biciklistima kao upozorenje na opasna mjesta i dionice kojima prolaze od izvora do cilja.- Systematic research related to road accidents in complex urban environments is being updated lately due to the increasing number of pedestrian and cyclist casualties. Road accidents pose a challenge to every country in terms of society, healthcare and politics. Urban environments are characterized by an intense traffic volume on the road network, where different conditions constantly alternate, resulting with interactions between motorized and non-motorized traffic and possible conditions for road accidents to occur. The approach to solving the stated problems is complex. Although road accidents are considered as random events in terms of time and space, an in-depth analysis was used to establish relations between road accidents and external factors (traffic parameters, road infrastructure, time parameters, land use). Statistical analysis, graphical and analytical methods were used to identify accident blackspots on road network, and consecutively, to identify external factors that result with a blackspot. By using binary logistic regression, the identified external factors were correlated into a context-aware road accident model for pedestrians and cyclists. The model was used to test statistical significance, in which particular influence factors increase the probability for an accident blackspot to occur on the road network. Since the analysis is performed on a large amount of relationship databases, specialized computer software supported by SQL programming language for acquiring, creating and changing the design of database objects, QGIS program for managing and mapping for simple accident blackspot detection, and SPSS program for statistical data analysis and developing binary logistic regression were used in the paper. The results of the research will serve planners and decision makers to simply detect accident blackspots, efficiently eliminate accident causes (as a corrective action) on the existing infrastructure, avoid mistakes in road design (as a preventive action), and to warn pedestrians and cyclists about dangerous spots and sections on their routes from origin to destination.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Grad Slatina nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji, na sjeveru u blizini granice s Republikom Mađarskom. Kroz Grad prolazi koridor državne ceste D-2 i regionalna pruga Varaždin-Osijek. U radu ...je analiziran cestovni prometni sustav Grada Slatine, a posebna je pažnja pridana analizi prometnih nesreća kroz georeferenciranu bazu podataka kroz četiri godine od 2010. do 2013 godine. Temeljem poznatih troškova prometnih nesreća uslijed smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba te materijalne štete napravljena je i monetizacija troškova prometnih nezgoda za Grad Slatinu. Iz rezultata primijenjene metodologije vidljivi su enormi troškovi radi posljedica prometnih nezgoda. Upravo su sanacije opasnih mjesta u Gradu Slatini dobra prilika za iznimno rentabilne investicije. Nadalje, napravljena je lista prioriteta za sanaciju opasnih mjesta, a date su i preporuke o mjerama koje se trebaju provesti u cilju podizanja razine sigurnosti u Gradu. Osim toga, u radu su prikazane smjernice za daljnji razvitak cestovne infrastrukture u Gradu Slatini
Prijelomi ključne kosti u djece dva su puta češći nego u odraslih i čine 10 – 15% svih prijeloma dječje dobi. Velika pojavnost ovog prijeloma opravdava propitivanja o okolnostima i uzrocima nastanka, ...odnosno lokacijama na kojima se djeca ozljeđuju. U radu se analizira 256-ero djece s prijelomom klavikule liječene u razdoblju od 2008. do 2013. godine. Način, uzrok i mjesto ozljede kodirani su MKB-10 klasifikacijom s pomoću šifara vanjskih uzroka pobola. Prema okolnostima, svi prijelomi klavikule nastali su u okolnostima nenamjernog ozljeđivanja. Vanjski uzroci pripadaju jednoj od dvije podskupine: šifre (V01-V99) ozljede u prometu ili šifre (W00-X59) nezgode i nesreće. U prometu je prijelome zadobilo 24-ero (9,4%), a u nezgodama 232-je (90,6%) djece. Od prijeloma nastalih nezgodom u 204-ero djece prijelom je izazvan padom (W00-W19), 123-je njih palo je u razini, a 81 dijete s visine. Izravni udarac druge osobe ili udarac tupim predmetom bili su uzrok prijelomu kod 28-ero djece. Prema mjestu na kojem su prijelomi nastali, dominiraju ozljede zadobivene kod kuće, zatim na ulici pa ozljede na rekreacijskome mjestu, a najmanju skupinu čine ozljede u školi ili vrtiću. Bicikl je uzrok nastanka prijeloma ključne kosti u 48-ero djece i čini 18,7% svih prijeloma klavikule u naše djece. Od 256-ero djece njih 47-ero (18,4%) prijelom je zadobilo u sportskim aktivnostima: na nogometu 30-ero, na borilačkim sportovima (hrvanje, judo, karate) 10-ero, na hokeju troje, na košarci i gimnastici po dvoje djece. Predškolska djeca najčešće se ozljeđuju dok se za njih doma skrbe roditelji. Školska su djeca za trajanja škole primjereno zaštićena, a izvan škole i dalje često stradavaju u prometu i sportskim aktivnostima. U adolescenata najčešće su ozljede u prometu i na cesti (vožnja bicikla), slijede sportske, a ozljede kod kuće tek sporadično.
Istraživanje prometnih nesreća s teškim posljedicama u kojima je netko od sudionika napustio mjesto događaja, zahtijeva primjenu svih pravila kriminalističkog istraživanja, ali posebno prilagođenih ...stručnom području istraživanja prometnih delikata. S obzirom na specifičnost samih događaja s jedne strane, i nedostatak stručne literature s druge strane, temeljem izučavanja primjera iz prakse kroz ovaj rad će se utvrditi smjernice i preporuke za istraživanje te vrste događaja. Spomenuti rad namijenjen je policijskim službenicima koji istražuju takve prometne nesreće, ali i svima onima koji njihov radna razjašnjavanju okolnosti događaja vrednuju, bilo da vrednovanje dolazi iznutra ili izvana.
Linijsko brodarstvo, sa svim svojim specifičnostima, igra značajnu ulogu u gospodarstvenom razvoju zemlje u čije luke uplovljavaju brodovi linijske plovidbe. Pod klasičnim pojmom linijskog brodarstva ...podrazumijeva se prijevoz tereta i putnika velikim brodovima na velike udaljenosti. Međutim, treba se uzeti u obzir činjenicu da se teret, koji se iskrcao u odredišnoj luci i koji još nije stigao do kupca, mora još prekrcati u cestovno vozilo. Na isti se način doprema teret, namijenjen prijevozu brodom, cestovnim vozilom do otpremne luke.
U članku se detaljno analiziraju slabosti postojećeg prometa tereta od krcatelja do primatelja, a koji uključuje i pomorski i kopneni prijevoz. Analizira se i veza koja postoji između pomorskog i kopnenog prijevoza, dajući pri tome prednost pomorskom nad kopnenim prijevozom. Promjene u samoj organizaciji prijevoza, koje je potrebno izvršiti ukoliko se želi napustiti klasični način prijevoza tereta, temelje se na Bijeloj knjizi o europskoj prijevoznoj politici do 2010. godine.
Liner shipping, with all its specific features, plays an important role in the economic development of a country whose ports liner ships are calling at. Under classical liner shipping we understand ...the carriage of cargoes or passengers over long distances and by large vessels. However, it should be considered that a cargo, which has been discharged at the port of destination and has not yet reached the customer, has to be further transhipped onto a road vehicle. Likewise, a road vehicle carries cargo intended for sea transport to a port of shipment.The article aims at presenting a detailed analysis of the weaknesses of the present-day cargo traffic from the shipper to the consignee involving sea and inland transport. It deals with the relation between sea and land transport, favouring the former to the latter. Organizational changes required to abandon the classical transport of cargo are based on the White Paper regarding the European transport policy up to the year 2010.
Linijsko brodarstvo, sa svim svojim specifičnostima, igra značajnu ulogu u gospodarstvenom razvoju zemlje u čije luke uplovljavaju brodovi linijske plovidbe. Pod klasičnim pojmom linijskog brodarstva podrazumijeva se prijevoz tereta i putnika velikim brodovima na velike udaljenosti. Međutim, treba se uzeti u obzir činjenicu da se teret, koji se iskrcao u odredišnoj luci i koji još nije stigao do kupca, mora još prekrcati u cestovno vozilo. Na isti se način doprema teret, namijenjen prijevozu brodom, cestovnim vozilom do otpremne luke. U članku se detaljno analiziraju slabosti postojećeg prometa tereta od krcatelja do primatelja, a koji uključuje i pomorski i kopneni prijevoz. Analizira se i veza koja postoji između pomorskog i kopnenog prijevoza, dajući pri tome prednost pomorskom nad kopnenim prijevozom. Promjene u samoj organizaciji prijevoza, koje je potrebno izvršiti ukoliko se želi napustiti klasični način prijevoza tereta, temelje se na Bijeloj knjizi o europskoj prijevoznoj politici do 2010. godine.
Svrha ovog rada bila je utvrditi učestalost ozljeda u djece pregledane u hitnoj službi Kliničkoga bolničkog centra Split, a zatim odrediti mehanizme kojima su te ozljede nastale, kao i vrstu i težinu ...ozljeda. Prikupljeni su podaci o djeci koja su u razdoblju od siječnja do srpnja 2009. pregledana u Kliničkome bolničkom centru Split zbog ozljeda. Za svako dijete upisani su ovi pokazatelji: dob, spol, anatomska raspodjela ozljeda, mehanizam, Injury Severity Score (ISS), kao i potreba za prijmom u bolnicu ili jedinicu intenzivnog liječenja djece (JILD). Za određivanje statističke značajnosti rezultata korišteni su hi-kvadrat i Mann-Whitneyev test. Među ozlijeđenom djecom bilo je više dječaka (65,6%). Najviše ozlijeđenih bilo je u dobnoj skupini od 13 do 18 godina. Od 3221 djeteta pregledanog u hitnoj službi 96% imalo je lakše ozljede (ISS<10), a 3,7% njih bilo je hospitalizirano. Udovi su bili najčešće ozlijeđeni (67,1%), a pad je uzrokovao ozljedu u 71,3% djece. Djeci ozlijeđenoj u prometnim nesrećama hospitalizacija je bila potrebna mnogo češće (25%) nego onoj koja su ozljedu zadobila bilo kojim drugim mehanizmom. Prometne nesreće bile su najčešće u starijoj dobnoj skupini. Većina žrtava bili su putnici u automobilu, a većini ozlijeđenih u prometnoj nesreći vodeća ozlijeđena regija tijela bila je glava. Djeca s ozljedom glave i ona ozlijeđena u prometnoj nesreći bila su češće hospitalizirana i primljena u JILD od ostale djece. Zaključujemo da su udovi najčešće ozlijeđena regija tijela u djece pregledane u hitnoj službi, a najučestaliji mehanizam ozljeda je pad. Međutim najteže su ozljede glave, a većinom su posljedica prometnih nesreća. Ovi su podaci važni za programe prevencije ozljeda u zajednici.
U istraživanju prometnih nesreća tri su specifične situacije koje od policijskih službenika zahtijevaju poseban napor. Te su situacije sljedeće: 1. napušta¬nje mjesta događaja prometne nesreće, 2. ...fingiranje prometne nesreće, 3. utvrđivanje identiteta vozača vozila. Nerijetko su elementi svake od njih sastavnice predmeta istraživanja. Brojni su radovi koji se bave tragovima, međutim, ne umanjujući značaj traseologije u ovome članku, u prvi plan se stavlja fenomenološka i etiološka komponenta prometnih nesreća kod kojih je potrebno utvrditi identitet vozača. Kao baza za istraživanje koristi se dvadesetak slučajeva iz prakse u kojima se u određenom stadiju postupka pojavila sumnja u identitet vozača koji je upravljao vozilom u trenutku pro¬metne nesreće. Cilj je da se istražiteljima koji se bave prometnim deliktima i ostalim zainteresiranim osobama prikažu na jednome mjestu najučestaliji pojavni oblici i uzroci prikrivanja identiteta vozača vozila, kao osnova za razvoj operativnog postupanja u svakodnevnom radu.
