U radu se razmatraju najvažnija pitanja deliktnog statuta iz Haške konvencije od 4. svibnja 1971. o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama koje je Republika Hrvatska stranka i koja u okviru ...svojega polja primjene isključuje odredbe Uredbe Rim II o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze iz 2007. Autor u radu želi naglasiti specifičnost pravnih rješenja sadržanih u analiziranoj Konvenciji i izabranu poredbenu sudsku praksu iz odreðenih država stranaka. Iako bi unifikacija odredaba deliktnog statuta sadržanih u Uredbi Rim II iz 2007. i u Haškoj konvenciji iz 1971. trebala spriječiti forum odnosno lex shopping, autor zaključuje da sadašnje stanje unifikacije navedenog pitanja deliktnog statuta to u dovoljnoj mjeri ne uspijeva te predlaže da se navedeno pitanje cjelovito uredi budućim europskim ugovorom donesenim na temelju članaka 216. i 218. Ugovora o funkcioniranju EU-a.
U radu se analizira praksa hrvatskih sudova o primjeni Haške konvencije o pravu mjerodavnom za prometne nezgode na cestama iz 1971. U relativno recentnoj sudskoj praksi Vrhovnog suda opće kolizijsko ...pravilo za izvanugovornu odgovornost za štetu primjenjuje se umjesto Kon- vencije. Riječ je o presudama iz 2009. i 2013. godine koje ukazuju na to da čak i nakon 40 godi- na primjene postoji problem pri osnovnom razumijevanju izvora međunarodnog privatnog prava. Ipak, postoji niz odluka u kojima je Haška konvencije iz 1971 primijenjena. U toj praksi često su prisutna slična pravna pitanja. Većina njih se odnosi na primjenu članka 8. Konvencije koji uređuje polje primjene mjerodavnog prava ili na primjenu članka 4. Konvencije koji prop- isuje iznimku od glavnog pravila iz članka 3. Konvencije kojim se propisuje primjena lex loci delicti commissi. Problematična praksa odnosi se na primjenu iznimke iz članka 4. Konvencije. S druge strane, odluke u kojima se primjenjuje članak 8. Konvencije ukazuju na to da su hr- vatski sudovi prepoznali ideju iza te odredbe kako je objašnjena u Essén izvješću, a to je vrlo široko polje primjene mjerodavnog prava na koje upućuje Konvencije.
U radu je istražena i definirana metodologija koja omogućuje predviđanje nastanka prometnih nesreća na autocesti. Na osnovu te procjene uključuje se provedba aktivnih mjera za smanjenje vjerojatnosti ...njihova stvarnog nastanka. Sam intenzitet prometa ne daje jednostavnu korelacijsku vezu s brojem i vrstom prometnih nesreća već je taj odnos mnogo složeniji. Dosadašnja istraživanja primjenjivana su za autoceste sa šest i više prometnih traka, odnosno nema istraživanja napravljenih za četverotračne autoceste. U radu je prikazan novi model za takve autoceste, a baziran je na mjerenju vrijednosti parametara prometnog toka te vanjskih čimbenika koji utječu na odvijanje prometnog toka. Stupanj opasnosti od nastanka nesreće doveden je u korelaciju s postojećim statističkim podacima o prometnim nesrećama na testnoj dionici i podataka o prometnom toku. Ovaj model značajan je za eksperte koji izrađuju algoritme koji upravljaju promjenjivim prometnim znakovima na autocestama.
PDF
