Prostor Samide, Irena; Virant, Špela
Ars & humanitas,
12/2019, Letnik:
13, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Izhodišče tematske številke Prostor je inventarizacija trenutnega stanja v humanistiki in družboslovju več desetletij po t. i. prostorskem obratu, ki je v ospredje znanstvenih raziskav postavil ...kategorijo prostora. Kako so zamisli Lefebvra, Foucaulta, Augéja, Bahtina, Lotmana, de Certeauja, Westphala in drugih, ki so se že trdno zasidrale v teoretskem ustroju, prispevale k razvoju posameznih humanističnih in družboslovnih znanosti? Kakšen vpliv in kakšno težo so imele? V kolikšni meri je na tej osnovi prišlo do spremembe percepcije prostorskih izkušenj? In kakšni so današnji pristopi k raziskavam prostora v različnih vedah? Prispevki, zbrani v tem tematskem sklopu, se ukvarjajo z zaznavanjem prostora in razumevanjem prostorskih konceptov, z upodabljanjem, kreiranjem in strukturiranjem prostora ter s pomenom prostorskih izkušenj za znanstvene, umetniške in družbene prakse. Preučujejo oblike kreacije, inscenacije in reprezentacije prostora v različnih historičnih, medijskih in socialnih kontekstih, pri čemer segajo od teoretske refl eksije do analize konkretnih prostorov in njihovih upodobitev.
Pandemija covida-19 je pospešila tehnološki razvoj in naložbe v tehnologijo, na podlagi česar se je oblikoval alternativni svet, ki omogoča izvajanje raznih aktivnosti in doživljanje raznovrstnih ...izkušenj na spletu. V ospredje prihaja pojem metavesolja, ki omogoča hkratno doživljanje resničnih in virtualnih izkušenj, ne glede na čas in prostor, v katerem je uporabnik, ter deluje kot posrednik in sredstvo, ki združuje resnično in virtualno okolje. Avtorica na podlagi sinteze in prilagoditve teorije družbeno-prostorske dialektike obravnava možne vplive razvoja metavesolja na (resnični) mestni prostor. Poda splošno oceno družbeno-prostorskih vplivov metavesolja in odpre prostor razpravi o tem vprašanju. Na podlagi pregleda literature ugotavlja, da naj bi tehnološki dosežki, kot je metavesolje, preuredili fizične in virtualne družbeno-prostorske odnose, z njihovo uporabo pa naj bi se oblikovale tudi nove družbeno-tehnološke skupine.
Potrebno je preispitati P. M. S. Hackerovu procjenu Kantovih i Wittgensteinovih filozofskih afiniteta i pitanje Wittgensteinove navodne upotrebe “transcendentalnih argumenata”. Prvo, Alfred Normanovo ...čitanje Tractatusa Logico-Philosophicusa kao misaonog eksperimenta dobija reviziju kako bi se razvilo gledište Kritike čistog uma kao misaonog eksperimenta velikih razmjera koji dijeli važne logičke karakteristike s Tractatusom. Potom se postavlja pitanje jesu li srednji Wittgenstein i predkritički Kant koristili bilo kakve misaone eksperimente koji bi se jednako mogli okarakterisati kao “transcendentalni argumenti”. Racionalna rekonstrukcija argumenata oba mislioca sprovodi se u svjetlu savremene literature o misaonom eksperimentisanju. Novost i relevantnost ovog pristupa je naglasak stavljen na vrlo zanemarenu srodnost između Kanta i Wittgensteina, naime sistematsku upotrebu misaonih eksperimenata u njihovim epistemološkim potragama. Zaključci su: i) Wittgensteinova i Kantova magna opera mogu se posmatrati kao filozofski misaoni eksperimenti koji pokušavaju ispitati granice jezika odnosno granice mogućeg iskustva; ii) oba filozofa su razvila argumente koji se mogu označiti transcendentalnim, makar samo s metodološkog stajališta; i iii) neki ključni argumenti koje je iznio srednji Wittgenstein u određivanju strukture vizuelnog prostora mogli bi se bolje okarakterisati kao misaoni eksperimenti nego kao transcendentalni argumenti.
Předmětem této studie je polemika mezi Leibnizem a Clarkem ohledně relativity prostoru. Přestože za cíl Leibnizova útoku by se v kontextu této polemiky patřilo označit v prvé řadě substantivalismus, ...tj. přístup nakládající s prostorem jako se substancí, obvykle bývá do opozice vůči Leibnizovu relacionalismu kladen spíše newtonovský absolutismus. Vzhledem k tomu, že takto pojatý absolutismus nebývá vymezován ontologicky, nýbrž dynamicky, musel by v takovém případě rozdíl mezi jejich pojetími spočívat v odlišném přístupu k inercialitě pohybu. To by tudíž jinými slovy znamenalo, že zatímco Leibniz veškerý pohyb redukoval na inerciální, Newton jej redukoval naopak na neinerciální, případně, že pouze jeden z nich uznával existenci neinerciálních pohybů. Existenci neinerciálních pohybů však ve skutečnosti nepopíral žádný z nich, a přestože Newtonovi se neinerciálním jevil být vskutku veškerý pohyb vůbec, Leibniz na takovou výzvu v rámci clarkovské korespondence již nereagoval.
Na filozofskom simpoziju „Filozofija Medija“, stavio bih naglasak na potrebu za svjesnim, aktivnim, direktnim, ali održivim, stvaralačkim odnosom s prirodom i idejama. Urođena Spona između čovjeka, ...prirode i kozmosa otežana je zbog uronjenosti u virtualnu mrežu informacija i aplikacija, a posredstvom tehničkog sklopa aparata, ciljanog znanstveno - tehnološkim diskursom civilizacije. Posredstvom aktivne imaginacije, intuitivnim djelovanjem na temelju iskustva nužno je okrenuti se jednostavnim, obnovljivim izvorima materije i energije. Konkretnijim sudjelovanjem omogućujemo dublje poniranje u sam proces i benefit njegovog iskustva. Vlastitim primjerom simbolički ću naznačiti, ali i otvoriti prostor mišljenja i djelovanja. U keramičke ručno izrađene skulpture/šalice poslužiti će se kava koja je ručno mljevena i kuhana na samome mjestu simpozija. Okupljanje sudionika i dijeljenje napitka Kave na filozofskom Simpoziju stvoriti će prostor za Pjesnike Filozofe, Umjetnike, Intuitivne ljude / individue aktivne imaginacije.
At the philosophical symposium “Media Philosophy”, I would like to emphasize the necessity of a conscious, active, direct, but sustainable, creative relationship with nature and ideas. The innate connection between human beings, nature, and the cosmos is compromised by immersion in a virtual web of information and applications, and by the technical apparatus, targeted by the scientific and technological discourse of civilization. Through active imagination, intuitive action based on experience, it is necessary to turn to simple, renewable sources of matter and energy. With a more concrete participation, we allow a deeper immersion in the process itself and the benefits of its experience. With my own example, I would like to symbolically point out, but also open the space for thought and action. Coffee, hand ground and brewed at the symposium site will be served in handmade ceramic sculptures/cups. The gathering of participants and drinking coffee together at the Philosophical Symposium will create a space for Poets, Philosophers, Artists, and Intuitives with an active imagination.
Pandemija izazvana širenjem koronavirusa teškog akutnog respiratornog sindroma 2 dovela je do značajnih promjena u globalnoj ergonomiji rada. Naime, tisuće zaposlenika iznenada su uobičajene radne ...prostore zamijenile kućnim prostorom ne bi li se smanjilo širenje virusa i obuzdala pandemija. Kako bi se opisale mišićno-koštane tegobe u uvjetima rada od kuće te analizirali novonastali uvjeti rada od kuće, ovo presječno pilot-istraživanje obuhvatilo je 232 zaposlenika telekomunikacijske tvrtke: 121 muškarca (52,2 %) u dobi od 23 do 62 godine i 111 žena (47,8 %) u dobi od 23 do 53 godine, koji su radili od kuće osam mjeseci, tj. od 16. 3. 2020. do 4. 12. 2020. Za potrebe ovog istraživanja autori su izradili virtualni upitnik u kojem su ispitanici samostalno procijenili intenzitet bolova u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, uvjete rada od kuće te razinu vlastite tjelesne aktivnosti. U odnosu na vrijeme prije rada od kuće, 90 ispitanika (39,1 %) prijavilo je jače bolove u donjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, pri čemu je pogoršanje bola u vratu i gornjem dijelu leđa prijavilo 105 ispitanika (45,7 %), a bola u šakama njih 63 (27,2 %). Samo trećina zaposlenika nije prijavila mišićno-koštane tegobe tijekom rada od kuće. Muškarci su značajno rjeđe prijavili bol u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa (p=0,033; p=0,001 odnosno p=0,013). Posebnu prostoriju za rad od kuće imalo je 69 ispitanika (29,9 %), odvojeni radni prostor njih 75 (32,4 %), a njih 87 (37,7 %) nije imalo radni prostor, pa su najčešće radili u blagovaonici (njih 30). Pisaći radni stol za rad nije imalo 95 ispitanika (40,9 %), a ergonomsku radnu stolicu imalo je njih tek 75 (32,3 %). Od ispitanika koji žive s ukućanima (N=164), njih 116 (70,7 %) smatralo je da ih ukućani ometaju u radu stalno ili povremeno. Više od polovice ispitanika (52 %) smatralo je da radi dulje kod kuće nego na poslu, i to značajno više žene (p=0,05). Samo je 69 ispitanika (29,9 %) uzimalo češće predahe, i to značajno češće stariji zaposlenici (p=0,006). Naši rezultati upućuju na to da, radi sprječavanja mišićno-koštanih tegoba, zaposlenike treba educirati o metodama i načinima prilagodbe neergonomske opreme, korištenju pauza, potrebi tjelovježbe, a poslodavce treba educirati o potrebi organizacije radnog vremena u novim uvjetima rada od kuće.
Diversity of Belonging in Europe analyzes conflicting notions of identity and belonging in contemporary Europe. Addressing the creation, negotiation, and (re) use of diverse spaces and places of ...belonging, the book examines their fascinating complexities in the context of a changing Europe. Taking an innovative interdisciplinary approach, the volume examines renegotiations of belonging played out through cultural encounters with difference and change, in diverse public spaces and contested places. Highlighting the interconnections between social change and culture, heritage, and memory, the chapters analyze multilayered public spaces and the negotiations over culture and belonging that are connected to them. Through analyses of diverse case studies, the editors and authors draw out the significance of the participation or exclusion of differing community, grassroots, and activist groups in such practices and discourses of belonging in relation to the contemporary emergence of identity conflicts and political uses of the past across Europe. They analyze the ways in which people’s sense of belonging is connected to cultural, heritage, and memory practices undertaken in different public spaces, including museums, cultural and community centres, city monuments and built heritage, neglected urban spaces, and online fora. Diversity of Belonging in Europe provides a valuable contribution to the existing bodies of work on identities, migration, public space, memory, and heritage. The book will be of interest to scholars and students with an interest in contested belonging, public spaces, and the role of culture and heritage. Susannah Eckersley is Senior Lecturer at Newcastle University, UK, an Associated Research Fellow at the Leibniz Centre for Contemporary History (ZZF) in Potsdam, Germany, and the Project Leader of en/counter/points – a collaborative European research project on public spaces and belonging funded by HERA. Her expertise is in memory, museums, difficult heritage, migration, identities, and belonging. Claske Vos is an anthropologist and Assistant Professor in the Department of European Studies at the Humanities Faculty of the University of Amsterdam, the Netherlands. Her current work focuses on the intersection of EU funding, cultural activism, and enlargement. Her expertise is in European cultural policy, cultural heritage, Southeast Europe, and European identity formation.
Two conditions are important for the visibility of Slovenian literature in the European area: translations and literary-historical reviews. The paper deals with those reviews between 1908 and 1938, ...which presented Slovenian literature within the framework of the literature of the southern Slavs, or of Yugoslav literature.
Spatial Revolution is the first comparative parallel study of Soviet architecture and planning to create a narrative arc across a vast geography. The narrative binds together three critical ...industrial-residential projects in Baku, Magnitogorsk, and Kharkiv, built during the first fifteen years of the Soviet project and followed attentively worldwide after the collapse of capitalist markets in 1929. Among the revelations provided by Christina E. Crawford is the degree to which outside experts participated in the construction of the Soviet industrial complex, while facing difficult topographies, near-impossible deadlines, and inchoate theories of socialist space-making. Crawford describes how early Soviet architecture and planning activities were kinetic and negotiated and how questions about the proper distribution of people and industry under socialism were posed and refined through the construction of brick and mortar, steel and concrete projects, living laboratories that tested alternative spatial models. As a result, Spatial Revolution answers important questions of how the first Soviet industrialization drive was a catalyst for construction of thousands of new enterprises on remote sites across the Eurasian continent, an effort that spread to far-flung sites in other socialist states—and capitalist welfare states—for decades to follow.
V prispevku je analiziran odnos med osnovnimi prostorsko-časovnimi in kulturnimi značilnostmi Špancirfesta, uličnega festivala, ki ga tradicionalno prirejajo v Varaždinu na severozahodu Hrvaške, in ...besedo, iz katere je izpeljano ime festivala – špancir ‘sprehod’. Prispevek sledi teoretični diskusiji o možnostih raziskovanja različnih tipov prostorov, ki so relevantni za sociolingvistično analizo, s tem pa ponuja pregled uličnih festivalov kot posebnih tipov javnega prostora, pa tudi vpogled v nemški jezikovni vpliv na severu Hrvaške, kar je osnova za analizo besede špancir kot nemške izposojenke. Korpus je sestavljen iz leksemov, povezanih s Špancirfestom, ki jih najdemo v časopisnih člankah iz let 2010–2016. Izvedena raziskava vključuje tudi uporabo vprašalnika med prebivalci Varaždina.