Urbanizirana područja sve se više šire te uništavajući prirodna staništa utječu na smanjenje raznolikosti životinjskih vrsta, a u manjoj mjeri stvaraju i nova staništa za određene vrste. Povećanje ...urbanizacije obično dovodi do povećanja biomase ptica ali i do smanjenja raznolikosti vrsta. Za ptice grabljivice urbana staništa mogu biti od vrhunske kvalitete, jer su u takvim staništima grabljivice često zaštićene od progona te mogu imati i zadovoljavajuću
opskrbu hranom što im omogućava nastanjivanje inače neprikladnih ili neproduktivnih mjesta za gniježđenje. Među europskim grabljivicama, vjetruša (Falco tinnunculus) najuspješnije zauzima urbana područja što pokazuje viša stopa razmnožavanja kod urbanih
populacija u usporedbi sa populacijama poljoprivrednih zemljišta. Vjetruša je jedna od najčešćih malih grabljivica u Europi koja, u usporedbi sa ostalim vrstama grabljivica, najuspješnije zauzima urbana područja. Stanarica je u gradu Zagrebu, prisutna je u gradu
kroz cijelu godinu, te se gnijezdi i u samom centru grada. Cilj ovoga rada bio je najprije locirati a zatim i analizirati položaj trenutno aktivnih gnijezda vjetruša na području grada Zagreba u sezoni gniježđenja 2017. godine. Kao osnova poznavanja rasprostranjenosti
vjetruše u Zagrebu poslužio je Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba. Nakon provedenog terenskog istraživanja, analizirane su značajke gnjezdišta, te su pomoću GIS programa izračunate udaljenosti analiziranih gnijezda do najbližih gradskih zelenih površina koje
vjetruše koriste za lov i prehranu. Ovo istraživanje dalo je uvid u izbor staništa za gniježđenje vjetruša u Zagrebu. Rezultati su pokazali da je vjetrušama od najveće važnosti pri odabiru staništa tip građevine na kojima se gnijezdi te udaljenosti gnijezda do zelenih
površina unutar i izvan centra grada. Stambene zgrade pokazale su se kao najpogodniji tip građevina za gniježđenje vjetruša, a visine građevina u većini slučajeva iznose između 25 i 70 metara (prosječno 50,1± 26,1 metara) visine. Također je dokazano i to da vjetruše većinom biraju najviše dostupne građevine. Važnu ulogu pri odabiru staništa unutar centra grada predstavljaju manje zelene površine unutar kojih se nalazi većina analiziranih gnijezda, no od velike važnosti zbog mogućnosti lova predstavljaju i velike zelene površine
udaljenije od samog centra grada.
Svrha ovog rada bila je rasvijetliti anatomsku građu brahijalnog spleta u škanjca (Buteo buteo). Istraživanje je provedeno na pet škanjaca (dvije ženke i tri mužjaka) podrijetlom iz Centra za ...spašavanje i oporavak divljači Sveučilišta u Kavkazu. Secirani su i fotografirani živci brahijalnog spleta i akcesornog brahijalnog spleta. Ustanovljeno je da su v. jugularis, a. carotis communis i n. vagus bili smješteni medijalno od brahijalnog spleta, dok su v. subclavia i a. subclavia bile smještene u kaudalnom dijelu spleta. Povrh toga ustanovljeno je da je akcesorni brahijalni splet bio smješten u kranijalnom području te da je nastao spajanjem ventralnih grana 10. i 11. vratnog kralježničnog živca (C10 i C11). Srednja vrijednost promjera C10 iznosila je 0,49 ± 0,07, a C11 0,69 ± 0,10 mm. Ustanovljeno je da je brahijalni splet potjecao od ventralnih grana posljednjih triju vratnih kralježničnih živaca (C11, C12 i C13) i ventralnih grana prvih dvaju grudnih kralježničnih živaca (T1 i T2). Nije ustanovljena razlika s obzirom na spol. Promjer istraživanih grana, koje su spojene na izlazištu brahijalnog spleta, iznosio je 0,69 ± 0,10 za C11, 1,27 ± 0,04 za C12, 2,13 ± 0,11 za C13, 1,81 ± 0,14 za T1 i 0,98 ± 0,14 mm za T2. Time je prikazan nastanak brahijalnog spleta u škanjca, kralježničnih živaca koji ga oblikuju i njihovo inervacijsko područje.
Giht Hohšteter, Marko
Hrvatski veterinarski vjesnik,
10/2015, Letnik:
23, Številka:
5/6
Paper
Odprti dostop
Giht je bolest kod koje dolazi do patološke mineralizacije sinovijalnih i seroznih površina. Pojavljuje se kod ljudi, ptica i gmazova. Nastaje zbog poremećaja metabolizma purina s posljedičnim ...taloženjem urata u tkivima. U ovom su radu prikazani makroskopski i patohistološki nalazi artikulacijskog i visceralnog gihta utvrđenog kod gmaza iz roda Phelsuma, iz Zoološkog vrta grada Zagreba.
Predstavljene so arhezoološke najdbe avifavne, ki so bileodkrite pri raziskovanju koliščarskih naselbin na Ljubljanskembarju. Seznam obsega 36 vrst ptic iz 9 redov. Domnevamo, dagre za ...kostne akumulacije kuhinjskih ostankov koliščarjev izbakrene in zgodnje bronaste dobe oz. iz obdobja od prve po-lovice 4. do prve polovice 2. tisočletja pr. Kr.Sklepamo, da vrstna sestava avifavne izkazuje predvsempreferenco naseljencev do posameznega plena, zato je rekon-strukcija paleookolja nepopolna in omejena na lovni habitatlovcev s kolišč. Iz ekološko-habitatskih potreb ptic sklepamo,da je bil v bližini kolišča obsežen biotop s stoječo vodo in zjasno izraženim pelaškim (območje odprte vodne površine) inlitoralnim (obalnim) območjem. Sklepamo, da je bila globinavode v jezeru na najglobljih mestih več metrov. Domnevno obsežnilitoralni vodni biotop je sestavljalo več pasov: območje s plit-vo vodo z bujno potopljeno in plavajočo makrofitsko vegetaci-jo, obsežne plitvine in brežine, pretežno zaraščene z visokimizelišči, zamočvirjena travišča z nizko vegetacijo. Na kopnemsklepamo na gozdnato, odprto (negozdnato) in mozaično struk-turirano pokrajino.
Ptice posjeduju mehanizam koji im omogućuje pasivnu fleksiju prstiju noge, a sastoji se od dvije komponente: automatskog digitalnog fleksornog mehanizma (ADFM) i digitalnog mehanizma zatvaranja ...tetiva (DTLM). Cilj ovoga rada bio je ustanoviti postojanje i specifičnost ovih komponenti u predstavnika ptica s anizodaktilnim (domaća kokoš) i zigodaktilnim (papige) rasporedom prstiju, primjenjujući standardnu anatomsku sekciju i histološke metode. Prostorna organizacija mišića koji imaju središnju ulogu u DTLM-u (m. flexor digitorum longus i m. flexor hallucis longus) jednaka je u papiga i domaće kokoši. Plantarni položaj četvrtog prsta, što čini razliku između anizodaktilnog i zigodaktilnog rasporeda prstiju, nije uvjetovao promjene položaja i funkcije tih fleksornih mišića. Nabori tetivnih ovojnica i kvržice na tetivama fleksornih mišića bili su slabije razvijeni u domaće kokoši, dok su u papiga nabori i kvržice bili jasno definirani, a njihove morfološke razlike vidljive. Hondrogeni elementi nedostaju ili su jedva zamjetni u tetivama papiga. Mogući uzrok ovoj pojavi mogla bi biti razlika u opterećenju koje trpe tetive zbog različitih biomehaničkih prilika. Papige su primarno vezane za krošnje drveća gdje se vrlo spretno kreću prihvatom za grane. Kod galiformnih je ptica masa tijela znatno veća, što je posljedica prilagodbe životu na tlu, pa tetive fleksornih mišića trpe veće opterećenje nego kod papiga, dok hrskavično tkivo uklopljeno u samu tetivu može djelovati na raspodjelu mase tijela koje podnosi stopalo, pa samim tim i tetiva.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se obrađuje jedan od graditeljskih artefakata kamenih
kuća interpoliranih unutar Dioklecijanove palače, u staroj jezgri, a nadasve u arhitekturi splitskih predgrađa i ruralnih naselja našeg ...podneblja. Radi se o običnim nišama (rupe, buže) koje susrećemo na kamenim zidovima ostavljenim za gnijezda,
prebivališta ili zaklon ptica.
Treći izvještaj Hrvatske komisije za rijetke vrste sadrži 123 opažanja prihvaćena u razdoblju od 2005-2012. U tom je razdoblju opaženo 11 vrsta i jedna podvrsta koje do sada nisu bile zabilježene u ...Hrvatskoj. Popis ptica zabilježenih u Hrvatskoj sada sadrži 389 vrsta zabilježenih u kategorijama A do C. Daljnjih 11 vrsta zabilježeno je u kategoriji D i dvije u kategoriji E. Četiri vrste su uklonjene s popisa rijetkih vrsta zbog povećane učestalosti njihovih opažanja u Hrvatskoj. Popis rijetkih vrsta sada obuhvaća 61 vrstu i tri podvrste, od kojih je devet vrsta u kategoriji D (vjerojatno odbjegle ptice) i dvije u kategoriji E (sigurno odbjegle ptice).
PDF
