Pripisano: Anonyma, De sonitu avium (161b), De sonitu bestiarum (161b), De pascha Hebraea et Christiana (162a–162b), Epitaphium Monicae genitricis sancti Augustini episcopi (162b), Epitaphium sancti ...Gregorii papae (162b). Zapiski: Pesem o Jezusu in Mariji (163a), rimana kronika iz ogrske zgodovine v času kraljev Andreja II. in Bele IV. (163a).Knjižna minuskula v dveh stolpcih, prva in glavna roka f. 1-163, druga roka f. 163. Vezano v usnje iz 17. stoletja.Fizični opis: Kodeks je nepopolno ohranjen. Foliji so velikosti 34 x 22,4 cm. Zapis v romanski minuskuli je dvokolonski. Besedilo je izpisano s črno oziroma temno rjavo tinto, medtem ko so incipiti, ekspliciti, številke poglavij in določena imena izpisani z rdečo tinto. Prav tako so z rdečo tinto narisane manjše razlagalne risbe. Geometrično stilizirano drevo krvnega sorodstva (Arbor consanguinitatis, f. 80r) je izrisano v kombinaciji črne in rdeče tinte. V začetnicah stavkov je mestoma uporabljena tudi rumena tinta. Današnja vezava (rjavo usnje prek kartonske osnove) je iz let 1765-1780.Okras: Kodeks krasi 21 velikih slikarskih inicial (f. 1r, 3r, 16v, 26v, 34r, 37v, 44v, 53v, 63v, 71v, 81r, 88r, 94r, 105r, 110v, 118r, 125r, 134r, 143r, 148v, 157r) in več sto preprostejših, 2-5 vrstic visokih kaligrafskih inicial v rdeči tinti. Slikarske iniciale so delo t. i. Izidorjevega mojstra, po mnenju Nataše Golob pa je pri posameznih sodeloval tudi t. i. Gregorjev mojster. Iniciala T in diagram s shematično razdelitvijo Zemlje, f. 110v: po mnenju Nataše Golob je iniciala, ki uvaja poglavje o Zemlji, delo t. i. Izidorjevega mojstra. Deblo črke je izrisano z rdečo tinto in elegantno razcepljeno, medtem ko so okrasne sponke izrisane s črno tinto in nežno obarvane z rumeno barvo. Slikarsko polje je zapolnjeno z bogatim vitičevjem, ki je s štirimi dekorativnimi sponkami pripeto na telo črke, dodatne tri sponke pa medsebojno povezujejo vitice. Ozadje je zapolnjeno s pokrivno azurno modro, rumeno oker in travnato zeleno barvo. V desnem stolpcu sta dva zanimiva diagrama: prvi ponazarja tradicionalno srednjeveško razdelitev sveta na tri dele, ki ustrezajo trem takrat znanim celinam – Aziji, Evropi in Afriki. Drugi pa svet razdeli na tri dele skladno z biblično tradicijo, po kateri naj bi Noe, kot pojasnjuje Izidor Seviljski, po vesoljnem potopu razdelil zemljo med tri sinove: severni del pripada Jafetu, južni Hamu, medtem ko je srednji del Setova dediščina.(Katalog rokopisov; Germ 2005, str. 86-87; gl. tudi Kos-Stele 1931, str. 31-32; Golob 1994, str. 184-185; Lackner 2001.)
Ciljevi ove disertacije bili su utvrditi ulogu riječnih galebova u širenju influence ptica te odrediti o čemu ovisi pojavnost i brojnost riječnih galebova na zagrebačkom području. Riječni galebovi su ...gnjezdarice u Hrvatskoj, međutim najveću brojnost postižu tijekom zimskih mjeseci. Dolazak jata od preko tisuću riječnih galebova na zagrebačko područje značajno je koreliran s NAO indeksom, dok odlazak na gnijezdilišta nije koreliran ni s jednim od ispitanih klimatskih faktora. Tijekom istraživanja utvrđena je ukupna prevalencija od 0,2 % influence među riječnim galebovima na zagrebačkom području, a većinu izolata činili su virusi podtipa H13 i H16. Ipak početkom 2006. godine izdvojen je visokopatogeni virus influence podtipa H5N1 iz naizgled zdravih riječnih galebova. Ovo je prvo dokumentirano izdvajanje ovog podtipa virusa iz naizgled zdravih riječnih galebova te ukazuje da riječni galebovi mogu bez ikakvih kliničkih znakova rasprostranjivati virus na velike udaljenosti.
Ciljevi ove disertacije bili su utvrditi ulogu riječnih galebova u širenju influence ptica te odrediti o čemu ovisi pojavnost i brojnost riječnih galebova na zagrebačkom području. Riječni galebovi su gnjezdarice u Hrvatskoj, međutim najveću brojnost postižu tijekom zimskih mjeseci. Dolazak jata od preko tisuću riječnih galebova na zagrebačko područje značajno je koreliran s NAO indeksom, dok odlazak na gnijezdilišta nije koreliran ni s jednim od ispitanih klimatskih faktora. Tijekom istraživanja utvrđena je ukupna prevalencija od 0,2 % influence među riječnim galebovima na zagrebačkom području, a većinu izolata činili su virusi podtipa H13 i H16. Ipak početkom 2006. godine izdvojen je visokopatogeni virus influence podtipa H5N1 iz naizgled zdravih riječnih galebova. Ovo je prvo dokumentirano izdvajanje ovog podtipa virusa iz naizgled zdravih riječnih galebova te ukazuje da riječni galebovi mogu bez ikakvih kliničkih znakova rasprostranjivati virus na velike udaljenosti.
The aims of this dissertation were to determine the role of black-headed gulls in spreading the avian influenza virus and to determine the climatic factors affecting dynamics of black-headed gulls in Zagreb area. Black-headed gulls breed in Croatia, but they are much more numerous during winter months. The arrival of first flocks bigger than 1000 birds is correlated with the NAO index while departure to the breeding grounds is not correlated to any of the climatic factors tested. During the study, the overall prevalence of avian influenza in black-headed gulls in Zagreb area was 0.2 % and the most common viruses isolated were of the H13 and H16 subtypes. Still, in the beginning of 2006 the highly pathogenic H5N1 virus was isolated from apparently healthy black-headed gulls on Pantana marsh. It is the very first documented isolation of this virus from apparently healthy black-headed gulls and it indicates that black-headed gulls can carry the virus to great distances without showing any clinical signs.
Kvartarni period obilježen je izrazitim klimatskim oscilacijama. Izmjene glacijala i interglacijala, odnosno stadijala i interstadijala uzrokova le su nagle promjene u okolišu, a time i u sastavu ...životinjskih zajednica. U radu su predstavljeni rezultati detaljnih paleoekoloških i tafonomskih analiza ptičjih ostataka s četiriju špiljskih nalazišta na istočnoj jadranskoj obali koja su bogata ptičjim ostatcima i čije su naslage datirane u gornji pleistocen i/ili holocen (MIS 3 1). To su sljedeći lokaliteti: Marlera I, Šandalja II i Ljubićeva pećina u južnoj Istri te Vela spila na otoku Korčuli. Rezultati su interpretirani u vremenskom i prostornom ok viru : uspoređena je fosilna ptičja fauna iz istovremenih naslaga istraženih nalazišta smještenih na suprotnim krajevima Jadrana (sjeverozapadni i jugoistočni dio) te je uspoređena ukupna istražena avifauna različite starosti: MIS 3, MIS 2 i MIS 1. Iako se većina determiniranih vrsta može i danas vidjeti na istočnoj jadranskoj obali, u gornjopleistocenskoj avifauni prisutni s u arktički i sibirski faunistički elementi koji danas žive na sjeveru Europe ili u planinama. Holocenska avifauna sastojala se od vrsta koje i danas obitavaju na jadranskoj obali. Na svim su nalazištima primarni faktori akumulacije biogeni: mali grabežljivci, ptice grabljivice i/ili ljudi. Može se zaključiti da je tijekom gornjega pleistocena i početkom holocena jadranska obala obilovala različitim staništima te je bila pogodna za život raznovrsnim pticama.
The Quaternary period is characterized by dramatic climate changes. Glacial - interglacial cycles as well as stadials and interstadials caused abrupt environmental changes that affected faunal communities and changed their compo sition. To make better our understanding of spatial and temporal environmental, as well as cultural changes, a vifaunal remains from four Late Pleistocene to Holocene (MIS 3 MIS 1) palaeontological and archaeological sites on the eastern Adriatic coast ar e taxonomically and taphonomically examined: Marlera I (NISP=100), Šandalja II (NISP=1936), Ljubićeva pećina (NISP=336), and Vela spila (NISP=601). The results are palaeoenviromentally, palaeoecologically and archaeozoologically interpreted. The Late Pleis tocene avifauna contained Arctic faunal elements, but the majority of the taxa can be found on the eastern Adriatic coast today. Early Holocene avifauna consisted of extant bird taxa of the eastern Adriatic coast, whether present as seasonal migrants or ye ar - round residents. Different taphonomic agents accumulated the bird bones, and bone surface modifications show that birds of prey, small carnivores, and humans helped accumulate these remains. Avifaunal assemblages from the eastern Adriatic coast indicate that a mosaic of habitats was present during the Late Pleistocene and beginning of the Holocene and that the Adriatic Plain supported a diverse and rich biome.
Mogućnost prijenosa ljudskih sojeva virusa influence izravno s ljudi na ptice još uvijek nije dovoljno istražena. U ovom radu prikazana je uporaba domaćih pataka kao modela prokazivačkih (engl. ...sentinel)
životinja za promatranje širenja influence u divljih ptica, te je pomoću njih istražena infekcije ptica virusima influence antigenski bliskim humanim sojevima. Pretraživani su uzorci seruma pataka slobodno držanih na
ribnjaku u ornitološkom rezervatu Kopački Rit. Patke su prva tri tjedna bile uzgajane u zatvorenom objektu, a potom su sljedeća četiri tjedna bile uzgajane na ribnjaku bez dodira s ljudima. Serumi su bili uzorkovani
nultoga i 21. dana u zatvorenom objektu te 49. dana, tj. nakon završetka uzgoja na ribnjaku. Svi uzorci seruma bili su pretraženi inhibicijom hemaglutinacije, a kao antigeni bili su rabljeni humani sojevi virusa influence
A/New Caledonia/20/99/VR-116 (H1N1) i A/Panama/2007/99 (RESVIR - 17) (H3N2), te humani sojevi virusa nfluence B/Hong Kong/330/01 i B/Sichuana/379/99. Svi pretraženi uzorci seruma uzeti u zatvorenom objektu nultog i 21. dana uzgajanja bili su negativni, dok su u uzorcima seruma uzetima na kraju uzgoja na ribnjaku (49. dana) ustanovljena specifična protutijela za viruse influence tipa A. Ovi rezultati potvrđuju infekciju pataka tijekom boravka na ribnjaku bez kontakta s ljudima što dokazuje da su divlje ptice bile izvor zaraze. Visoka seroprevalencija, te poglavito visoki titri specifičnih protutijela u pojedinih životinja dokaz su infekcije virusima influence antigenski srodnima humanim sojevima rabljenima u testu inhibicije hemaglutinacije. Postignuti rezultati potvrđuju mogućnost uporabe jata domaćih pataka kao prokazivačkih životinja za promatranje širenja influence u divljih ptica, te upućuju na nužnost daljnjega istraživanja mogućnosti infekcije ptica humanim
sojevima virusa influence.
Iako divlje ptice nose brojne viruse, istraživanja su uglavnom usmjerena na viruse koji posjeduju zoonotski potencijal ili uzrokuju znatne ekonomske gubitke u peradi, dok ostali, poput astrovirusa ...(AstV), cirkovirusa (CV) i hepadnavirusa (HBV), ostaju zanemareni. U ovom je istraživanju 35 uginulih divljih ptica, koje pripadaju najmanje 21 vrsti iz pet redova prikupljenih u Parku prirode Kopački rit, testirano na prisutnost AstV-a, CV-a i HBV-a PCR-om uz naknadno nukleotidno sekvenciranje. Pozitivan je rezultat ustanovljen u 18 ptica. AstV je pronađen u tri vrapčarke, CV je otkriven u 11 ptica koje pripadaju redovima Accipitriformes, Anseriformes, Charadriiformes, Passeriformes ili Piciformes dok je HBV pronađen u četiri ptice koje pripadaju rodovima Anseriformes ili Passeriformes. Više od jednog virusa pronađeno je u samo u jednoj vrsti (AstV i CV), iako u dvije zasebne ptice. Filogenetska analiza otkrila je divergentni AstV donekle sličan različitim neklasificiranim astrovirusima otkrivenima u neodređenim vrstama ptica. Jedan AstV dijeli najveću sličnost s AstV-om šišmiša (98,77 %). Svi cirkovirusi pronađeni u istraživanju nalikuju na ptičji CV, ali ni jedan od njih ne grupira se u filogenetskom stablu s bilo kojom sličnom sekvencijom. Sve četiri sekvencije HBV-a otkrivene u ovom istraživanju grupiraju se unutar skupine pačjih hepadnavirusa, što upućuje na neuobičajen prijenos na kohabitirajuće vrapčarke. Rezultati ovog istraživanja važan su doprinos spoznajama o prevalenciji, ekologiji i epidemiologiji AstV-a, CV-a i HBV-a u različitim vrstama divljih ptica, što upućuje na potrebu daljnjih istraživanja, uključujući sekvenciranje cijeloga genoma otkrivenih virusa.
