Rad se temelji na istraživanju više od dvjesto vjeroučitelja iz ukupno pet južnih (nad) biskupija. Cilj istraživanja bio je ispitati podložnost vjeroučitelja sagorijevanju na poslu, istražiti razinu ...socijalne podrške koju percipiraju te ispitati koje teme priželjkuju za obradu na stručnim skupovima. Vjeroučitelji su slobodno i anonimno pristupali ispitivanju za vrijeme odvijanja stručnog skupa 2023. godine u organizaciji AZOO-a, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i pet (nad)biskupijskih katehetskih ureda. Dobiveni materijali analizirani su pojedinačno pri čemu su prikupljani podatci o samoprocjeni sagorijevanja na poslu i socijalnoj podršci od strane ravnatelja, katehetskog ureda i bračnog partnera. Rezultati su izneseni na anoniman i zbirni način. Korištene su metode deskriptivne i inferencijalne statistike. Na temelju rezultata istraživanja razvidno je da vjeroučitelji pet južnih (nad)biskupija ne pokazuju zabrinjavajuće količine stresa na poslu i da osjećaju zadovoljavajući razinu socijalne podrške ravnatelja, katehetskog ureda i partnera.
The paper is based on a research of more than 200 catechists from a total of five southern (arch)dioceses. The aim of the study was to examine the susceptibility of catechists to work-related burnout, to investigate their perception of the level of social support and to examine which topics they wish to address at professional meetings. The catechists participated in the research on voluntary and anonymous bases during the 2023 conference organized the Education and Teacher Training agency, the Catholic Faculty of Theology at the University of Split and five (arch)diocesan catechetical offices. The obtained results were analysed individually, collecting data on self-assessment of workrelated burnout and social support provided by the relevant headmaster, catechetical office and spouse of the respondent. The results were presented in an anonymous and collective manner. Methods of descriptive and inferential statistics were used. Based on the results of the research, it is evident that the catechists in five southern (arch) Dioces s do not display worrying levels of work-related stress and that they feel they receive a satisfactory level of social support from their relevant headmasters, catechetical offices and spouses.
Problem vođenja škole dugo je aktualan u procesu reformiranja školskog sustava, pri čemu se propituje autonomija ravnatelja škole, ali i uključenost ostalih dionika u donošenje odluka koje ih se ...tiču. Pritom se nastoji napustiti model individualnog vođenja škole, koji podrazumijeva ravnatelja kao jedinog nositelja odlučivanja u vođenju škole. Umjesto toga, zagovara se model distribuiranog vođenja u procesu kojega se moć odlučivanja dijeli sa svim dionicima odgoja i obrazovanja, a radi povećanja kvalitete odgoja i obrazovanja. Postavlja se pitanje kako se u taj proces uklapa delegiranje, koje je kulturalno uvjetovano i manifestira spremnost zaposlenika na prakticiranje takve prakse u procesu donošenja odluka. Sukladno tomu, cilj je bio provesti analizu teorijskih modela vođenja škole da bi se ovim radom doprinijelo razumijevanju položaja delegiranja na razmeđu individualnoga i distribuiranog školskog vođenja. Iako delegiranje sadrži elemente distribuiranog vođenja jer su u vođenje uključeni i drugi dionici, još uvijek je u ovom modelu vođenja naglašeno individualno vođenje ravnatelja i autoritet koji proizlazi iz njegove formalne pozicije u hijerarhiji škole. Ono je još uvijek zastupljeno u školama i odolijeva suvremenim nagnućima, budući da viša razina aktivnog uključivanja zahtijeva spremnost svih zaposlenika na dijeljenje odgovornosti, iz čega onda proizlazi zahtjev za demokratizacijom cjelokupne kulture škole.
The issue of school leadership has been accompanying the on-going school reform discourse, focusing on the autonomy of school leaders and the involvement of other stakeholders in the decision-making process. At the same time, an effort is being made to abandon the model of leading school independently, meaning that the headteacher is the sole bearer of power in school. Instead, the model of distributed leadership is advocated implying that the power is shared with all stakeholders in the decision-making process, with the aim of school improvement. The question arises as to how delegation fits into this process, which is culturally conditioned and shows the willingness of school employees to get involved in the decision-making process. Therefore, the aim was to analyses theoretical models of school leadership in order to contribute to the understanding of the position of delegation at the borderline between individual and distributed school leadership. This paper places delegation on the border between independent and distributed school leadership. Although delegation contains elements of distributed leadership (with numerous stakeholders involved in leading), this model of leadership still emphasizes the headteacher’s independent actions based on the authority derived from his formal position in the school hierarchy. As such, it resists modern tendencies and continues to exist in contemporary schools, due to the reluctance of other stakeholders to take on further responsibilities and get more actively involved in the process of creating a more democratic school culture.
U radu se analizira novi legislativni okvir uređenja kazališne politike i kazališne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, te su predstavljene novine i najbitniji elementi osnivanja, statusa, ustrojstva, ...upravljanja i financiranja kazališta, kao i novo uređenje radno-pravnog položaja kazališnih umjetnika i drugih kazališnih radnika u kazalištima, posebice javnim kazalištima. Rad ima za cilj ukazati na nedostatke u novoj kazališnoj regulativi koji se mogu reflektirati i na kazališnu poslovnu praksu, kao i naznačiti pravce moguće izmjene i dopune sada važećih rješenja kojima bi se doprinijelo jasnoći i cjelovitosti pravnog normiranja kazališne djelatnosti, pravnoj sigurnosti i jasnom pružanju optimalnih mogućnosti za realizaciju kazališnih umjetničkih projekata. Posebice su detektirani potrebni pomaci u regulaciji sastava i ovlaštenja kazališnih vijeća, koja se ponovno implementiraju u Zakonu o kazalištima iz 2023. kao spona između osnivača i samog kazališta, s takvim upravljačkim funkcijama koje i dalje omogućavaju politički utjecaj na kadrovsku politiku, upravljanje i djelovanje kazališta, ne samo u poslovnom nego indirektno i na umjetničkom planu.
The paper analyzes the new legislative framework regulating theater policy and theater activities in the Republic of Croatia, and presents the novelties and the most important elements of the establishment, status, organization, management and financing of theaters, as well as the new regulation of the labor-legal position of theater artists and other theater workers in theaters, especially public theaters. The aim of the paper is to point out the shortcomings in the new theater regulations that can be reflected in the theater business practice, as well as to indicate the directions of possible changes and additions to the currently valid solutions that would contribute to the clarity and completeness of the legal regulation of theater activity, legal certainty and the clear provision of optimal possibilities for the realization of theatrical art projects. In particular, necessary changes were detected in the regulation of the composition and powers of theater councils, which are re-implemented in the Act on Theaters from 2023 as a link between the founder and the theater itself, with such management functions that continue to enable political influence on the personnel policy, management and operation of the theater, not only in business, but also indirectly in the artistic field.
Rukovođenje je kompleksni proces. Upravljanje i rukovođenje predstavljaju temeljne funkcije menadžmenta koje se realiziraju kroz četiri skupine poslova: planiranje, organiziranje, vođenje i ...vrednovanje. Kvaliteta škole postaje ovisna o ravnatelju, njegovoj osposobljenosti za organizaciju rada škole njegovu stručno-pedagoškom vođenju i značajkama njegove osobnosti. Ravnatelj je odgovoran za razvoj školskog ozračja i međuljudskih odnosa. Da bi uspješno ostvario rukovodne funkcije, ravnatelj mora imati odgovarajuće kompetencije. Vođenje, školsko ozračje, organizacijska učinkovitost i zadovoljstvo poslom predstavljaju važne konstrukte u osnovnim školama. Cilj je u ovom radu ukazat na značaj obrazovnog menadžmenta, a posebno na utjecaj stilova vođenja na kvalitetno pedagoško upravljanje školom.
Razvoj suvremenog demokratskog društva temelji se na integriranju temeljnih demokratskih vrijednosti u sve njegove sfere i dimenzije, pa tako i u područje odgoja i obrazovanja. Ovakvi se zahtjevi ...stavljaju i pred škole, a pritom se ključna uloga daje ravnatelju, koji je nositelj i voditelj svake inovacije u svojoj školi (Fullan, 2005; 2007; Bush i Middlewood, 2013; Pont, Nusch i Moorman, 2008; Stein, 2015). Jedan od tipova školskog vođenja koji odgovara ovim zahtjevima naziva se demokratsko školsko vođenje, čiji razvoj s jedne strane utječe na razvoj školske kulture koja se temelji na demokratskim vrijednostima i demokratskim normama, dok s druge strane, ono omogućuje svim uključenima, učenicima i odraslima, stjecanje znanja i razvoj vještina koje će ih učiniti aktivnim građanima. Cilj ovoga rada je analizirati dosadašnje spoznaje u području specifičnog tipa školskog vođenja pod nazivom demokratsko školsko vođenje. Posebna pozornost usmjerit će se na teorijsko-praktičnu operacionalizaciju konstrukta demokratskog školskog vođenja u dosadašnjim istraživanjima. Predstavit će se i analizirati istraživanja koja nude odgovore na pitanja zašto razvijati demokratsko školsko vođenje, kako se ono može razvijati te koja je njegova uloga u razvoju demokratske školske zajednice.
The development of the modern democratic society depends upon the successful integration of main democratic values in all its spheres, including education. Schools are faced with these challenges as well. The main role in the process of school change is given to the school principal, who is the leader of every innovation in school (Fullan, 2005; 2007; Bush, Middlewood, 2013; Pont, Nusch, Moorman, 2008; Stein, 2015). One out of many types of school leadership is called democratic school leadership. One of the goals of such leadership is the development of school culture that is based on democratic values and practices. Further on, the development of democratic school leadership opens an opportunity for students and teachers to gain knowledge an develop skills needed for them to become active citizens in their communities. The main purpose of this paper is to analyze the existing literature in the field of democratic school leadership. Special focus is on the theoretical and practical operationalization of the democratic school leadership as it is presented the literature. Further, we shall analyze the possible answers to the questions of why and how to develop the democratic school leadership, and what is its role in the development of the democratic school community.
Pedagoški menadžment je mlada disciplina u obrazovanju. U obrazovanju se menadžment javlja kasnije nego u gospodarstvu. Razlog je ponajprije u neprepoznavanju menadžmenta kao discipline u području ...obrazovanja te društvenom položaju obrazovanja. Upravljanje školom jedan je od ključnih problema pedagoškog menadžmenta. U zadnjih deset godina se pridaje veća važnost proučavanju menadžmenta u obrazovanju. Posebna važnost pridaje se utjecaju stilova vođenja na kvalitetno pedagoško upravljanje školom. Naglasak se stavlja na upravljačke kompetencije ravnatelja, stilove vođenja i osobine ličnosti. Cilj rada je ukazati na potrebu razvoja teorije pedagoškog menadžmenta i u tom kontekstu definiranja osnovnih pojmova. Posebno važno područje teorije pedagoškog menadžmenta je profesija ravnatelja. U skladu s shvaćanjem profesije u radu se obrazlažu profesionalne kompetencije ravnatelja i personalne karakteristike kao preduvjeti za uspješno upravljanje školom. Posebno područje teorije pedagoškog menadžmenta predstavljaju teorije i modeli vodstva kao interpretacijski okviri djelatnosti ravnatelja.
Komparativna prednost poslovnog subjekta u vrijeme današnje ekonomije definirana je intelektualnim kapitalom kojim svaki pojedini poslovni subjekt raspolaže. Osnovni cilj istraživanja je bio ...istražiti i dokazati meðuzavisnost kvalitete upravljačkog kadra u poslovnom subjektu prema postizanju poslovne izvrsnosti. Naglasak se stavlja na razinu stručne spreme te adekvatno polje obrazovanja upravljačkog kadra u državnim i županijskim lučkim upravama. Metodama intervjuiranja i anketiranja istraživao se upravljački kadar - ravnatelji i predsjednici upravnih vijeća u 6 državnih lučkih uprava te 22 županijske lučke uprave. Rezultati pokazuju kako državne lučke uprave naspram županijskih prednjače u relevantnosti stručnih sprema upravljačkog kadra, što je odmah bilo primjetljivo u samom procesu istraživanja, gdje je prilikom same provedbe državni lučki kadar naspram županijskog shvatio važnost samog istraživanja i mogućnost napretka kroz dobivene smjernice. Moguće je zaključiti kako odgovarajućom stručnom spremom koja donosi odgovarajuća znanja i vještine, neovisno o spolu upravljačkog kadra, može se pospješiti uspješnost rada lučkih uprava.
U radu se pozornost usmjerava analizi obrazovno-političkih dokumenata kojima su se planirale i oblikovale promjene odgojno-obrazovnog sustava kako bi se istražio odnos upravljanja (uloga ...Ministarstva) i rukovođenja (uloga ravnatelja). Osnovni je cilj istraživanja bio, na temelju analize dokumenata, utvrditi proklamirane ciljeve i očekivane uloge ravnatelja. Konkretnije, ispitana je povezanost proklamiranih ciljeva i očekivane uloge ravnatelja te postojanost očekivane uloga ravnatelja tijekom vremena. Rezultati su pokazali kako određeni proklamirani ciljevi zahtijevaju drugačiji angažman ravnatelja te kako se očekivana uloga ravnatelja tijekom petnaest godina mijenjala. Zbog decentralizacije sustava odgoja i obrazovanja kojoj se sve više teži, škole dobivaju viši stupanj autonomije pa se i od ravnatelja više ne očekuje instruktivna već transformacijska uloga.
V današnjem času so ravnatelji slovenskih osnovnih šol razpeti med vlogo pedagoškega vodje in vlogo poslovodje zavo- da. Izpolnjevati morajo tako zahteve, ki jim jih določa ustanovitelj (občina oz. ...država), ter želje in potrebe zaposlenih, ki jih vodijo. Na uspešnost dela ravnateljev zagotovo vplivajo značilnosti njihovega vodenja, te pa bi morale biti pri- lagojene karakternim značilnostim ravnateljev, zaposlenim, ki jih vodijo, pa tudi trenutni situaciji in okoliščinam šole, v kateri delajo. Dobro poznavanje vseh teh dejavnikov bi ravnateljem in vsem, ki so vključeni v njihovo izobraževanje, omogočilo boljše usposabljanje za vodenje, kar bi posledično pozitivno vplivalo na uspešnost šol.
Digitalna zrelost škola Ristic, Miroslava
Croatian Journal of Education,
12/2017, Letnik:
19, Številka:
Sp.Ed.3
Journal Article
Odprti dostop
Uspješna integracija digitalnih tehnologija u obrazovne institucije imperativ je svakog obrazovnog sustava u razvijenom društvu. Aktivnosti koje vode do integracije digitalnih tehnologija, tj. modela ...implementacije, predstavljaju izazov za razvijene zemlje, kao i za one u razvoju. Pitanje digitalne zrelosti u školama, u europskom kontekstu, prepoznato je kao jedno od ključnih pitanja. Cilj je ovog rada utvrditi pokazatelje za procjenu razine digitalne zrelosti srpskih škola i stvaranje modela evaluacije. Osim reinterpretacije postojećih istraživanja i usporedne analize, u ovom se radu koristila metoda modeliranja. Predloženi model vrednovanja može pružiti osnovu za samoevaluaciju digitalne zrelosti u školama i planiranje poboljšanja digitalne kulture u školi; poboljšanja sigurnosti, tehničkih zahtjeva i podrške; digitalne vještine nastavnika, učenika i zaposlenika u stručnim službama; pružiti osnovu za digitalno okruženje za učenje; uključivanje digitalne tehnologije u nastavni plan i program, kao i osnovu za učinkovitu primjenu digitalnih tehnologija u organizaciji škole. Model ocjenjivanja digitalne zrelosti u školama nije samo instrument evaluacije već i model za učinkovito upravljanje i donošenje odluka.
PDF
