Izhodišče: Osnovna naloga amnijske membrane je zaščita ploda pred zunanjimi mehanskimi vplivi in izsušitvijo ter zagotavljanje primernega okolja za njegov razvoj. Razumevanje zgradbe in delovanja ...amnijske membrane je pomembno za njeno klinično uporabo, še posebej v regenerativni medicini. V prispevku opisujemo številne, za regenerativno medicino zelo zaželene mehanske in biološke lastnosti amnijske membrane ter predstavljamo njene protirakave lastnosti.Zaključek: Študije na modelih in vitro kot tudi študije na živalskih modelih dokazujejo, da amnijska membrana zavira proliferacijo rakavih celic in sproža njihovo apoptozo, deluje imunozaviralno, zavira energijsko presnovo rakavih celic in angiogenezo. Delo podaja pregled najnovejših spoznanj o protirakavem delovanju amnijske membrane in vrednoti njeno potencialno uporabo v zdravljenju raka in regenerativni medicini.
Izhodišča: Amnijska membrana (AM) je notranja stran posteljice, ki obdaja in ščiti zarodek. AM je večplastna struktura, ki je sestavljena iz amnijskih epitelijskih celic, amnijskih mezenhimskih ...stromalnih celic, bazalne lamine in vezivnega tkiva. Iz njene zgradbe izhajajo tudi lastnosti AM, zaradi katerih se že vrsto let uporablja v terapevtske namene, predvsem v oftalmologiji, saj pospešuje epitelizacijo, deluje kot substrat za celice, zmanjšuje fibrozo in neovaskularizacijo tkiva ter deluje protimikrobno. Zaradi mehanskih lastnosti AM, ki so posledica predvsem molekul zunajceličnega matriksa bazalne lamine in vezivnega tkiva, se AM v zadnjih letih vedno pogosteje uporablja tudi kot biološki nosilec v regenerativni medicini. Zaključki: Regenerativna medicina je interdisciplinarno področje raziskav in kliničnih aplikacij, ki uporablja načela bioloških in inženirskih znanosti za razvoj živih tkivnih ali organskih nadomestkov. V regenerativni medicini ločimo tri pristope: 1) vsaditev funkcionalnih celic, med drugim tudi matičnih celic, v poškodovano ali okvarjeno tkivo, 2) uporaba različnih sintetičnih materialov ali materialov naravnega izvora, ki pomagajo pri ponovnem oblikovanju poškodovanega ali okvarjenega tkiva in 3) tkivno inženirstvo, tj. uporaba ustreznih nosilcev, ki spodbujajo rast tkivno specifičnih celic in oblikovanje novega tkiva. V prispevku predstavljamo tudi uporabo amnijske membrane kot biološkega nosilca v regenerativni medicini v Sloveniji.
Prekrivajući zglobne površine zglobna hrskavica osigurava pravilno raspoređivanje i prenošenje mehaničke sile u zglobu te omogućuje pokretanje uz niski stupanj trenja. Ima specifičnu makroskopsku, ...mikroskopsku i molekularnu građu, što uključuje izuzetno mali broj stanica – hondrocita (2 do 10 % ukupnog volumena tkiva) koje proizvode i održavaju integritet velike količine međustaničnog matriksa i to u relativno hipoksičnim i hiponutricijskim uvjetima zbog nedostatka krvnih žila. Uz to, mitotička aktivnost i regeneracijski potencijal hondrocita izuzetno su niski, pa nakon oštećenja zglobne hrskavice ne nastupa potpuna tkivna regeneracija, već je zamjenjuje biomehanički manje kvalitetna vezivna hrskavica. Unatoč razvoju brojnih farmakoloških i kirurških procedura liječenja oštećenja zglobne hrskavice, pokazala su se brojna ograničenja i trenutno ne postoji idealna terapijska procedura koja bi dovela do potpune morfološke i funkcionalne restauracije oštećene zglobne hrskavice. Ipak, zahvaljujući napretku stanične i molekularne biologije kostiju te tkivnog inženjerstva, učinjeni su značajni pomaci u razumijevanju mehanizama održavanja integriteta tkiva i organa koji su doveli do stvaranja novih koncepata liječenja koji se baziraju na temeljnim principima odnosa elemenata regenerativnog trijasa. U ovom članku kratko je opisana uloga svakog pojedinog elementa trijasa: stanica kao produktivnog, nosača kao konduktivnog i signalnih molekula kao induktivnog elementa regeneracije.
Koštani morfogenetski proteini (BMP) čine grupu čimbenika rasta i diferencijacije unutar TGFβ nado- bitelji. Oni induciraju stvaranje ektopične i ortotopične endohondralne kosti te su uključeni u ...regulaciju stanične proliferacije, diferencijacije, apoptoze i mezenhimalno-epitelne interakcije u važnim tkivnim morfogenetskim procesima izvan koštanog sustava. Koštane naprave koje sadrže BMP2 i BMP7 pro- tein odobrene su za poboljšanje koštanog cijeljenja kod pacijenata s defektima dugih cjevastih kostiju i kod prednje spinalne fuzije kralježnice. Međutim, zbog visoke cijene i mnogobrojnih nuspojava koje su uključivale pojavu heterotopičnih osifikacija, retrogradnu ejakulaciju i bol, njihova je klinička prim-
jena ograničena. U ovom smo preglednom radu raspravili otkriće BMP molekula, njihovu biologiju i primjenu u kliničkim studijama s posebnim osvrtom na nedavno otkrivenu novu autolognu koštanu napravu (ABGS) koja sadrži BMP6. Novi ABGS sastoji se od nosača autolognog koaguluma (ABC) s otopljenim BMP6 koji je ključan za pokretanje diferencijacije mezenhimalnih stanica u smjeru stvaranja endohondralne kosti. ABC je ispunio sve potrebne uvjete za formulaciju optimalnog nosača za BMP6 isključivo zbog jednostavnosti priprave i primjene te odsustva imunogenog i upalnog odgovora na mjestu implantacije. Uz dodatak alografta ili sintetičke keramike što je potvrđeno na životinjskim modelima došlo je do značajnog povećanja volumena te poboljšanja mikroarhitekture novonastale kosti. Prvo kliničko ispitivanje provedeno je na pacijentima s distalnim prijelomima radijusa (faza I studije), a drugo na pacijentima koji su podvrgnuti visokoj osteotomiji tibije (faza I/II studije) bez uočenih ozbiljnih nuspojava. Trenutno je u tijeku studija OSTEOproSPINE u kojoj se testira učinkovitost ABGS u kom- binaciji s koštanim alograftom u bolesnika s kroničnim bolovima u leđima uzrokovanim degenerativnim promjenama intervertebralnog diska. Nova ABGS koštana naprava značajna je prekretnica i napredak u području koštane biologije te regenerativne medicine koštanog sustava.
Napredak u regenerativnoj dentalnoj medicini uskoro bi mogao opskrbiti doktore dentalne medicine alatima za regeneraciju zubne pulpe i drugih tkiva. Razvoj djelotvornih regenerativnih terapija ...pokazao se izazovom zbog složenosti zubne strukture i funkcije, estetskih zahtjeva, sigurnosti primjene i faktora rizika pojedinačnih pacijenata. Ipak, nove studije koje prate ponašanje mezenhimskih stanica in vivo u zubima odraslih miševa nude nove spoznaje za razvoj translacijskih pristupa za regeneraciju tkiva. U zadnje vrijeme dolazi se do novih spoznaja o molekularnoj heterogenosti unutar niše mezenhimskih matičnih stanica koristeći genetsko praćenje stanićne loze in vivo i RNK sekvenciranjem pojedinačnih stanica. Uloga subpopulacije obilježene dobro poznatim biljegom Thy1 (CD90) proučavana je u homeostazi i nakon stimulacije ubrzanog rasta sjekutića. Posljednji rezultati sugeriraju da ova subpopulacija igra ulogu u fazama ubrzanog rasta, tijekom razvoja i nakon stimulacije rasta te da se može dodatno producirati aktivacijom stanica u fazi mirovanja. Ovi rezultati imaju implikacije za razvoj novih, ciljanih regenerativnih terapija koje bi koristile potencijal tkivnih matičnih stanica u kirurškoj intervenciji ili u nekirurškom pristupu primjenom molekularnih signala.
PDF
