Family involvement is recognised as an important part of the rehabilitation process for individuals suffering from brain injuries. However, in an attempt to prevent the spread of COVID-19, healthcare ...institutions were obligated to implement visitor restrictions. The aim of this study was to understand the experiences of family members with respect to communication based on video calls with their close relatives who were suffering from brain injuries and undergoing inpatient rehabilitation during the pandemic. We included a purposive sample of 11 participants/family members who communicated consistently with their loved ones via video conferencing as part of the occupational therapy intervention. Qualitative data was collected using a semi-structured interview. Two independent researchers performed a thematic analysis based on the data inquiry method and highlighted three main themes: (1) coping with a traumatic brain injury of a family member, (2) video conferencing experiences with a family member during rehabilitation, and (3) family resilience factors. Our study highlighted that there were changes in the daily lives of the family, as well as that family members had a strong emotional response due to the traumatic event and the inability to stay with the affected individuals in the hospital. Interactions via video conferencing proved to be significant for the participants since it provided them with an insight into the health condition of their family members, enabled their involvement in the rehabilitation process, and allowed them to monitor the recovery process. The above-mentioned factors also contributed to the resilience of participants. Our findings indicate the benefits of virtual communication and involving family members in the rehabilitation process, especially in situations where hospital visitation is impossible.
Parkinsonova bolest (PB) je kronična neurodegenerativna bolest koja se javlja u 2–3% populacije starije od 65 godina. U kliničkoj slici prevladavaju motorički simptomi poput bradikineze, rigora, ...tremora, hoda sitnim koracima, posturalne nestabilnosti te smrzavanja hoda. Uz farmakološko i kirurško liječenje, rehabilitacija je neizostavni modalitet liječenja. Sastoji se od fizikalne terapije, radne terapije i terapije govora. Temelj suvremene fizikalne terapije jest aktivni pokret uključujući aerobne vježbe, vježbe s otporom, vježbe hoda, vježbe ravnoteže, vježbe s vanjskim vizualnim i auditornim znakovima, tai chi i ples. Dokazan je pozitivni učinak vježbanja na oporavak motoričkih funkcija, hoda, ravnoteže te smanjenje učestalosti pada u oboljelih od PB-a.
Izhodišče: Postavljanje ciljev je ključni element rehabilitacijske obravnave bolnikov po možganski kapi. V bolnika usmerjeni pristop ni pomemben le za zdravstvene in rehabilitacijske storitve, ampak ...ima velik pomen tudi v procesu postavljanja ciljev. Trenutne raziskave na področju rehabilitacijske obravnave bolnikov po možganski kapi še niso dale jasnega odgovora glede najboljše klinične prakse pri postavljanju rehabilitacijskih ciljev. Namen raziskave je bil ugotoviti, na kakšen način člani rehabilitacijskega tima pri bolnikih po možganski kapi postavljajo rehabilitacijske cilje, katera ocenjevalna orodja pri tem uporabljajo in katere ovire so prisotne pri postavljanju ciljev.Metode: Anketni vprašalnik je izpolnilo 35 članov rehabilitacijskega tima na Oddelku za rehabilitacijo bolnikov po možganski kapi Univerzitetnega rehabilitacijskega inštituta Republike Slovenije – Soča. Vprašalnik je vseboval vprašanja glede splošnih kliničnih izkušenj pri postavljanju ciljev v procesu rehabilitacije, uporabi ocenjevalnih orodij in težavah, ki se pojavijo pri postavljanju ciljev.Rezultati: Večina članov rehabilitacijskega tima je že uporabljala postavljanje ciljev kot merilo učinkovitosti rehabilitacijske obravnave in so dojemali postavljanje ciljev kot zahteven proces. Najpogostejše ovire pri postavljanju ciljev so bile pomanjkanje časa in značilnosti bolnika (soobolevnost, osebnostne lastnosti in pričakovanja).Zaključek: Naša raziskava je prikazala številne vidike s strani članov rehabilitacijskega tima, ki so pomembni za postavljanje ciljev v rehabilitaciji bolnikov po možganski kapi. Rehabilitacijski proces se bi moral usmeriti v bolnika in voditi do zastavljenih ciljev. V prihodnje bi bilo smiselno razviti jasne smernice glede postavljanja ciljev v rehabilitaciji bolnikov po možganski kapi kot tudi dodatno izobraževanje zdravstvenega osebja tega področja.
Abstract Background The application of pulmonary rehabilitation (PR) in chronic obstructive pulmonary disease (COPD) improves functional capacity and health-related quality of life (HRQoL) at all ...stages of disease severity. The aim of this study was to determine the effects of PR, performed through exercise training (PR-ET), on functional capacity and HRQoL in patients with stable COPD. Methods The meta-analysis was performed by including randomized controlled trials (RCTs) involving patients with stable COPD who participated in different types of PR-ET in which six-minute walk distance (6MWD) and/ or St. George’s Respiratory Questionnaire total scores (SGRQ) were measured. The data search was conducted in December 2020 and January 2021. Results The first meta-analysis showed a statistically significant positive effect (MD=31.73m; p<0.00001) of PR-ET on 6MWD. Similarly, the second meta-analysis found a statistically significant favourable effect of pulmonary rehabilitation through exercise training on SGRQ total scores (MD=-8.09; p=0.002). Conclusions PR, which includes several different types of exercise training, has a positive effect on the functional capacity and HRQoL of patients with stable COPD. Further studies should be conducted to determine the effects of home-based PR-ET and PR-ET >8 weeks on SGRQ total scores.
Rad uvodno donosi prikaz probacijskih poslova u Hrvatskoj, od kojih velik broj podrazumijeva i tretmanski rad s počiniteljima kaznenih djela. U okviru rehabilitacijskog pristupa hrvatska probacijska ...služba slijedi načela Modela rizik-potreba-responzivnost (RPR model), a u određenoj mjeri i načela Modela kvalitetnih života (MKŽ-a). U ovom se radu RPR model analizira sa stajališta postojećih prednosti i kritika, pri čemu se posebno razmatra načelo responzivnosti, koje se u stranoj literaturi ističe naročito izazovnim. Nakon kratkog prikaza MKŽ-a, slijedi usporedba ova dva modela, čija načela aktualno dovode do velikih rasprava zbog potencijalnih razlika u pristupima počinitelju kaznenog djela. Modeli i pripadajuća načela se potom analiziraju sa stajališta izazova njihove primjene u obavljanju probacijskih poslova. Provedene analize mogu pridonijeti učinkovitosti rada hrvatske probacijske službe, a mogu biti od koristi i znanstvenicima, pri validaciji probacijskog aktuarskog instrumenta i istraživanju domaće probacijske prakse.
Članak istražuje ulogu urbanog pejsaža usmjereno na način korištenja otvorenih gradskih prostora tijekom i poslije katastrofe. Uzimajući u obzir čimbenike koji proizlaze iz posljedica katastrofa i ...njihovog utjecaja na društvo i prostor, istraživanje se bavi razumijevanjem značaja i uloge otvorenih gradskih prostora i njihove urbanističke strukture kroz analizu odabranih primjera. Cilj istraživanja je pokazati ulogu dualnosti urbanog pejsaža, naglašavajući njegove pozitivne i negativne kvalitete koje se ogledaju tijekom i poslije katastrofa.
This paper explores the role of urbanscape in a disaster and post-disaster context by focusing on the usage of open public space in this specific period. In terms of the factors arising from disaster consequences and their impact on society and space, the research will focus on understanding the importance and role of these open public spaces and their urban structure through the analysis of the selected post-disaster case studies. The purpose of the research is to reveal the duality of urbanscape, by emphasizing its positive and negative qualities during a disaster and in its aftermath.
Zgodnja diagnostika, nove terapevtske možnosti in uspešnejše zdravljenje raka so pripomogli tudi k temu, da se lahko večji delež bolnikov po zdravljenju raka vsaj deloma, če ne v celoti, vrne na ...delo. Za izvajalce zdravstvene oskrbe pomeni vrnitev na delo uspešen zaključek rehabilitacije, za bolnike in njihove bližnje pa boljšo kakovost življenja. Avtorica članka na primeru začasne nezmožnosti za delo bolnice z rakom dojke predstavlja vračanje na delo po procesu zdravljenja in rehabilitacije. V zaključku razmišlja o tem, kaj je pomembno za terapevta in bolnika po zdravljenju raka.
Uvod: Preprečevanje padcev je pomemben del rehabilitacijske obravnave. S timsko obravnavo in sistematičnim izvajanjem aktivnosti pri za padec visoko ogroženih pacientih se število padcev lahko ...zmanjša. Metode: V raziskavo je bilo vključenih 1.634 pacientov na rehabilitaciji po možganski kapi v Univerzitetnem rehabilitacijskem inštitutu Republike Slovenije – Soča (URI – Soča) od 1. 1. 2007 do 31. 12. 2012. Za ugotavljanje učinkovitosti aktivnosti za preprečevanje padcev pacientov je bila izvedena retrospektivna opazovalna raziskava z elementi akcijskega raziskovanja. Uspešnost izvedenih aktivnosti za preprečevanje padcev se je ugotavljala na podlagi incidence padcev. Rezultati: V primerjavi z obdobjem 2007 do 2010, ko so se izvajale splošne aktivnosti za preprečevanje padcev in je incidenca padcev npr. leta 2007 znašala 4,5/1000 bolnišničnooskrbnih dni, se je le-ta v letih 2011 in 2012 po uvedbi lestvice za oceno tveganja za padec ter sistematičnega delovanja celotnega rehabilitacijskega tima pomembno zmanjšala, tako da je leta 2012 znašala 2,8/1000 bolnišničnooskrbnih dni. Učinkovitost sistematičnega delovanja pri preprečevanju padcev se kaže v manjšem številu pacientov, ki so padli enkrat (p = 0,025). Diskusija in zaključek: S sistematičnim delovanjem multidisciplinarnega rehabilitacijskega tima lahko učinkovito zmanjšamo število padcev pacientov po možganski kapi na rehabilitacijskem oddelku. Vpliv teh aktivnosti na preprečevanje padcev pacientov v domačem okolju po zaključeni rehabilitaciji odpira tudi možnosti za nadaljnje raziskovalno delo.
V Sloveniji v povprečju letno zboli okoli 20 otrok in mladostnikov s tumorji osrednjega živčnega sistema (tumorji OŽS), kar predstavlja približno 20 % vseh bolnikov, zdravljenih na Kliničnem oddelku ...za otroško hematologijo in onkologijo Pediatrične klinike (KOOHO). Otroci s tumorji OŽS potrebujejo celostno interdisciplinarno obravnavo, del katere je tudi ustrezna kliničnopsihološka diagnostika in celostna nevrokognitivna rehabilitacija, ki je zaradi zelo pogostih kognitivnih in psihosocialnih posledic bolezni ter zdravljenja, bistvenega pomena. Izvaja jo klinični psiholog, ki je član stalnega tima KOOHO. Kliničnopsihološko in nevropsihološko spremljanje otroka se prične že med samim zdravljenjem, po zaključenem zdravljenju in nato sledi redno spremljanje na 2 – 3 leta oziroma ob opozorilu staršev ali lečečega pediatra onkologa na pomembne spremembe v funkcioniranju otroka. Ocenjujemo splošno inteligentnost, šolske dosežke, izvršilne funkcije, pozornost in koncentracijo, spomin in učenje, nevro-senzorično zaznavo, vidno-prostorske in vidno-gibalne sposobnosti, zaznavno procesiranje, hitrost procesiranja, govor, prilagoditvene spretnosti, čustvovanje, vedenje in kakovost življenja. S prepoznavo vrste in resnosti dolgoročnih posledic bolezni in zdravljenja, lahko otroku ali mladostniku nudimo individualna priporočila za ukrepe in prilagoditve ter ustrezno zgodnjonevrorehabilitacijo, ki ima pomembno vlogo pri razvoju neodvisnosti in avtonomnosti v odrasli dobi.
Kakovostna celostna obravnava otrok s tumorji OŽS vpliva na preživetje bolnikov, zmanjšuje pozne posledice zdravljenja in omogoča otrokom in kasneje odraslim čim boljšo kakovost življenja na področju zdravja, izobraževanja, zaposlitve, partnerskih in družinskih odnosov. Pri otrocih in mladostnikih z neozdravljivim možganskim tumorjem pa je pomembna zgodnja vključitev v interdisciplinarno paliativno oskrbo, z namenom vzdrževanja optimalne kakovosti življenja bolnika in svojcev v dani situaciji. Gre zaaktivno, celostno oskrbo bolnikov ter pomoč njihovim bližnjim tako v času bolezni kot tudi v procesu žalovanja.
U ovom radu su prikazane terapije potpomognute elektromiogramom upravljanim robotima (elektromiogram u daljnjem tekstu EMG signal) kod pacijenata koji su preživjeli moždani udar. Pacijentov pokušaj ...izvođenja zadanog pokreta detektira se praćenjem EMG signala mišića koji kreiraju željeni pokret. Nakon detekcije pokušaja kretanja, robot pomaže pacijentu u izvođenju pokreta u vodoravnoj ravnini. Mjerenjem i vrednovanjem određenih parametara EMG signala tijekom uzastopnih terapija, sustav može pratiti proces oporavka od moždanog udara te individualno prilagođavati terapiju. U radu su navedena neka od dostupnih rješenja primjene EMG signala za upravljanje robota za rehabilitaciju pacijenata koji su preživjeli moždani udar. Također su spomenuti i postupci korištenja pojedinih robota u rehabilitaciji te kako pacijenti i terapeuti reagiraju na te terapije i kako ocjenjuju nedostatke i prednosti istih.
In this paper, we have shown therapies assisted by electromyogramdcontrolled robots (in furthes text, EMG signals) for patients that survived a stroke. The patient's attempt to go through an instructed movement is tracked by looking at EMG signal of the muscles that are responsible for that movement. After detecting the attempt of movement, the robot helps the patient perform the movement in horizontal line. By measuring and evaluatingncertain parameters of EMG signals duringdrepeated therapies, the system can track the progress of rehabilitation from stroke, and therefore adapt the therapy. This paper focuses on some of the available solutions and the usage of EMG signals forgcontrolling robots for the rehabilitation of patients who have survived strokes. We mentioned some of the procedures for using certain robots and the patient-therapist reaction to the given therapies and their benefits and shortcomings.
PDF
