VJERODOSTOJNO TUMAČENJE ZAKONA Teodor Antić
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991),
01/2015, Letnik:
36, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Vjerodostojno tumačenje zakona pravni je institut kojim zakonodavac u slučaju pogrešnog ili različitog tumačenja određene zakonske odredbe u praksi, radi pravilnog tumačenja i jedinstvene primjene, ...utvrđuje njezino autentično značenje aktom koji ima snagu zakona. Njegova inherentna obilježja su retroaktivnost i učinak na pendentne postupke. Zbog tih obilježja i njihovog odnosa prema načelima vladavine prava, pravne sigurnosti i diobe vlasti, vjerodostojno tumačenje podložno je ozbiljnoj kritici pravne teorije i prakse. Autor analizira institut vjerodostojnog tumačenja kroz povijesno-komparativnu perspektivu, normativno uređenje u Republici Hrvatskoj, praksu Hrvatskog sabora i stajališta teoretičara koji ga osporavaju ili zagovaraju. Na temelju toga iznosi vlastiti zaključak o tome da bi kvalitetnijim postupcima pripreme i donošenja zakona institut vjerodostojnog tumačenja mogao postati nepotrebnim. Ako ga se ipak zadrži u pravnom poretku, nužno bi bilo nad njim provoditi bitno djelotvorniji ustavni nadzor.
Novelom
Općeg poreznog zakona donesenom u srpnju 2012. godine propisana je odgovornost
članova trgovačkih društava, osoba koje vode poslove društva, te povezanih
osoba, kao poreznih jamaca za ...nenaplaćene porezne dugove društava. U gotovo
sedmogodišnjoj praktičnoj primjeni ovog tzv. instituta proboja pravne
osobnosti, posebno se spornim pokazalo pitanje povratnog (retroaktivnog)
djelovanja relevantnih zakonskih pravila, odnosno vezivanja pravnih posljedica
proboja i za činjenična stanja realizirana prije stupanja na snagu predmetnih
zakonskih odredbi. Upravo je analizi ovog problema, pogotovo u svjetlu bogate
upravnosudske i ustavnosudske prakse razvijene u prethodnom razdoblju, posvećen
ovaj rad. Polazeći od općih pravila o vremenskom važenju (poreznih) propisa,
zaključak je analize da pravna shvaćanja Visokog upravnog suda i Ustavnog suda
RH u prilog dopuštenosti povratnog djelovanja predmetnih pravila, nisu
utemeljena na mjerodavnim ustavnim i zakonskim normama. Stoga se u radu upozorava na važnost očuvanja barem minimalne razine pravne
sigurnosti u hrvatskom poreznom sustavu, što je uvelike i odgovornost nadležnih
sudova
By virtue of
the amendments to General Tax Act (GTA) in July 2012 Croatian tax law saw the introduction
of the rules on the so-called ‘piercing the corporate veil’, pertaining to the
possibility that tax authorities recover outstanding tax debt incurred by
corporate taxpayers from their shareholders and directors. In the ensuing
almost
seven-year practice, particularly puzzling issue concerned the retroactive
application of relevant statutory rules, i.e. in relation to facts that
occurred before their entry into force. The present paper contains an analysis
of this particular issue, against the backdrop of pertinent administrative and
judicial case-law. It is argued that neither High Administrative Court nor
Constitutional Court came to the right decision in declaring the vexed practice
of Croatian tax authorities as legal and constitutionally valid. In doing so,
particular attention is drawn to the principle of legal certainty in tax
matters
Autor opisuje genezu promjene Ustava Republike Hrvatske u odnosu na članak 31. i uvođenje nezastarijevanja kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije te ratnog profiterstva. Referira se na Odluku ...Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4149/2014 od 24. srpnja 2015. (NN, 89/15), u kojoj, pored ostalih pravnih pitanja, Ustavni sud interpretira odredbu članka 31. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske o nezastarijevanju tih kaznenih djela. Interpretacija cit. ustavne norme koju je dao Ustavni sud, po ocjeni autora, ne samo što je društveno i moralno štetna već je i pravno potpuno pogrešna. Takvu ocjenu temelji na analizi same norme (gramatičko tumačenje), koja se razlikuje od one Ustavnog suda, na teleološkom i povijesnom tumačenju navedene ustavne odredbe te na kritici argumentacije Ustavnog suda. Naime Ustavni sud u svojoj odluci polazi od određenih pogrešnih premisa, priklanja se zastarjelom shvaćanju zastare suprotnom odlukama Europskog suda u Luxembourgu i Europskog suda za ljudska prava te pogrešno interpretira presude visokih međunarodnih sudišta, ali i domaćih sudova. Ne ulazeći u pitanje krivnje okrivljenika u kaznenom predmetu čija je pravomoćna presuda bila povod odlučivanja Ustavnog suda, autor se zadržava na načelnom pravnom pitanju interpretacije cit. odredbe Ustava te smatra da će štetne implikacije Odluke dugoročno utjecati na hrvatski pravni i ekonomski sustav, s ozbiljnim političkim i moralnim posljedicama za društvo u cjelini.
VJERODOSTOJNO TUMAČENJE ZAKONA Antić, Teodor
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
04/2015, Letnik:
36, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Vjerodostojno tumačenje zakona pravni je institut kojim zakonodavac u slučaju pogrešnog ili različitog tumačenja određene zakonske odredbe u praksi, radi pravilnog tumačenja i jedinstvene primjene, ...utvrđuje njezino autentično značenje aktom koji ima snagu zakona. Njegova inherentna obilježja su retroaktivnost i učinak na pendentne postupke. Zbog tih obilježja i njihovog odnosa prema načelima vladavine prava, pravne sigurnosti i diobe vlasti, vjerodostojno tumačenje podložno je ozbiljnoj kritici pravne teorije i prakse. Autor analizira institut vjerodostojnog tumačenja kroz povijesno-komparativnu perspektivu, normativno uređenje u Republici Hrvatskoj, praksu Hrvatskog sabora i stajališta teoretičara koji ga osporavaju ili zagovaraju. Na temelju toga iznosi vlastiti zaključak o tome da bi kvalitetnijim postupcima pripreme i donošenja zakona institut vjerodostojnog tumačenja mogao postati nepotrebnim. Ako ga se ipak zadrži u pravnom poretku, nužno bi bilo nad njim provoditi bitno djelotvorniji ustavni nadzor.
PDF
