Savremeni religijski trendovi obično govore o individualizaciji i privatizaciji religijskih osjećanja, što je najčešće izraženo kroz maksimu vjerovanja bez pripadanja (Davie, 1990), dok je u Bosni i ...Hercegovini obrnuta situacija. U posljednjoj deceniji prošlog i početkom 21. vijeka svjedočimo oživljavanju i revitalizaciji religije, kao i usponu kolektivističke religije i religioznosti. Visoka stopa religijske i konfesionalne identifikacije, kojoj smo svjedočili na popisima stanovništva 1991. i 2013. godine, nije bila motivisana jedino vjerskim već prije društvenim, istorijskim, političkim i kulturološkim razlozima, koji su pratili tok društvenih kretanja i promjena. Religijska pripadnost, koja je ranije, tokom socijalističkog društvenopolitičkog uređenja, bila duboko u privatnoj sferi življenja, sad postaje društveno poželjna, a religijska identifikacija bitna identitetska odrednica. Religijsko se tako potvrđuje kroz nacionalno i obrnuto – nacionalnost biva neraskidivo vezana za religijsku pripadnost i time postaje smetnja integraciji i demokratizaciji. Teorijskom analizom i sintezom dosadašnjih istraživanja, novijih trendova u sociološkom proučavanju religije, nastoji se sagledati religijska situacija u bh. društvu, koja se iskazuje od obnove i povratka religije u javni prostor do njezinih ideoloških manifestacija. Navedeni pristup religijskom značajan je iz bar dva razloga: teorijski ‒ jer korespondiraju sa zaokretom u savremenoj sociologiji religije, koji je usmjeren prema odgovoru na pitanje kako, nasuprot ranijem – zašto se vjeruje; dok sa druge strane, možda i važnije, ako pravilno sagledamo odnose u Bosni i Hercegovini, imamo društvenopolitičke razloge, gdje nam ponuđeni odgovori bitno mogu pomoći u rješavanju odnosa crkve i države, odnosno jasnog određivanja mjesta religije u javnom životu i njene uloge u savremenim društvenopolitičkim kretanjima i promjenama.
O nastanku gradskog parka Hober ima malo novijih radova koji se uglavnom temelje na prijepisima onih prijašnjih. Od vremena nastanka do danas prostor gradskog parka, danas i park-šume Hober, ...doživljava niz promjena uvjetovanih različitim društveno-ekonomskim i prirodnim okolnostima koje su se događale kroz povijest, a koje se događaju i danas. Prostor Hobera prolazi kroz različite razvojne faze, od prirodne šume iz koje nastaje preko gradskog parka koji se održava i njeguje, sve do razine zakonske zaštite u park-šumu. Godine 1969. je sukladno Odluci o proglašenju gradskog parka u Korčuli rezervatom prirodnog predjela, Hober zaštićen prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji park-šuma. Nakon zakonske zaštite slijedi najveće njegovo zapuštanje. Gubitak identiteta gradskog parka i park-šume Hober događa se dugi niz godina kao posljedica nedostatka neophodnih mjera održavanja, uslijed širenja naselja i izostanka potreba i kulture građana, što uvjetuje njegovu degradaciju i gubitak kompozicijske osnove. Nedostatak istraživanja i naklonosti za obnovom i uređenjem ovog vrijednog prostora dovelo je zone ugroženosti sve do samih granica parka ali i unutar njega. Grad Korčula prepoznaje vrijednosti gradskog parka Hober koji traže adekvatnu valorizaciju i obnovu. Unatoč tomu, područje Hobera i gradskog parka ima značajnu biološko-ekološku, prostornu, estetsku, rekreacijsku i turističku važnost u kontekstu grada Korčule. Cilj je rada inventarizirati, analizirati i valorizirati postojeće stanje park-šume Hober i cjelokupnog prostora Hobera u odnosu na stanje kroz povijest i danas, te obrazložiti njegovu vrijednost i mogućnosti uređenja i obnove. Kroz istraživanja je obuhvaćeno prikupljanje postojeće arhivske građe, dokumentacije, kartografskih prikaza i katastarskih podloga vezanih za park. Kompleksno terensko istraživanje je obuhvaćalo i inventarizaciju te analizu postojećeg stanja parka, vrtno-arhitektonskih i biološko-ekoloških elemenata. Na osnovi provedenih istraživanja određena su područja prirodnog i kulturnog krajobraza na istraživanom području. Odabrani su kriteriji koji najcjelovitije prezentiraju istraživano područje. Definiranjem zajedničkih mjerila za određivanje krajobraznih vrijednosti za oba tipa krajobraza, njihova usporedba daje potpuni pregled vrijednosti i mogućeg vrednovanja svakog posebno i njihovu biološko-ekološku i socio-gospodarsku cjelovitost. Ocjene mjerila krajobraznih vrijednosti ujedno predstavljaju na određeni način njihovu osjetljivost na promjene i negativne utjecaje. Svrha dane klasifikacije i vrednovanja istraživanih krajobraza trebaju biti preporuke pomoću kojih se donose dugoročne strategije razvoja i korištenja. Uređenjem i obnovom parka treba naglasiti sve njegove vrijednosti koje se trebaju valorizirati u širem kontekstu Hobera. Dobiveni rezultati daju doprinos postizanja ravnoteže između zaštite i razvoja.
'Dobričić' je stara autohtona sorta vinove loze podrijetlom s otoka Šolte, a njezin plod je nadaleko prepoznatljiv je po intenzivnoj tamnocrvenoj boji pokožice. Nekada je ova sorta vinove loze ...sačinjavala glavninu trsova otočkih vinograda. Danas je u revitalizaciji kao otočni brend. DNK analizom su utvrđene njezine srodne veze s mnogim dalmatinskim sortama. Vino proizvedeno od sorte 'Dobričić' je bogato tvarima boje, ukupnim i pojedinačnim fenolima, te pokazuje značajnu antioksidacijsku aktivnost.
The phenolic profile of the wine of the grape variety ´Dobričić´ in relation to the wines of related varieties Dobričić is an old autochthonous grape variety originating from the island of Šolta. It is recognizable by its intense dark red color. It used to make up the majority of the island's vineyards. Today it is in revitalization as an island brand. DNA analysis has established its related links with many Dalmatian varieties. Wine is rich in color substances, total and individual phenols, and shows significant antioxidant activity.
Crkva Gospe od Zdravlja izgrađena je početkom 18. stoljeća, a bila je u upotrebi sve do 1939. godine, kada se u njoj prestaje obavljati bogoslužje. Riječ je o manjoj jednobrodnoj građevini ...pravokutnog tlocrta bez apside, nadsvođenoj poluvaljkastim zidanim svodom. Unatoč tomu što je crkva proglašena nepokretnim kulturnim dobrom, zbog derutnog stanja i zapuštenosti, te zbog mogućnosti potpunog urušavanja, pod hitno je trebala konzerviranje i restauriranje. Iz tog razloga pokrenut je projekt obnove, koji su u suradnji s društvom Brolanenses, Javnom ustanovom Park prirode Biokovo i Općinom Brela proveli istraživači s Odjela za arheologiju i Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Korištenjem različitog raspona interdisciplinarnih metoda, u radu se rekonstruira kompleksan istraživački proces valorizacije i revitalizacije kulturnog dobra, od trenutka izgradnje crkve, proučavajući pritom povijesne okolnosti u kojima kulturno dobro egzistira, a na koncu i propada, do izrade statičkog elaborata i prijedloga sanacije građevine, čija je spomenička vrijednost, bez obzira na njezinu „skromniju“ arhitekturu i nekanonsku povijesno-umjetničku osobitost, potvrđena trajnom zaštitom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Priča o Rimskim termama u Čačku predstavlјa studiju slučaja marginalizacije nasleđa zapadne Srbije. Iako smeštene u modernom jezgru grada Čačka, Terme su od otkrivanja 1970, ostale sakrivene za ...javnost, sagledavane kao smetnja stanovnicima, lokalnim preduzetnicima i gradskoj upravi. U teorijskim razmatranjima položaja Termi, rizici za njihovu uspešnu revitalizaciju trebalo bi da budu minimalni u odnosu prema okolnim sadržajima, ali realnost ukazuje na potpune neuspešne pokušaje njihovog materijalnog očuvanja. Spoznaja da u ovom trenutku ne postoji izgrađen odnos Terme – pojedinac – zajednica i klime koju oni uzajamno grade u određenom prostoru ili osobenostima prostora predstavlјa nedostajuću kariku za uspešnu revitalizaciju lokaliteta. Edukacija stanovništva i saradnja sa lokalnom samoupravom u promeni urbanističke politike grada sa kulturnim nasleđem kao pokretačem lokalnog razvoja i identiteta predstavlјaće klјuč za očuvanje kulturnog nasleđa Srbije, u čemu bi primer Termi mogao da ukazuje na put prevazilaženja problema.
Prilagođena ponovna uporaba graditeljskog naslijeđa jedna je od ključnih komponenata modela održivog razvoja i istovremeno temeljno načelo doktrine očuvanja baštine. Ponovnim korištenjem ...graditeljskog naslijeđa razvoj društva može imati ekološke, socijalne, ekonomske i druge koristi. Prikazani odabrani primjeri kao studije slučaja potvrđuju teze i polazišta iz ovoga rada.
By problematizing the question of the revitalisation of the Velebit region, the author presents the Kapelica of Mirovo project – a project located in the area of central Velebit, right near the ...locality of Mirovo, which is not an end in itself but is the product of research and a deep connection with Velebit, which in the end have resulted in the conceptual solution which takes into consideration elements of the past, tradition, contemporaneity, yet also anticipates the future– with the aim of the repeated rapprochement of man and the mountain, as well as man and man, and man and his transcendence. At the same time he not only uses an architectural approach but also advocates a comprehensive and interdisciplinary approach to the solution of the problem of revitalisation, which puts the emphasis on the preservation of the tradition and authenticity of Velebit and the Velebit way of life.
Avtorica v svojem prispevku ugotavlja, da so se v šolskem sistemu na Hrvaškem možnosti za učenje slovenskega jezika izboljšale. Predstavlja načine poučevanja slovenskega jezika v Varaždinski ...županiji, strukturo učencev, njihove motive za učenje ter odnos učencev in staršev do slovenskega jezika. Pri spraševanju o tem, v kolikšni meri učenje slovenščine v okviru izobraževalnega sistema prispeva k ohranjanju slovenske skupnosti oziroma revitalizaciji jezika, se opira na podatke, v raziskavah zbrane s pomočjo kvantitativnih in kvalitativnih metod. Pokazalo se je, da se večina mladih, ki se slovenščino uči v šoli, opredeljuje za Hrvate, njihovo vstopno znanje jezika pa je šibko.
The paper is divided into two basic parts. In the first part the six basic identifiers are analysed with the help of which the existing meaningful framework is formed of the identification of Velebit ...littoral hillside in the public consciousness and imagination of contemporary Croatian society. They are: the supremacy of natural forces; deep poverty; extreme ergonomic (working) pressure; the technical conservatism of the local society; poor social density; the diffusion of the developmental subject of the region. When these features are observed mutually bound a semiotic ‘portrait’ of a region is obtained not only without a valid developmental future but also of a region functionally incapable of development. Therefore in the second part of the paper the question about the mainstays of the revitalisation of the region is actualised. The term used is: revitalisation, because with it, it wishes to point out, with the corresponding practices of revitalisation, how necessary it is to prepare the local society for active/autonomous development. In this search six basic (possible)mainstays of revitalisation are analysed. They are: a change in the public’s notion of the subject of local development; a new cultural strategy in relation to the area; a definition of the new functional value of the area on a national level; the (re)valorisation of the transport integrity of the area; the formation of an economic structure relatively independent from the natural base of the area; theconstruction of a network of developmental institutions. Each mentioned mainstay rests on kinds of bundles of special practices which differentiate it substantively. However, it is important, therein,to recall how with an outlined approach of revitalisation the interpersonal connectivity of socio/cultural changes is suggested, changes in the economic policy and the policy of the infrastructure,and in the constructing of the specific network of the developmental institutions. Or, to put it a different way, it concerns an area where with a classic ‘sectoral’ approach to local development the expected results will not be achieved.
Trgovački centri specifičan su proizvod i simbol potrošačkog društva i kulture,
a njihova je pojava bila jedan od najvidljivijih znakova transformacije postsocijalističkih
gradova. Namjera ovog rada ...ukazati je na povezanost procesa decentralizacije
i suburbanizacije trgovine s promjenama u zadarskoj gradskoj jezgri. Prvi cilj istraživanja
bio je utvrditi stanje zadarske povijesne jezgre s obzirom na njezine komercijalne,
poslovne i turističke funkcije. Kako bi se ustanovila zastupljenost pojedinih
tipova sadržaja, provedeno je terensko istraživanje kojim su popisani i kategorizirani
poslovni prostori unutar povijesne gradske jezgre. Drugi cilj istraživanja bio je ispitati
kako različiti tipovi aktera koji su profesionalno vezani za prostor povijesne jezgre
percipiraju njezino trenutno stanje te kako vide glavne smjernice revitalizacije. U tu
svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje. Na temelju istraživačkih nalaza u radu se
razmatraju promjene koje se odvijaju u zadarskoj povijesnoj jezgri kao i opće smjernice
revitalizacije.
PDF
