Benfordov zakon, poznat i kao zakon prve znamenke, izjava je o distribuciji frekventnosti
vodećih znamenaka u mnogim kvantitativnim skupovima podataka iz stvarnog života. Intuitivno
očekivanje je da ...distribucija vodećih znamenaka bude uniformna (odnosno da za
svaku znamenku bude podjednaka vjerojatnost da se nađe na prvom mjestu), ali Benfordov
zakon tvrdi kako vodeće znamenke prate logaritamsku distribuciju. U ovom radu dan
je dokaz Benfordovog zakona te je prikazana njegova primjena u forenzičkom računovodstvu,
jednom od mnogih područja njegove moguće primjene.
U Europskoj uniji vanjska financijska revizija jedinica lokalne i regionalne samouprave provodi se primjenom četiriju različitih metoda, no samo šest država članica (Njemačka, Francuska, Španjolska, ...Austrija, Poljska i Nizozemska) koriste regionalne revizijske institucije (RAI-e). One se još mogu nazivati i regionalnim
računovodstvenim sudovima ili komorama. Neovisnost RAI-a zajam-
čena je ustavom ili zakonom država koje ih koriste, a neovisnosti u prilog ide i znatan stupanj njihove financijske autonomije. Statuti RAI-a propisuje zabranu bilo kakvog političkog ili profesionalnog utjecaja na članove RAI-a, što je i u skladu sa EURORAI preporukama. RAI-i su nastali kao odgovor na različite potrebe. U nekim zemljama, kao što su Nizozemska ili Poljska, nisu postojala vanjska revizijska tijela koja bi se bavila lokalnim samoupravim jedinicama (i brojnim agencijama koje one osnivaju). S druge strane, ustrojstvo nekih zemalja, federalno (u Njemačkoj i Austriji) ili kvazi-federalno (u Španjolskoj), rezultiralo je uspostavom decentraliziranih revizijskih tijela. Napokon, u nekim slučajevima, kao npr. u Francuskoj, radilo se o tome da vrhovna revizijska institucija (SAI) nije mogla nadzirati preveliki broj jedinica lokalne samouprave. Ovaj posljednji faktor se nesumnjivo pokazao odlučujućim prilikom uspostave RAI-a u navedenim zemaljma, budući da one zajedno obuhvaćaju dvije trećine jedinica lokalnih samouprava u Europske unije. RAI-i mogu provoditi reviziju jedinica lokalne samouprave u cjelini ili samo nekih njezinih tijela ili institucija. RAI-e nadziru pravilnost računovodstvenog postupanja kao i rezultata poslovanja, a prilikom provedbe nadzora koriste niz proceduralnih metoda među kojima postoji sličnost između zemalja. Po provedenom nadzoru, RAI-e izdaju preporuke, no aktivnosti koje se poduzimaju radi praćenja izvršavanja preporuka
nisu ujednačene između zemalja. Neke zemlje izdane preporuke smatraju obvezujućima, dok se kod drugih smatra da one svoj učinak postižu samim javnim objavljivanjem.
Novìne u revizijskom postupku Poretti, Paula; Mišković, Martina
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991),
01/2019, Letnik:
40, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
U ovom radu analizirat će se nacrt
novele Zakona o parničnom postupku iz 2016. godine koji je usmjeren k važnim
izmjenama u pogledu instituta revizije kako bi se Vrhovnom sudu Republike
Hrvatske ...osiguralo ispunjavanje njegove javne funkcije - osiguranja jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U svezi s time defi
nirana je uloga Vrhovnog suda prema Ustavu Republike Hrvatske, ali i kroz
shvaćanja Europskog suda za ljudska prava. S obzirom na temu rada, analiziran
je razvoj instituta revizije kao izvanrednog pravnog lijeka kroz povijest
hrvatskoga zakonodavstva te je ukazano na probleme koji postoje u sadašnjem
uređenju. Razlog nužnosti promjena u pogledu revizije je preopterećenost
Vrhovnog suda zbog pristizanja velikog boja revizijskih predmeta uz istodobno postojanje ogromnih zaostataka u
dosadašnjem radu. Razlog zbog kojega su protivnici ove reforme toliko brojni je
promjena paradigme u određenju uloge i funkcije Vrhovnog suda iz privatne u
javnu funkciju čime bi Sud odlučivao samo o pravnim pitanjima u javnome
interesu. Upravo zbog promjene paradigme, došlo bi do ukidanja dvostrukog
kolosijeka u režimu revizije te bi bila propisana samo, tzv. revizija po
dopuštenju. Predložene izmjene proučavane su kroz prizmu slovenskoga zakonodavstva koje je
slične reforme provelo 2008. godine, a zbog sličnosti dvaju sustava pogodno je
za usporedbu i predviđanja rezultata koji bi trebali uslijediti i u Republici
Hrvatskoj.
In this paper, a draft of the 2016 Law
on Civil Procedure will be analyzed, focusing on significant changes to the
audit institute to ensure that the Supreme Court of the Republic of Croatia
ensures the fulfillment of its public function - ensuring the uniform
application of the rights and equality of all in its use. In this regard, the
role of the Supreme Court was defined according to the Constitution of the
Republic of Croatia, but also through the notions of the European Court of
Human Rights. Considering the topic of work, the development of the audit
institute as an extraordinary legal remedy has been analyzed through the
history of Croatian legislation and pointed to the problems that exist in the
current arrangement. The reason for the necessity of
revising the audit is overwork by the Supreme Court because of the large number
of the audit subjects at the same time as the existence of huge backlogs in the
work so far. The reason why opponents of this reform are so numerous is the
change of the paradigm in determining the role and function of the Supreme
Court from private to public function, which would make the Court decide only
on legal issues in the public interest. Properly to the paradigm change, there
would be a two-way revocation in the revision regime and only the
so-called”Revision by Permission” could be legitimate. The proposed changes
have been studied through the prism of Slovenian legislation, similar to the
reforms carried out in 2008, and due to the similarity of the two systems, it
is appropriate to compare and predict the results that should follow in the
Republic of Croatia.
Direktiva i Uredba Europske unije o zakonskoj reviziji nalažu da društva od javnog interesa moraju imati organiziran revizijski odbor. Revizijska reforma, inicirana novim regulatornim okvirom na ...razini Europske unije, unijela je nova pravila koja, između ostalog, ojačavaju ulogu revizijskog odbora po pitanju njegovog sastava i kompetencija njegovih članova. Prema tome, većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna, a članovi odbora kao cjelina moraju posjedovati znanje o sektoru u kojem posluje subjekt koji je predmet revizije. Uz zadaću nadziranja procesa obavljanja zakonske revizije financijskih izvještaja, njezinih nalaza i zaključaka, revizijski odbor odgovoran je za proceduru izbora ovlaštenog revizora ili revizorskog društva te prijedloga za njihovo imenovanje. Osim toga, revizijski odbor obavještava upravni odnosno nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije, te ispituje i prati neovisnost revizora. Prema tome, vidljivo je da revizijska Direktiva daje značajnu odgovornost revizijskim odborima u nadzoru neovisnosti revizora. Glavni ciljevi rada su: 1) prikazati i sažeti ključne odgovornosti revizijskog odbora u kontekstu ostvarivanja ciljeva korporativnog upravljanja, 2) istražiti rezultate dosadašnjih istraživanja o doprinosu djelovanja revizijskih odbora kvaliteti eksterne revizije, 3) ispitati smatraju li revizori i korisnici revizije u Hrvatskoj revizijski odbor važnim čimbenikom kvalitete eksterne revizije. Izloženi nalazi primarnog istraživanja provedenog na uzorku ispitanika u Hrvatskoj pokazuju da svi ispitanici u prosjeku vrednuju utjecaj postojanja aktivnog i stručnog revizijskog odbora, kao i pravovremene komunikacije s revizorom, pozitivnima s aspekta utjecaja na kvalitetu revizije. To je posebno naglašeno na razini unutarnjih korisnika revizije kao zaposlenika revidiranih subjekata. Prema tome, revizijski odbor se može smatrati važnim čimbenikom kvalitete eksterne revizije.
Revizija marketinga može pomoći poduzeću bolje upravljati podacima o marketingu s kojima raspolaže, kao i podacima koje tek treba prikupiti, sistematizirati i integrirati u izvještaje te kvalitetno ...upotrijebiti za poboljšanje svojeg poslovanja i strategije nastupa na tržištu. Marketinška revizija može pomoći poduzeću prestići konkurenciju i ostvariti veći tržišni udio zbog toga što će bolje poznavati okruženje u kojem djeluje, želje i potrebe potrošača i društva, te u odnosu na konkurenciju primjenjivati bolji način poslovanja. Ako poduzeće redovito provodi reviziju marketinga, moći će u kratkom vremenskom razdoblju doći do informacija o događanjima na tržištu. Kontinuiranom evaluacijom podataka koji su ključni za marketing, jasnije će razumjeti svoju tržišnu poziciju i razloge zaostajanja za konkurencijom. Revizija marketinga može rukovodstvu poduzeća ukazati na potrebu za promjenom u strateškom pozicioniranju koju je nužno potrebno provesti kako bi se ostvarilo uspješnije konkurentsko pozicioniranje poduzeća. Također, revizija marketinga uputiti će rukovodstvo na odabir ispravne strategije reagiranja na konkurentske prijetnje te potom na pronalaženje adekvatnih rješenja za poteškoće u poslovanju do kojih će doći ukoliko se ne reagira pravovremeno. Informacije prikupljene putem marketinške revizije mogu poslužiti kao smjernice za odabir i oblikovanje strategije konkurentskog pozicioniranja, u zavisnosti od inicijalnog razloga / svrhe i cilja provođenja revizije marketinga. Primjerice, ukoliko svrhu primjene revizije marketinga predstavlja želja rukovodstva za boljom procjenom adekvatnosti marketinških aktivnosti, provoditi će se revizija marketinškog okružja. Tada će u fokusu revizije biti mjerenje učinkovitosti sustava planiranja i kontrolnih postupaka, utjecaj asortimana proizvoda na marketinške ciljeve, te usklađenost cjenovnih i distribucijskih ciljeva, strategije, procedura i aktivnosti s marketinškim strategijama i ciljevima. Rezultati ovakve revizije marketinga poslužiti će kao temelj za odabir i oblikovanje strategije konkuriranja pomoću marketinškog miksa. Bez obzira na to koju strategiju konkurentskog pozicioniranja poduzeće odluči koristiti, revizija i mjerenje učinkovitosti marketinga imati će pozitivan utjecaj na poslovanje poduzeća u kratkom i u dugom roku.
Financijsku reviziju visokih učilišta je obavio Državni ured za reviziju, koji je vrhovna revizijska institucija u Republici Hrvatskoj. Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje. ...Visoka učilišta čine sveučilišta te fakulteti i umjetničke akademije u njihovom sastavu, veleučilišta i visoke škole. Visoka učilišta su proračunski korisnici i dužni su sastaviti financijske izvještaje u skladu s propisima o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Cilj rada je istražiti nepravilnosti utvrđene u postupku financijske revizije za 2014., utjecaj nepravilnosti na izražavanje mišljenja o poslovanju medicinskih fakulteta i provesti analizu poslovanja medicinskih fakulteta. Provedena je analiza prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, imovine, obveza, te su prikazani podatci empirijskog istraživanja provedenog na odabranom uzorku.Najznačajniji izvori prihoda visokih učilišta su prihodi iz proračuna, dok su najznačajniji rashodi za zaposlene. U radu se analiziraju ostvarenja i uspoređuju dobiveni rezultati. Potrebno je zaključiti o značajnosti sredstava proračuna kao izvora financiranja, te značajnosti pojedinih rashoda u odnosu na ostvarenje ukupnih rashoda visokih učilišta obuhvaćenih revizijom.
U posljednjih nekoliko godina sve se više ističu zahtjevi za stručnim i neovisnim djelovanjem revizora u obavljanju revizije financijskih izvještaja. Zapravo, riječ je o temeljnim načelima revizije ...koji nisu nepoznati. Ipak, rezultati mnogih empirijskih istraživanja pokazuju da su ova načela u praktičnom djelovanju nerijetko narušena te je potrebno osigurati dodatne mehanizme jačanja stručnosti i neovisnost kao bitnih pretpostavki kvalitete revizije financijskih izvještaja. U tom kontekstu, posebice kada se radi o subjektima od javnog interesa, djelovanje revizijskih odbora može bitno pridonijeti kvaliteti revizije financijskih izvještaja. Osnovni cilj novog europskog regulatornog okvira u području revizije je harmonizacija, odnosno povećanje usporedivosti revizijske profesije i djelatnosti unutar Europske unije te poboljšanje kvalitete financijskog izvještavanja i revizije kao i zaštita investitora i vjerovnika. Upravo u kontekstu recentne revizijske reforme na razini Europske unije, uz tradicionalne uloge revizijskih odbora u nadgledanju procesa revizije financijskih izvještaja, uvode se i neke nove uloge, odgovornosti i zadaci revizijskih odbora. Oni se mogu ostvarivati uspostavljanjem dobre komunikacije i suradnje između članova revizijskog odbora i eksternih revizora. U ovom radu identificirani su i analizirani najznačajniji aspekti suradnje između revizijskih odbora i eksternih revizora u cjelokupnom procesu revizije financijskih izvještaja koji pridonose kvaliteti revizije te ostvarivanju njezine svrhe i ciljeva. Cilj ovog rada je sistematizirati tradicionalne uloge revizijskog odbora u sustavu korporativnog upravljanja te istražiti dodatne uloge i odgovornosti revizijskog odbora prema recentnim zahtjevima EU. Također, cilj ovog rada je identificirati i sistematizirati brojne aspekte odnosa koji se u nastojanju ostvarivanja uloge, obveza i odgovornosti revizijskog odbora, uspostavlja između revizijskog odbora i eksternog revizora. U kontekstu potrebe za daljnjim unaprjeđenjem prakse korporativnog upravljanja u državama članicama Europske unije neophodno je dodatno osnažiti djelovanje revizijskog odbora kao internog nadzornog mehanizma korporativnog upravljanja. Povezano s tim, nova pravila Europske unije, kao dio recentne revizijske reforme, postavljaju dodatne i strože zahtjeve u pogledu osnivanja i djelovanja revizijskih odbora posebice za subjekte od javnog interesa. Analizom odredbi Direktive 2014/56/EU i Uredbe (EU) br. 537/2014 zaključeno je da su nova pravila koja se odnose na osnivanje i djelovanje revizijskih odbora, u odnosu na tradicionalne uloge revizijskog odbora, sve zahtjevnija i složenija te da uključuju mnoge eksplicitne zahtjeve koji do sada nisu bili na taj način regulirani. Istraživanjem odnosa revizijskog odbora i eksternog revizora, što čini jedan od najznačajnijih aspekata djelovanja revizijskog odbora, može se zaključiti da se radi o velikom broju međusobnih veza i odnosa koji se uspostavljaju kontinuirano tijekom cjelokupnog revizijskog angažmana a koji uključuju obvezu revizijske tvrtke da izvještava revizijski odbor o brojnim pitanjima koja proizlaze iz revizijskog angažmana, aktivnosti revizijskog odbora u svezi izbora, imenovanja i promjene eksternog revizora, procjenjivanje neovisnosti revizora, razmatranje djelokruga rada eksterne revizije te priopćavanja revizijskih nalaza i rezultata.
Subjektima od javnog interesa u pravilu se smatraju pravne osobe o čijem poslovanju ovisi najveći broj interesno-utjecajnih skupina, odnosno društvo u cjelini. S obzirom da se javni interes može ...definirati na različite načine, definicija subjekata od javnog interesa se također u određenoj mjeri razlikuje među različitim zemljama. Zajedničkim regulatornim pristupom na razini Europske Unije nastoji se osigurati usklađivanje i ujednačena primjena pravila na razini država članica, no ne u potpunosti. Unatoč usvojenoj definiciji subjekata od javnog interesa u sklopu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća, državama članicama je još uvijek dana mogućnost da na nacionalnoj razini modificiraju definiciju, ovisno o specifičnostima javnog interesa svake zemlje. Cilj rada je istražiti u kojoj mjeri članice Europske unije koriste tu pogodnost i na koji način definiraju subjekte od javnog interesa u svojim nacionalnim zakonodavstvima. Pritom će najveći naglasak biti na Republici Hrvatskoj, gdje su subjekti od javnog interesa detaljno definirani u novom Zakonu o računovodstvu.
Definiranje subjekata od javnog interesa je osobito značajno s aspekta zakonske revizije financijskih izvještaja. Budući da se radi o subjektima za čije je financijske izvještaje zainteresirana široka skupina korisnika, logično je da se za njihovu reviziju postavljaju dodatni zahtjevi. Time se nastoji osigurati integritet, neovisnost, objektivnost, transparentnost i pouzdanost revizorskih društava koji obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa. Rad daje pregled specifičnosti revizije takvih subjekata prema Direktivi i Uredbi na razini Europske unije. Također je istraženo u kojoj mjeri ti dodatni zahtjevi pogađaju revizorska društva, odnosno kakva je koncentracija na revizijskom tržištu subjekata od javnog interesa.
Rezultati istraživanja pokazuju da postoje značajne razlike u načinu na koji članice Europske unije definiraju subjekte od javnog interesa. Određene zemlje su pritom usvojile minimalne zahtjeve prema Direktivi, dok su druge zemlje iskoristile pogodnost proširenja definicije na dodatne subjekte. U smislu opsežnosti i proširenja definicije se ističe Republika Hrvatska, zajedno sa zemljama poput Italije, Rumunjske i Slovačke. Istraživanje je također pokazalo da se pred revizorska društva koja revidiraju takve subjekta nameću znatno stroži zahtjevi vezani uz neovisnost, naknade, kontrolu kvalitete te izvještavanje. Dodatni zahtjevi u najvećoj mjeri utječu na velika revizorska društva, odnosno društva iz skupine Velike Četvorke, s obzirom da je njihov tržišni udio u slučaju subjekata od javnog interesa očekivano najveći u većini zemalja.
The State Audit Office of the Republic of Croatia audits companies’ performance and gives recommendations for performance improvement. The Office reviews the implementation of the recommendations and ...establishes whether the companies acted in accordance with the recommendations. The aim of this paper is to determine whether local and regional self-government units-owned companies, whose supervisory boards’ performance were audited, implemented the recommendations given. In this context, it analyses the types of recommendations given, their occurrence, and failure to implement them. The analysis was conducted into the recommendations’ implementation reports. On the basis of the data collected, the recommendations were surveyed by application of statistical analysis method, comparison, and synthesis. In conclusion, the research results confirmed for a large number of non-implemented recommendations, the assumption that it is necessary to set the written rules and criteria for the appointment of the members of the Supervisory Boards. The results also show that the implementation of the recommendations both affects the line of business and has a positive impact on the public sector.
The paper deals with typing of the revision models of actual constitutions in the world, starting from the role and importance of the constitution’s revision subjects in the constitution’s revision ...process. Based on the established features of the constitutional rules on way and possibilities of revising the constitution, the author determines five basic revising constitution models: a) the parliamentary model, b) the referendum model, c) the parliamentary-referendum model, d) uni-personal model, and e) the combined or mixed model. Within the scope of these models, eight types and four sub-types of the revision of the constitution are differentiated. The parliamentary model is characterized by the decisive role of parliament with certain variations (five types) of this model. In the referendum model, the citizen’s expression is the primary characteristic. Constitutional changes cannot be made and no possibility of annulment of the results of the referendum can be determined without the consent of the citizens. The parliamentary-referendum is specific for approximately same importance of the decision of the parliament and the citizens, as none of these entities can independently decide on the changes. However, this model also has certain variations (types). The uni-personal model implies constitutional legal systems in which the changes of the constitution are decided by a uni-personal authority. The mixed model is particularly specific because of the possibility of making decisions by different bodies, independently. In addition, the paper provides an overview of the basic constitutional mechanisms of restricting and preventing the constitution change, such as a) the complexity of the procedure, b) the limitation of the initiation and submission of proposals, c) the quorum and the majority, d) the eternity clauses. In addition, the paper provides an overview of the basic constitutional mechanisms of restricting and preventing the constitution change, such as a) the complexity of the procedure, b) the limitation of the initiation and submission of proposals, c) the quorum and the majority, d) the eternity clauses.
PDF
