Donošenjem Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, Vlada Republike Hrvatske je ratificirala Strategiju koja ...dijelom određuje gospodarenje reziduima. S obzirom na važeću legislativu bit će nužno regulatorno modificirati trenutačne i predvidjeti buduće rudarske i druge industrijske aktivnosti u kojima nastaju rezidui i pri kojima se manipulira reziduima. U radu se daje detaljan pregled legislative te preporuka i smjernica, u skladu s posljednjim dostignućima, za gospodarenje postojećim i budućim odlagalištima i mjestima za privremeno pohranjivanje rezidua.
By adopting the National Program for the Implementation of the Strategy for the Management of Radioactive Waste, Disused Sources and Spent Nuclear Fuel, the Government of the Republic of Croatia has ratified the Strategy, which partly defines the management of residues. Given the current legislation, it will be necessary to regulate modifications of the current as well as predict future mining and other industrial activities in which residues appear and are manipulated with. This paper gives a detailed review of relevant legislation, and state of the art recommendations and guidelines for the management of existing and future disposal sites and places for temporary storage of residues.
Primjena zemljišnih herbicida ima za cilj postizanje produljenog (rezidualnog) učinka u suzbijanju korova tijekom vegetacijske sezone. Budući da osigurava zaštitu usjeva od korova tijekom duljeg ...vremena, rezidualnost smatramo poželjnim svojstvom. No i pored pozitivnih učinaka, rezidualni herbicidi imaju niz nedostataka. Rezidualni herbicidi, naročito rezidue onih herbicida koji u tlu ostaju u aktivnom obliku dulje od godine dana, mogu štetno djelovati na iduće kulture u plodoredu i na taj način znatno ograničiti plodored. Koliko će se dugo neki herbicid zadržati u tlu izravno ovisi o činiteljima koji utječu na razgradnju i premještanje aktivne tvari s mjesta primjene. Među najvažnijim takvim činiteljima jesu fizikalno‐kemijska svojstva herbicida, svojstva tla (sadržaj i tip koloida tla, pH i prisutne populacije mikroorganizama) i vremenske prilike (temperatura i vlažnost). Ti činitelji, izravno ili neizravno, a najčešće u interakciji, utječu na ponašanje herbicida u tlu. Kad postoji sumnja da bi rezidue nekog herbicida mogle oštetiti iduću kulturu u plodoredu, dva su načina s pomoću kojih se može predvidjeti ta opasnost: kemijskom analizom uzoraka tla ili metodom biotesta. Kvantitativna analiza uglavnom se provodi kemijskim metodama, a biološko testiranje provodi se mjerenjem biološkog odgovora biljke na prisutnost herbicida. Glavne prednosti biotesta nad skupim kemijskim analizama jesu jednostavnost izvođenja, reproduktivost i niska cijena. Osim toga, primjenom biotesta dobiva se pouzdan odgovor o ostatcima herbicida koji su određenoj biljci dostupni te odgovor da li ti ostatci izazivaju fitotoksičnost.
Obavljeno je istraživanje učestalosti pojave antibiotika i drugih anti-bakterijskih tvari u mlijeku isporučenom za tržište. Ispitivanja su obavljena u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka ...Hrvatskog stočarskog centra tijekom sedmomjesečnoga razdoblja na ukupno 107.840 uzoraka, odnosno na 15.405 uzoraka u prosjeku mjesečno koji su uzimani na sabirnim mjestima iz rashladnih uređaja. Cilj je bio ukazati na učestalost pojave antibiotika i drugih antibakterijskih tvari u mlijeku, te na neophodnost primjene sveukupnoga menadžmenta kakvoće u kontekstu sprječavanja pojave antibiotika u svježem mlijeku s farmi s obzirom na važnost koju zauzimaju mlijeko i mliječni proizvodi u prehrani ljudi. Za njihovo određivanje u mlijeku korišten je standardni difuzni test (Delvotest MCS, proizvođača DSM Food Specialties, The Netherlands), osjetljiv na antibakterijske tvari kao što su antibiotici, sulfa- ostaci i ostale tvari npr. dezinficijensi, deterdženti itd. Uzorci u kojima je registrirana prisutnost rezidua upućeni su na brzi test koji za manje od sedam minuta otkriva širok raspon beta laktamskih ostataka (Delvo-X-PRESS® βL-II test, istoga proizvođača). Na temelju dobivenih i obrađenih rezultata utvrđeno je da postoje značajne razlike (P<0,05 i P<0,01) između ukupno registriranih rezidua, antibiotika i drugih antibakterijskih tvari u mlijeku. Dobiveni rezultati pokazuju relativno jaku pozitivnu linearnu korelacijsku vezu između prosječnoga broja uzoraka po mjesecima pozitivnih na antibiotike, u odnosu na broj registriranih uzoraka s ukupnim reziduima (r=0,77). Na osnovi rezultata provedenoga istraživanja ne može se izvesti zaključak o većoj ili manjoj prisutnosti antibiotika u kravljemu mlijeku ovisno o godišnjem dobu; jesen, zima, rano proljeće, a zadaću sveukupnoga menadžmenta kakvoće treba i nadalje temeljiti na sprječavanju pojave antibiotika u svježem mlijeku dovezenog s farmi.
PDF
