The paper reports on the recent chance finds of two basket fish-traps in Lake Bled. The presentation of the circumstances of the find is followed by a description of the fish-traps and the materials ...used, as well as the placement of the two devices in the context of historical fishing on the lake. In the following, the use of wickerwork traps in traditional inland fishing in the area of former Carniola and their placement in the ethnography of Europe and the Eurasian region is summarised. The article concludes with an overview of the archaeological data on the use of basket fish-traps in Europe between prehistory and the late Middle Ages.
Smatra se da se na našim prostorima ljudi bave ribolovom od neolitika, to jest od mlađeg kamenog
doba. Uz rijeke i jezera podizali su se samostani i manastiri kako bi se opskrbili ribom za post, ali ...i za uobičajenu prehranu. Prvi podaci o povlaštenom ribolovu potječu iz VI. st. iz Istre, kad je u Limskom zaljevu postojalo ribolovište porečkog biskupa. Poslije je cijela zapadna obala Istre bila podijeljena na ribolovišta koja su odgovarala kopnenim posjedima. Prema povijesnim podacima iskorištavanje Tarske vale u sezonskom zatvaranju ribe počinje 983. g., a Sečovljanske vale 1173. godine. Hrvatsko se ribarstvo prvi put spominje 995. g. u darovnici u kojoj je zadarsko plemstvo, u vrijeme priora Madija (986. – 999.), benediktinskomu samostanu sv. Krševana u Zadru darovalo ribarske pošte pored otoka Molata i u zaljevu Telašćici na Dugom otoku.
U ovom se radu razmatra podjela ribolovnih zona u Jadranu nakon potpisivanja Brijunske konvencije o ribolovu i njezina povezanost s prosinačkim incidentom u Maunskom kanalu. Početni dio rada daje ...pregled odredbi u vezi s ribolovom na Jadranu tijekom 19. stoljeća. Po opisu ozračja koje je vladalo nakon završetka Prvoga svjetskog rata i tijeka pregovora uoči konvencije obavljena je analiza talijanske verzije sporazuma u skladu s pratećim kartografskim izvorom. Konvencija je nastala kao rezultat višemjesečnih pregovora između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Italije kojima se pristupilo nakon potpisivanja Rapallskog ugovora. S obzirom na to da je na temelju njegovih odredbi Italiji pripao veći dio Istre, Zadar te otoci Cres, Lošinj, Lastovo i Palagruža, došlo je do preklapanja interesnih sfera u ribolovu. Na dogovorene pregovore svaka je strana poslala priznate stručnjake za ribolovna pitanja koji su 14. rujna 1921. godine na Brijunima zaključili pregovore i potpisali sporazum. Njime je istočna obala Jadrana podijeljena na ribolovne zone različite kategorije pri čemu se načelno zadržalo isključivo pravo ribolova unutar jedne nautičke milje za obalno stanovništvo. Odstupanja su, zbog stoljetnih tradicija i diplomatskih ustupaka, primijenjena u pojedinim zonama među kojima se nalazio i Maunski kanal. Nepuna tri mjeseca nakon završetka pregovora jugoslavenske su vlasti na području između Mauna i Paga uhitile skupinu talijanskih ribara pod optužbom nepoštivanja ribolovnih zakona. Mjesto i vrijeme incidenta sagledani su kroz prizmu odnosa dviju država. Pritom je korištena talijanska verzija konvencije koja je u slučaju spora priznavana kao izvorna. Dostupni jugoslavenski izvori ne otkrivaju mnogo, no talijanska strana pokazala je velik interes za spomenuti incident koji je dobio prostor i u raspravi na sjednici talijanskog Parlamenta. Spomenuti događaj jedan je od primjera koji daje uvid u složene odnose dviju zemalja početkom dvadesetih godina 20. stoljeća i približava okolnosti u kojima je živjelo tadašnje stanovništvo istočne obale Jadrana.
Cilj istraživanja je analiza i prikaz država Europske unije koje imaju proglašenu ribolovnu zonu, odnosno ribolovni ili ribolovno-ekološki pojas. U radu se iznose propisi zemalja Europske unije koji ...se odnose na ribolovni pojas s ciljem obrade teme s pravnog aspekta, cjelovito na jednom mjestu, izdvojeno od ostalih pravnih režima na moru. Temeljna znanstvena hipoteza rada je dana u obliku tvrdnje da je u interesu obalne države proglasiti ribolovnu zonu i proširiti jurisdikciju na moru radi zaštite i očuvanja prirodnih bogatstava mora i omogućavanja odgovornog iskorištavanja tih bogatstava na održivoj osnovi. Autorica analizira institut ribolovne zone te iznosi prednosti koje država ima u tom pojasu, kako na zaštitu živih morskih bogatstava, zaštitu od prekomjernog lova i ribolova, zaštitu mora od onečišćenja te na gospodarski razvoj obalne države. Analiziraju se i uspoređuju nacionalni propisi država koje imaju proglašenu ribolovnu zonu te posebno prikazuje zaštićeno-ekološko ribolovni pojas Republike Hrvatske.