Članek se osredotoča na oblikovanje podobe Krimskega polotoka v ruski nacionalni zavesti in se navezuje na rusko-ukrajinsko krizo iz leta 2014, ko je ta pomen prišel v ospredje ruske geopolitične ...stvarnosti. Namen članka je izpostaviti razsežnost in kompleksnost vprašanja o priključitvi Krima v navezavi na pomen polotoka v ruski kulturni zavesti in pri tem prikazati ruski vidik pri vprašanju pripadnosti polotoka.
Članek obravnava intelektualno elito ruskih priseljencev v Slovenijo med obema svetovnima vojnama, ki je predstavljala prvo generacijo ruske emigracije. Ob orisu širšega zgodovinsko‑političnega ...ozadja v tedanji Sloveniji in Jugoslaviji prispevek prikaže usode in delovanje nekaterih vidnih predstavnikov, ki so med drugim tudi vplivali na takratno slovensko kulturno dogajanje. Izpostavljeni so J. V. Spektorski, A. Bubnov in A. V. Isačenko, ki so s svojo akademsko dejavnostjo v mnogočem obogatili in razširili slovensko kulturno zavest. V razpravi so njihova dela podrobneje predstavljena.
In a short reflection, we are dealing with the issue of Russian LGBT culture. In understanding literature and LGBT culture in Russia, we come from the ambivalent attitude of the Russians to the Law. ...From the beginnings of the Russian state, homosexuality was, by law or canon law strictly forbidden. But in reality there was a lost of homosexuality and it was tolerated. We proceed from the assumption: if God’s Word is holy, everything written in fiction is also sacred – the book is the bearer of truth and beauty. There is no room for talk about homosexuality. Apart from smaller, masked homosexual deviations in Lermontov, Gogol, Tolstoy, Dostoyevsky or Chekhov, even writting about homosexuality is considered a sin. Why is this so?
Ruska religiozna filozofija nastaje i razvija se u XIX. stoljeću. Prema izvorima, iz kojih potječe i na koja se oslanja, nije bila posve originalna, što i oni sami priznaju. Bilo je pokušaja da ruski ...mislioci krenu iz vlastite predanosti, ali uglavnom su se zbog povijesnih okolnosti oslonili na zapadne izvore. Ono što je njihovo, to je opća religioznost i mistička koncepcija svijeta. I to obilježuje početke ove filozofije. Za takav svjetonazor ruski filozofi nalaze ishodište u istočnim crkvenim ocima i u platonističkoj filozofiji. I simbolizam je također, kao književna struja onoga vremena, doprinio stvaranju ozračja pogodnoga da bude izvor intuitivne filozofije. S filozofskog motrišta, ruski su filozofi onog vremena potpali pod utjecaj njemačkoga klasičnog idealizma, osobito Schelingove i Hegelove filozofije. Napokon treba istaknuti da su i velike književne figure Tolstoja i Dostojevskoga pokrenule filozofske ideje od velikog značenja za buduću kulturnu baštinu toga podneblja.
The monograph (‘The Slavic image of word : the forces of depiction in a Slavic language of the sixteenth century’) sets the groundwork for the elucidation of some historical development in the middle ...of the evolution of Slavic languages that also influenced the establishment of literary language both in Slovenia and Russia in the mid-sixteenth century (the beginning of Slavic literary and liturgy, the intertwining of Greek and Latin Christian linguistic patterns, connection to the East-West Schism in 1054).
The book (‘The Cyclorama of the Slavic Word (A Test of Renaissance Humanism through a Cross-Section of the Complete Works of Primož Trubar and Maximus the Greek)’) presents a detailed cultural and ...historical analysis of the problems associated with the attempts to link Western and Eastern Christianity since the first century of Christianization onward, with special attention being paid to the importance of the Slavic presence in European history, including questions regarding the role of individual contributions (biographical and historical overviews) to the spiritual history of the Christian East and West. This book uses juxtaposition to present the work, creativity and views of two key figures in Slovenia and Russia, Primož Trubar and Maximus the Greek (St. Maxim the Greek). The said Slavic authors, who also wrote in Latin, German and Greek, but consciously chose Slavic for very specific reasons (Primož Trubar used it as his mother language and Maximus the Greek as a language of salvation), are studied on the basis of primary archival sources, with special regard to manuscripts (of Maximus the Greek) and to early printing (of Primož Trubar) in the sixteenth century. In addition, Neža Zajc also critically analyzes the Renaissance period and presents the option of viewing it from a different perspective: the hypotheses to date that were based on secondary literature have proven to be insufficiently explanatory or proved unsatisfactory.
Ruska religiozna filozofija nastaje i razvija se u XIX. stoljeću. Prema izvorima, iz kojih potječe i na koja se oslanja, nije bila posve originalna, što i oni sami priznaju. Bilo je pokušaja da ruski ...mislioci krenu iz vlastite predanosti, ali uglavnom su se zbog povijesnih okolnosti oslonili na zapadne izvore. Ono što je njihovo, to je opća religioznost i mistička koncepcija svijeta. I to obilježuje početke ove filozofije. Za takav svjetonazor ruski filozofi nalaze ishodište u istočnim crkvenim ocima i u platonističkoj filozofiji. I simbolizam je također, kao književna struja onoga vremena, doprinio stvaranju ozračja pogodnoga da bude izvor intuitivne filozofije. S filozofskog motrišta, ruski su filozofi onog vremena potpali pod utjecaj njemačkoga klasičnog idealizma, osobito Schelingove i Hegelove filozofije. Napokon treba istaknuti da su i velike književne figure Tolstoja i Dostojevskoga pokrenule filozofske ideje od velikog značenja za buduću kulturnu baštinu toga podneblja.
Příspěvek se věnuje utváření kulturní a transkulturní kompetence v procesu vyučování a učení se ruskému jazyku českými žáky. V textu autorka zkoumá problematiku utváření a vývoje kultivační znalosti ...ruské kultury, literatury a historie ve vyučování ruského jazyka u našich žáků a studentů. Ruská kultura, historie a literatura vždy budila ohromný zájem po celém světě. Uznání kulturních dominant, respektování různorodosti a vyučování v příznivých poměrech dialogu kultur navozují i atmosféru přirozeného porozumění, jež je nezbytná pro výuku a studium ruštiny jako cizího jazyka.