Srednjovjekovna crkva posvećena sv. Petru, Lovri i Andriji, popularno zvanim Petilovrijenci, izgrađena je sredinom 14. stoljeća na Stradunu. Crkva danas nije sačuvana te se njezini tragovi mogu naći ...samo u arheološkim ostacima u prizemlju klasicističke palače koja je sagrađena na mjestu na kojem je crkva nekad stajala. Uz pregled saznanja o kultu Petilovrijenaca u srednjovjekovnom Dubrovniku, u tekstu je analizirana prva, srednjovjekovna faza izgradnje crkve na osnovi dostupnih i novopronađenih arhivskih izvora iz Državnog arhiva u Dubrovniku te arheološke dokumentacije istražnih radova. Smještaj, izgled i oprema oltara detaljno će se analizirati na osnovi opisa crkve u apostolskoj vizitaciji Francesca Sormana. Nove spoznaje o izgledu crkve bit će uspoređene s poznatim likovnim i kartografskim prikazima crkve Petilovrijenaca.
Kapelu Majke Božje Lauretanske u Pogančecu, podignutu 1780., istraživala je Anđela Horvat kao primjer baroknog klasicizma. Specifičnim tlocrtno-prostornim rješenjem broda s kupolom na ...slobodnostojećim stupovima te stupcima u svetištu izdvaja se iz korpusa sakralne arhitekture kontinentalne Hrvatske tog razdoblja i predstavlja sintezu različitih utjecaja. U kupoli se materijalizira marijanska kružnica, stupovi u brodu odjek su baroknog klasicizma, dok su na pročelju, kao i u opremi, prisutni elementi rokokoa.
Ovaj rad istražuje podrijetlo arhitektonskih oblika samostanske crkve sv. Jurja u Petrovaradinu, najstarije barokne crkve u Vojvodini. Istražuju se također i načini na koje je arhitektonska barokna ...estetika utjecala na sakralnu arhitekturu 18. st. u Vojvodini (južne regije Austro-Ugarske Monarhije). Rad donosi i tipološku sistematizaciju analiziranih objekata na osnovi specifičnih obilježja prostornog koncepta.
Tijekom listopada 2020. godine Institut za arheologiju i Muzej grada Šibenika nastavili su 2002. godine prekinuta arheološka istraživanja lokaliteta Mukoše kraj Goriša. Lokalitet, koji je ranije bio ...tretiran kao gomila promjera oko 35 m i visine do 4 m, pod urušenjem skriva višemetarske ostatke objekta čije vrijeme nastanka, kao ni prvobitna namjena, još uvijek nisu poznati. Osnovu objekta čini pravokutnik veličine oko 18,70 x 19,25 m, koji na jednoj svojoj strani ima dvije manje, a na svim ostalima po jednu veću apsidu. Uočavaju se i unutrašnji zidovi objekta. Kada je objekt već bio urušen, u urušenje su, najvjerojatnije početkom novoga vijeka, bili ukopani brojni grobovi. Glavni cilj ovogodišnjih kraćih istraživanja bio je raskrčiti gusto raslinje izraslo na njemu, steći uvid u tlocrt objekta u mjeri u kojoj je to moguće, istražiti vidljive grobove te sve nacrtno i fotografski dokumentirati.
Tijekom travnja 2021. godine Institut za arheologiju i Muzej grada Šibenika nastavili su arheološka istraživanja lokaliteta Mukoše kraj Goriša. Riječ je o višeslojnom lokalitetu nastalom urušenjem ...gornjeg dijela nekog kamenom zidanog objekta impozantne veličine. Jedinstven tlocrt čini pravokutnik s po jednom apsidom na svakoj strani, osim na istočnoj na kojoj su se nalazile dvije apside. Kad je objekt već bio urušen i sličan gomili, u kasnom srednjem vijeku, u njegovom se kutu nalazila promatračnica. Za sada najviše možemo reći tek o završnoj fazi ovog lokaliteta, o vremenu kada je objekt pretvoren u gomilu bio odabran za mjesto pokopavanja. Radiokarbonske nalaze odabranih grobova ove pokope smještaju unutar 16. stoljeća, Upravo se u drugoj četvrtini 16. stoljeća, nakon što je šibensko zaleđe duže vrijeme bila ničija zemlja ispražnjena od stanovništva, na šire područje Goriša doseljava novo stanovništvo – Morlaci kršćani. Oni prvo počinju koristiti već neko vrijeme napuštene posjede, a potom za pokapanje odabiru najbližu lokaciju iz koje su virili čvrsti zidovi vjerujući da je riječ o crkvi, posvećenom tlu.
Direktorica Agencije za razvoj turizma in podjetništva v občini Kamnik, dr. Andreja Eržen, zgodovinarka, je spregovorila o obnovi cerkve sv. Benedikta v Zgornjih Stranjah.
Predmet istraživanja jest sakralna arhitektura grada Komiže na otoku Visu u renesansnom i baroknom razdoblju. U pristupu se prvo pokušavaju rasvijetliti povijesne okolnosti i uzroci formiranja grada ...u kasnom srednjem vijeku. U žarištu istraživanja jest stilska i arhitekturalna deskripcija najznačajnijih sakralnih spomenika unutar današnjega gradskog areala, a koji su podignuti od 15. do 18. stoljeća.
Crkva sv. Antuna Padovanskog u Fužinama valorizira se kao reprezentativan
primjer implementacije arhitekture klasicizma na prostoru Gorskog kotara. Donosi se
povijesnoumjetnički kontekst njezina ...postanka i karakteristika arhitektonskog oblikovanja.
Upozorava se na zapretene elemente izvornog oblikovanja crkve. Elementi njezina
oblikovanja povezuju se s onima župne crkve u obližnjim Delnicama i drugih crkava u
bližem i daljem okruženju. Objelodanjuju se arhivski podatci o teškoćama oko izgradnje
te o opremanju crkve nakon izgradnje i znatnijih popravaka.
Autorica obrađuje crkvu sv. Luke u Dubravi u kojoj je zanimljivo sjedinjen longitudinalni i centralni tip građevine u longitudinalnu kompoziciju. Najstariji element crkve jest brod raščlanjene ...unutrašnjosti, vjerojatno iz 11. stoljeća, a moguće je da je središnji dio s kapelama dograđen već u 13. stoljeću. Poslije, možda već u 15. stoljeću, gradi se veće i šire svetište, a bočne se kapele produljuju. U 19. stoljeću nanovo se izgrađuje sjeverna kapela.
PDF
