Autor razmatra sakralnu arhitekturu kao transcendiranje materije u duhovnu vrijednost najplemenitije ljudskosti. Nakon upozorenja na dostignute vrijednosti arhitekture povijesnih crkvi i nakon ...problematiziranja recentnih ostvarenja, autor defi nira dva osnovna uvjeta bez kojih se ne može pristupiti realizaciji sakralnog objekta: prvi je neophodnost postojanja duha sakralnog prostora, a drugi je stvaranje arhitekture crkve, a ne crkve zbog arhitekture. Autor je projektiranjem i građenjem crkve Svetog Nikole Tavelića u Rijeci (1989.) i crkve Blaženog Augustina Kažotića u Zagrebu (1998.-2013.) izvanredno interpretirao i materijalizirao svoje razumijevanje uvjeta transcendiranja materije u duhovnu vrijednost.
Članak govori o arhitektonskom opusu sakralnih građevina arhitekta Tomislava Premerla nastalim u razdoblju od 1964. do 2012. na području Hrvatske. Opus čini 28 izvedenih građevina te 14 projekata i ...natječajnih radova te se promatra u kontekstu smjena arhitektonskih paradigmi 20. st. i novih teoloških i liturgijskih smjernica definiranih na Drugom vatikanskom koncilu 1965. god.
U ovom radu riječ je o župnoj crkvi Sv. Marka u Selnici u Međimurju, građevini koja je u suvremenoj literaturi pomalo zapostavljena, iako predstavlja nezaobilazni segment u formiranju jasnije slike ...kasnosrednjovjekovne sakralne arhitekture na području Međimurja. Slaba istraženost ove građevine otežava jasnije određivanje njezinih građevinskih faza. U ovom radu na temelju svih dostupnih podataka i rezultata pregleda same građevine, pokušat će se definirati njezin razvoj.
Crkva sv. Mihovila Arhanđela, prema svim dostupnim podacima, bila je gotička, barokizirana građevina, koja je do 1789. g. bila župna crkva grada Čakovca. Tijekom 19. st. u potpunosti je srušena, a ...njezini su temelji postali ugroženi 50-ih godina 20. st. zbog djelovanja ciglane, a samo brzom reakcijom službe zaštite u razdoblju od 1953. do 1955. g. na ovoj su lokacija provedena zaštitna arheološka istraživanja. U ovom se radu daje uvid u tijek tih istraživanja i njihovu metodologiju, te se analiziraju svi dostupni podaci o samoj građevini radi dobivanja što je moguće jasnije slike, jer danas na terenu njezini ostaci nisu očuvani, pa nam je postojeća, iako manjkava dokumentacija jedini izvor podataka.
Pretpostavlja se da početci naseljenosti na području grada Pazina, prostorno promatrano, započinju na rubu krškog ponora Pazinske jame izgradnjom histarskoga gradinskog naselja. No, tek se u 10. ...stoljeću kao utvrđena točka Pazin (Castrum Pisinum) započeo razvijati kao grad. Tijekom srednjeg vijeka na tom se malom prostoru razvijala utvrđena feudalna rezidencija – kaštel, odnosno krajnji zapadni dio današnjeg grada. Škrti podatci o urbanističkom razvoju grada do 16. st. ograničeni su na područje ograđeno i štićeno zidinama kaštela te na promjene koje su se događale na samom kaštelu. Tijekom 16. st. s istočne se strane kaštela započinje razvijati i gradsko predgrađe – Buraj, a pretpostavljena je i izgradnja oko pazinske župne crkve na sjeveroistoku. U 17. i 18. stoljeću postupno se napuštao nekada ograđen zapadni dio grada i izgrađuju se njegovi novi dijelovi oko franjevačkog samostana na istoku te oko župne crkve sv. Nikole na sjeveroistoku. Svoj konačan oblik grad Pazin dobiva izgradnjom u 19. stoljeću, povezivanjem dotad udaljenih fokusa – kaštela i predgrađa na zapadu te župne crkve na sjeveroistoku, kao i izgradnjom novih gradskih četvrti.
U članku temeljenom na istraživanju arhivske građe i dokumentacijskih izvora predstavljen je neizvedeni projekt arhitekta Marijana Haberlea za Provincijalat franjevaca konventualaca u Sisku iz 1943. ...godine. U opusu od preko četrdeset projekata koje je do 1945. Haberle izradio kao natječajne radove, navedeni projekt iz 1943. godine ističe se kao izuzetan primjer urbanističko-arhitektonskog rješenja sakralnog sklopa u okviru arhitekture hrvatske moderne.
