Rastuća dinamika kojom je obilježena suvremena tehnologija izvor je moći koja se očituje na raznim područjima ljudskog života i djelatnosti. Mnogi kršćanski teolozi i filozofi posvetili su svoja ...promišljanja tehničkoj moći kojom čovjek ne uspijeva odgovorno upravljati za vlastito dobro i za dobro prirode. Ovaj rad nastoji prikazati podudarnosti filozofsko -teoloških promišljanja dvojice autora za razumijevanje tehničke moći: jedan katolik Romano Guardini, a drugi protestant Jacques Ellul. Rad je podijeljen u četiri glavna dijela. U prvom dijelu se kratko razmatra tehničko -društvena situacija nakon Drugog svjetskog rata. Temeljna promišljanja dvojice autora usmjerena su na konstataciju o izbacivanju Boga iz društveno -kulturnih zbivanja. Takvo stanje uzrokuje nadmoć tehnike čija je ključna karakteristika ambivalentnost. U drugom dijelu promišlja se o novoj dimenziji koju autori primjećuju kod pristupa tehničkoj zbilji, a to je njegova sakralizacija koja rađa desakralizacijom prirode i instrumentalizacijom osobe. Treći dio rada bavi se mogućim rješenjima za preživljavanje čovjeka u borbi s tehničkom moći. Guardini nalazi mogući izlaz u etičkoj moći poniznosti i služenja, a Ellul ističe teološku etiku ne -moći kao slobodno odricanje od korištenja moći. U četvrtom dijelu se istražuje recepcija teoloških misli autora u učiteljstvu dvojice pape Benedikta XVI. i Franje. U fokus su stavljena dva njihova dokumenta koja se izričito bave temom tehničke moći. Dok jedan ističe ambivalentnost tehnike, drugi promišlja o logici tehnokratske paradigme.
Temeljni je razlog nastajanja nekog prijevoda ponajprije omogućiti razumijevanje
originalnog teksta onomu tko ne razumije jezik na kojem je taj tekst napisan.
Biblijski tekstovi nisu samo tekstovi ...napisani na starohebrejskom (i aramejskom)
ili starogrčkom jeziku, nego oni sadržavaju i Riječ Božju — objavu Boga o Sebi
te Njegove volje spasenja za svakog čovjeka. Dakle, prijevod Svetog pisma nije
samo prijevod s jednog jezika (drevnog i nerazumljivog) na drugi jezik (moderan
i razumljiv), nego i prenošenje Božanske Objave. Prijevod sv. Ćirila i Metoda
realizira i jedno i drugo. Članak istražuje preduvjete i nastajanje ćirilometodskog
prijevoda Svetog pisma na slavenski jezik, uzimajući u obzir ponajprije razloge
— naviještaj Evanđelja kod Slavena, no i poteškoće tog prijevoda — nepostojanje
pisma i otpor slavenskomu jeziku u liturgijskoj upotrebi. Odgovor Slavenskih
apostola na nepostojanje slavenskog pisma bilo je stvaranje glagoljice i ćirilice, a
pravo na liturgijsku upotrebu bilo je ostvareno prijevodom ne samo Svetog pisma,
nego i brojnim liturgijskim tekstovima. No ta dostignuća Svete braće imala su
utjecaj ne samo na razvoj kršćanstva kod slavenskih naroda u početcima, nego
su u kasnijim stoljećima često postajala i razlog zastoja misijske gorljivosti radi
očuvanja „sakralnosti“ slȏva prijevoda.
Translations come about fundamentally and primarily to enable one who does not
understand the language in which the text is written to understand the original text.
Biblical texts are not simply texts written in the Old Hebrew (Aramaic) or Ancient
Greek languages, but texts containing the Word of God — God’s revelation of Himself
and of His will that all men be saved. Thus, a translation of the Holy Scripture
is not only a translation from one language (ancient and not understandable) to
another, but a transmission of Divine Revelation. The translation of Saints Cyril
and Methodius achieves both. The article examines existing circumstances and the
emergence of the cyrilomethodic translation of the Holy Scripture into Old Church
Slavonic, by firstly addressing the reasons — proclamation of the Gospel to the Slavs
— but also the difficulties encountered in their translation activities — non–existence
of a script and the resistance to liturgical use of the Old Slavonic language.
The response of the Slavic apostles to the non–existence of a Slavonic script was to
devise the Glagolithic and Cyrillic alphabets, and the right to use them in the liturgy
was attained through the translation of not only the Holy Bible but also of numerous
liturgical texts. Thus, these accomplishments of the saintly brothers had an effect initially,
not only on the development of Christianity among Slavic peoples, but in later
centuries often became the reason for holding missionary fervour in abeyance as the
„sacredness“ of the translation was to be preserved.
PDF