U cilju smirivanja živih pijesaka Krbavskog polja, Šumarski ured I Ličke pukovnije Karlovačkog generalata napravio je plan i razradio tehniku pošumljavanja radi smirivanja živih pijesaka. ...Pošumljavanje je započelo 1746. godine, a obavljano je pod vodstvom kapetana (kasnije generala) Ernesta Gideona Laudona. Korištene su sadnice hrasta lužnjaka (Quercus robur), sađene u jame dubine 1m, koje su bile punjene humusom iz obližnjih šuma, a sađeno je 10 000 sadnica po hektaru. Način pošumljavanja propisan je i obavljan po vojničkom ustroju, prikazana je vojska – pukovnija u vojničkom pokretu i to: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. U čast Laudonu, narod je tu šumu nazvao njegovim imenom.
Danas u park šumi “Laudonov gaj”, koja je zaštićena na površini od 33,23 ha prema Zakonu o zaštiti prirode, imamo 518 starih stabala hrasta lužnjaka (godine 1987. bilo ih je 584). Prsni promjer im se kreće od 57–153 cm. Najveći broj stabala, njih 377 ili 72,8 % ima prsni promjer od 81–110 cm, a najveći broj, njih 157 ili 30,3 % nalazi se u debljinskom stupnju od 91–100 cm. Visina im se kreće od 8–26 m. Najveći broj stabala nalazi se u visinskom razmaku od 21–24 m. Od ukupno 518 stabala 51 stablo je slomljeno, dok je 267 stabala (51,5 %) vidljivo šupljeg debla.
Sa fitobioklimatološkog gledišta park šuma nalazi se u zoni koju karakterizira klimazonalna zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938/Borh 1963). Sama kultura hrasta lužnjaka po sastavu prizemnog rašća koji je oskudan diferencijalnim vrstama najviše se približio zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938).
Iako ispod hrastova i na čistinama nalazimo gust ponik i pomladak, on nakon 2–3 godine (visine 40 cm) propada, tako da mladog naraštaja hrasta lužnjaka nema na cijeloj površini park šume. Rubne dijelove i čistine zato naseljava obični bor (Pinus sylvestris) kao pionirska vrsta sa susjednih kultura. Stoga će trebati pristupiti pošumljavanju čistina i progala, koristeći se parkovnom metodom sadnje. Sadnice moraju biti starije (školovane), visine 1,5–2 m.
S obzirom na značajnu biološko-ekološku, krajobraznu i povijesnu važnost “Laudonovog gaja” on svakako zaslužuje jedan cjelokupan interdisciplinaran pristup valorizacije, koji mora obuhvaćati biološke i vrtno-arhitektonske sadržaje i elemente.
Tako koncipiran, uređen i održavan, mora naći svoje mjesto u svekolikoj turističkoj karti ličkoga kraja.
Članak je osvrt na nedavno završenu obnovu pročelja stambene zgrade u Vukovarskoj 35 – 35 a arhitekta Drage Galića, sagrađene 1957. godine po uzoru na Le Corbusierov Unité d' Habitation u Marseilleu. ...Navode se osnovni podaci te uspoređuju oba zdanja. Govori se o specifičnosti problema obnove s obzirom na materijale vanjskoga plašta zgrade sirovog betona i kulira, te o dvojbama oko načina njihove sanacije. Posebno se ističe autorov umjetnički senzibilitet vidljiv, među ostalim, i kroz zanimljivo koloriranje žbukanih dijelova fasade, koje se nastojalo kvalitetno reinterpretirati, čuvajući autentičnost arhitektonskog izraza. Zgrada je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro pa su radovi izvođeni uz konzervatorski nadzor Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode.
Radovi sanacija i održavanja smatraju se jednim od ključnih aktivnosti za funkcioniranje građevina. Faktori koji utječu na sanaciju i održavanje mogu uvelike povećati trajnost građevine, smanjiti ...troškove, poboljšati kvalitetu, povećati produktivnosti te posljedično znatno doprinijeti ispunjavanju kvantitativnih i kvalitativnih ciljeva građenja. Dakle, određivanje spomenutih faktora može u velikoj mjeri pomoći pri ocjenjivanju građevina. Pravilan odabir tih faktora bazira se na višekriterijskom donošenju odluka koje uključuje definiranje faktora značajnih za sanaciju i održavanja građevina te njihovu višekriterijsku analizu u svrhu ocjenjivanja građevina. U ovom se radu faktori koji utječu na ocjenjivanje građevina prema potrebama sanacije i održavanja određuju pomoću metode Delphi te na temelju odgovarajuće znanstvene literature. Hibridni pristup DANP (DEMATEL baziran na analitičkom mrežnom procesu) primjenjuje se za izračunavanje i ocjenjivanje svih izravnih i posrednih odnosa između dimenzija i komponenata. Prednost ovog pristupa leži u prikladnom razmatranju relativno složenih odnosa između faktora koji utječu na ponašanje građevina. U ovom se radu određuju osnovne karakteristike sustava za sanaciju i održavanje građevina, definiraju se korelacije i odnosi između kriterija sanacije i održavanja, te se zatim određuju prioriteti pojedinačnih kriterija.
Željeznički most Drava Botovo nalazi se u km 523+579 međunarodne pruge M201 državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo. Sanacija mosta Drava Botovo provodi se u dvije faze. U prvoj fazi ...radova, koja je završena u srpnju 2015., ojačana je temeljna stopa radi sprečavanja erozije uslijed djelovanja vode i propadanja temeljne stope stupa S3 te radi osiguranja globalne stabilnosti mosta. Radovi prve faze uključivali su postavljanje armiranobetonske obloge temeljne stope te kamenog nabačaja. Nakon završetka prve faze pristupilo se izvođenju druge faze radova na sanaciji mosta koja uključuje ojačanje donjeg ustroja konstrukcije postavljanjem novoga armiranobetonskog plašta oko stupa S3, ojačanje nepokretnih ležajeva na stupu S3, ojačanje donjeg vjetrovnog sprega i antikorozivnu zaštitu dijela čelične konstrukcije mosta.
U radu su prikazani rezultati statičke i dinamičke analize lučnog kamenog mosta u Mostaru koristeći prethodno razvijeni numerički model autora za statičku i dinamičku analizu različitih tipova ...zidanih konstrukcija. Razmatrana su dva modela geometrije mosta, s mikro i makro modelom ziđa. Analiziran je utjecaj vertikalnih opterećenja, temperaturnih promjena i djelovanje realnog potresa. Proračunski progibi i zone pukotina u luku dobro se slažu sa stvarnim stanjem, što potvrđuje pouzdanost korištenog numeričkog modela. U radu se ukazuje na potrebu hitne sanacije oštećenja obnovljenog kamenog luka.
Prema postojećim važećim propisima za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna je provedba procjene utjecaja zahvata na okoliš. Pri otvaranju eksploatacijskog polja projektna dokumentacija prema ...važećim propisima mora sadržavati i način sanacije prilikom zatvaranja. Međutim, dosadašnja praksa pokazuje da se sanaciji eksploatacijskih polja pristupa isključivo s tehničke strane koja podrazumijeva rudarske radove radi provedbe mjera osiguranja otkopanih prostora, kojima se isključuje mogućnost nastanka opasnosti za ljude i imovinu, kao i za prirodu i okoliš. Nerijetko se događa da se napuštena eksploatacijska polja ne saniraju, a prenamjena prostora se u sklopu tehničke sanacije niti ne uzima u obzir. Sa stajališta zaštite okoliša, iskorištavanje mineralnih sirovina ima daleko najveći negativni utjecaj, kako na krajobraznu tako i biološku raznolikost, najviše zbog devastiranog prostora koji ostaje nakon zatvaranja eksploatacijskog polja. U ovom radu prikazat će se mogućnosti provedbe prenamjene napuštenih eksploatacijskih polje te prepreke na koje se nailazi u pripremi projektne dokumentacije uključujući i postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš na nekoliko konkretnih primjera.
U radu se razmatra dinamičko ponašanje blokovima zidanog minareta povijesne džamije u Istanbulu i metoda protupotresne sanacije. S obzirom na visoku seizmičku aktivnost regije, za određivanje bočnih ...pomaka i načina otkazivanja uslijed seizmičkih djelovanja odabran je prostorni model konačnih elemenata. Provedene analize pokazuju da se najveća oštećenja obično pojavljuju u podnožju i donjem dijelu minareta, te da se ojačavanjem tih dijelova trakama od polimera armiranog vlaknima (engl. FRP - Fiber Reinforced Polymer) poboljšava otpornost na bočne sile. Postignuti rezultati su u smislu seizmičke zaštite obećavajući.
Fotogrametrični posnetek severne fasade gradu z rekonstruiranim poznorenesančnim štukaturnim dekorjem. Geodetski inštitut Slovenije, december 2000, dokumentacija gradu Žužemberk, Zavod za varstvo ...kulturne dediščine Slovenije, Območna enota Novo mesto.
Odstranjevanje nasutja iz dvoriščnega obrambnega jarka leta 2002, Foto: Tomaž Golob, fototeka gradu Žužemberk, Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije, Območna enota Novo mesto.
PDF
