Društvene mreže predstavljaju kontekst u kom se aktivno uspostavljaju i razvijaju intimni odnosi. Zbog specifičnosti onlajn interakcije, društvene mreže su pogodno okruženje u kom se ispoljavaju i ...razna nelojalna partnerska ponašanja. U ovom radu ispitivane su determinante obraćanja pažnje na alternativne partnere i neverstva na društvenim mrežama, a cilj je bio da se ispita doprinos narcizma, traženja senzacija i samoprezentacije navedenim oblicima nelojalnog partnerskog ponašanja. Uz to, ispitivan je medijatorski efekat samoprezentacije i obraćanja pažnje na alternative na relaciju između osobina ličnosti i neverstva. U istraživanju su učestvovale 423 osobe koje su trenutno u intimnoj vezi (22.2% muškog pola, prosečna starost 22, raspon godina od 18 do 52 godine). Rezultati pokazuju da narcizam, traženje senzacija i samoprezentacija na društvenim mrežama daju unikatni doprinos predikciji obraćanja pažnje na alternative, dok je neverstvo unikatno povezano samo sa samoprezentacijom. Relacija narcizma i neverstva potpuno je posredovana samoprezentacijom i obraćanjem pažnje na alternative, dok je odnos traženja senzacija i neverstva posredovan samo obraćanjem pažnje na alternative. Nalazi ovog istraživanja sugerišu da je opravdano praviti konceptualnu razliku između obraćanja pažnje na alternative i neverstva, kao i da ova ova dva oblika nelojalnog partnerskog ponašanja mogu biti motivisana različitim psihološkim potrebama.
Autor u analizi slikarstva Francisa Bacona nastoji preispitati koliko je „kanonska” knjiga Gillesa Deleuzea još uvijek dostatna za mogućnost uvida u ono što ovo slikarstvo uistinu hoće – dospjeti do ...krajnjih granica rasvjetovljenja slike i afektivne logike tijela. Pritom se u suprotstavljenosti povijesno-umjetničkoga puta tumačenja i onoga filozofijskog pokazuje kako svaka isključivost ne pridonosi željenomu rezultatu. U kritičkome razmatranju ovoga prijepora, posredovanoga novijom literaturom o tome koliko je uopće održiva Deleuzeova postavka o Baconu kao o „antinarativnome” i „antireprezentacijskome” slikaru nasilja i histerije u suvremenome svijetu spektakla potrošačkoga kapitalizma, autor tvrdi da se pitanje slike u Bacona mora raščistiti na tlu razumijevanja onoga što u opreci „mesa” i „pijeska” proizlazi iz tzv. ranoga i kasnoga opusa ovoga paradigmatskog slikara korporalnoga obrata. To se ponajprije odnosi na ono kako analiza Figure i „logike senzacije” u Deleuzeovu tumačenju otvara pitanje koliko je Francis Bacon uopće slikarstvo zatvorio u vlastiti prostor „hipnotičkoga učinka” stvaranja nastojeći na zasadama Cézannea i Van Gogha obujmiti predmet slikanja vlastitim „dijagramom” koji umjesto skica preuzima funkciju intuitivnoga mišljenja u trenutku, neponovljivoga i jednokratnoga poput bljeska sunca u zrcalu.
Cilj je ovog rada ukazati na različite koncepcije tjelesnosti u umjetnosti 1960-ih s fokusom na opusu (objektima i ambijentima) Paula Theka (1933.–1988.). Odljevi ekstremiteta u seriji Technological ...Reliquaries, odnosno Meat Pieces, ukazuju na konfliktnu situaciju u umjetnosti tog doba izraslu na temeljima modernističkog nasljeđa iščitavanog u opozicijama geometrijske objektivacije i subjektivne ekspresije. Pitanje je ne prepliću li se ovdje ipak teorijska uporišta npr. minimalizma i neo-nadrealizma post-freudovske provinijencije (Sixties Surreal) kao kompatibilni zahtjevi za tjelesnošću? Referirajući se na Deleuzeovu analizu slikarstva Francisa Bacona, zaključno razmatramo pitanje o relacijama senzacija– percepcija u umjetničkim praksama 1960-ih.
Ako je nešto pametno rečeno ili napisano au isto vrijeme prijeko potrebno, onda nije dosta reći "doista je tako", doista lijepo govori i piše" i pri tome ostati, nego je potrebno sto puta reći i ne ...mirovati dok se pametna stvar ne privede u djelo. Inače od lijepih riječi i pametnih prijedloga nema koristi.
PDF
