Organizacije će biti uspješne u onoj mjeri u kojoj im to omogućava njihov organizacijski dizajn. Menadžeri sve više postaju svjesni kako su znanja i vještine dizajniranja organizacije neophodni u ...današnjem poslovnom svijetu, čija se složenost preslikava i na složenost samih organizacijskih rješenja. Kako bi mogli odgovoriti na novonastale izazove i prilike, oni se trebaju još bolje upoznati s temeljnim znanjima u području organizacijskog dizajna. Kroz definiranje organizacijskog dizajna i njegovih osnovnih karakteristika, objašnjenje ključnih organizacijskih elemenata, kao i modela putem kojih se isti usklađuju, u članku će biti predstavljene ključne spoznaje iz područja organizacijskog dizajna. Također, bit će naglašeni i potencijalni rezultati i učinkovitost prakse dizajniranja organizacije, koji će potvrditi kako je riječ o vrlo važnom i nezaobilaznoj poslovnoj praksi. Štoviše, na organizacijski dizajn treba gledati kako na izvor konkurentske prednosti te kao takav on bi trebao biti na vrhu liste prioriteta uspješnih menadžera ili onih koji takvima žele postati.
U djelovanju razvoju poduzeća očituje se međuovisnost strategije organizacijske strukture. Sklad između ta dva činitelja nastaje svijesnim djelovanjem i odgovarajućim odlučivanjem. Znanost nudi ...obrasce za rješavanje mnogih problema u poduzeću, ali je, uz poznavanje tih teoretskih mogućnosti, nužno i kompleksna sagledavanje konkretnih problema i uvjetovanih veza među raznim činiteljima. To je potrebno i pri razradi pojedinih pitanja iz područja teorije poduzeća, povezujući teoretske spoznaje sa stvarnim primjerima. Zaključke, uključujući i one načelne, treba provjeravati na primjerima iz prakse.
Polazeći od tvrdnje da je ljepota sklad uzvišenog jedinstva, autor na temelju konkretnih primjera arhitektonskih rješenja naglašava jedinstvo sakralnoga prostora i liturgijske funkcije. Potom ...analizira sastavne dijelove kršćanskog sakralnog prostora i upozorava na potrebu inkulturacije u konkretnu sredinu s posebnim osvrtom na svjetlo u funkciji bogoslužnog prostora.
U radu se prikazuju proces usvajanja gradiva i rezultati studenata IV semestra na kolegiju Grafički dizajn, poveznica između predavanja i vježbi te postignuća grupe studenata koji su imali isti ...zadatak. Tema je stvoriti novo vizualno rješenje 25 godina Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Mentorice su studentima Informatičkog dizajna stručnog preddiplomskog studija Informatika na kolegiju Grafički dizajn zadale temu dizajna znaka 25 godina TVZ-a bez korištenja postojeće tipografije za znamenke dva i pet. Cilj zadatka bio je oblikovati znak i savladati strukturu likovnog jezika - likovne elemente: točku, liniju, plohu, površinu, okvir, boju, teksturu, volumen i prostor te kompozicijska načela: ravnotežu, sklad, kontrast, ritam i harmoniju. Studenti su se pod mentorstvom kroz autorski rad upoznali sa sustavom vrednovanja grafičkog dizajna. U radu se prikazuje svladavanje osnova grafičkog dizajna kroz teoriju na predavanjima, praktičan rad i konzultacije na laboratorijskim vježbama. Studenti usvajaju dizajnerske pojmove i savladavaju zakonitosti vizualnog jezika i oblikovanja te konstruiraju elemente koji će prikazati nešto novo u pristupu vizualnom sadržaju, a naučeno mogu primijeniti u praksi. Omogućava im se argumentirana i kritička rasprava o vizualnom sadržaju. Cilj zadatka koji se prikazuje u ovom stručnom radu je stvaranje novog vizualnog rješenja za obilježavanja obljetnice institucije na kojoj studenti studiraju.
Zdravstvo kao turistički resurs Zoričić, Đurđica; Mošnja, Lorena
Tourism and hospitality management,
12/1995, Letnik:
1, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Danas nema nikakve dvojbe o tome da zdravstvena djelatnost u svom cjelokupnom opsegu, s jedne strane, i turizam u svim svojim oblicima i vrstama, s druge strane, predstavljaju dijelove globalnoga ...gospodarskog sustava koji se uporedo razvijaju u međusobnoj ovisnosti. U radu se u sklopu razvoja turizma prati jedan njegov uži segment koji predstavlja osnovni resurs - zdravstvena zaštita turističke populacije. Istraživanje je izvršeno u Istri, na jednoj od najpoznatijih turističkih destinacija u kojoj znanstvenici i stručnjaci intenzivno rade na predviđanju razvoja turizma do 2010. godine.
Osim zdrave hrane, čistoga mora i okolice turist mora imati sigurnost da će u slučaju bolesti dobiti uslugu na svjetskoj razini. Susret turizma i zdravstva daje odgovore na pitanje: što bi trebalo učiniti da se postigne sklad u razvoju obiju djelatnosti, a time i opći napredak hrvatske
države.
Za potrebe ovog rada istražene su mogućnosti prilagodbe zdravstvenog sustava novom stanju na osnovi spoznavanja institucionalnog stanja zdravstvene djelatnosti, kadrovske i materijalne opremljenosti za rad u novim uvjetima. U prvoj dionici istraženo je zdravstveno stanje stanovništva na osnovi relevantnih pokazatelja kao što su morbiditet i mortalitet pučanstva, kretanje broja rođenih i umrlih, opseg i struktura bolovanja i si. U drugoj dionici izvršena je analiza i stupanj razvoja zdravstva u Istri kao turističkog resursa.
Na osnovi cjelokupnog istraživanja moglo se zaključiti da zdravstvo Istre raspolaže kadrovskim potencijalom i kapitalnim objektima koji omogućavaju brzu prilagodbu u skladu s razvojem turizma.
Naslovnica publikacije, ki je izšla po končani dobrodelni akciji Teden Rdečega križa maja 1916. Publikacijo hrani Slovanska knjižnica, enota Mestne knjižnice Ljubljana. Publikacija vsebuje namen ...dobrodelne akcije, ki se je na Kranjskem in v drugi avstrijskih deželah odvijala od 30. aprila do 7. maja 1916. Notri izvemo namen akcije, kako bodo zbrana sredstva porazdelili in koliko so nabrali. Akcijo je dovolilo izpeljati Cesarsko kraljevo ministrstvo za notranje zadeve. Na Kranjskem je akcijo izpeljal Glavni odbor za prireditev Tedna Rdečega križa. Deželno in gospejno pomožno društvo Rdečega križa za Kranjsko je odboru prepustilo, da se samostojno odloča o vsem, kar se tiče akcije. V Tednu Rdečega križa so po vsej kronovini zbrali 226.986 kron (K) in 11 vinarjev (v). V stolnem mestu Ljubljani so zbrali 47.596 kron in 62 vinarjev (47.596,62 K), kar je Kranjsko uvrstilo na drugo mesto po nabranih sredstvih. Dve tretjini denarja sta bili namenjeni za blagajne vsakega od deželnih društev Rdečega križa (iz vsake kronovine), ena tretjina pa je šla vojnopomožnemu skladu za mladinsko skrbstvo v vsaki kronovini, ki je zbirala denar.
