Uvod: Uporaba glasbe v terapevtske namene je neinvazivna intervencija, ki v bolnišničnem okolju lahko ugodno vpliva na pacientovo psihofizično stanje, vendar v vsakdanji obravnavi pacientov ni ...uveljavljena. Zato je bil namen raziskave preučiti uporabo in učinkovitost glasbene terapije glede na doživljanje bolečine ali stresa pri pacientih, hospitaliziranih v enotah intenzivne terapije.Metode: Izveden je bil sistematični pregled znanstvene literature v mednarodnih podatkovnih bazah: PubMed, CINAHL, Cochrane Library, ScienceDirect, Wiley Online Library z uporabo ključnih besed v angleškem jeziku »music therapy«, »intensive care unit«, »stress«, »anxiety«, »pain« ter upoštevanjem vključitvenihin izključitvenih kriterijev. Potek pregleda literature je prikazan s pomočjo diagrama PRISMA. Kakovost raziskav, vključenih v končno analizo, je bila ocenjena s pomočjo orodja Scottish Intercollegiate Guidelines Network. Rezultati so sintetizirani z uporabo metode analize vsebine.Rezultati: Izmed 749 identificiranih zadetkov je bilo v končno analizo vključenih 13 raziskav. Raziskave kažejo učinkovitost glasbene terapije pri lajšanju bolečin, poglobitvi sedacije, uravnavanju fizioloških parametrov ter zmanjšanju strahu in anksioznosti pri hospitaliziranih pacientih v enotah intenzivne terapije.Diskusija in zaključek: Glasbena terapija je v medsebojnem dopolnjevanju s farmakološkimi ukrepi primerna intervencija za obvladovanje bolečine in stresa. Primanjkuje dokazov o optimalnem trajanju, zvrsti glasbe in načinu izvajanja glasbene terapije za doseganje najboljših rezultatov.
Glazbena djela skladateljica važan su, ali nedovoljno obrađen segment glazbeno-povijesne baštine te u nedovoljnoj mjeri zastupljen element suvremene glazbene kulture. Djeca se s djelima skladateljica ...u prvom redu upoznaju u okviru osnovnoškolske nastave glazbe. U radu je prikazano istraživanje kojemu je cilj bio utvrditi zastupljenost djela skladateljica namijenjenih za slušanje i pjevanje u udžbenicima za Glazbenu kulturu koji su u uporabi u Hrvatskoj, a posebno djela hrvatskih skladateljica. U istraživanju je analiziran 21 udžbenik triju hrvatskih nakladničkih kuća. Rezultati ukazuju na to da su u udžbenicima
najviše zastupljena djela skladatelja, potom tradicijske skladbe, dok su djela skladateljica zastupljena u bitno manjoj mjeri. Autori predlažu
revidiranje popisa djela za slušanje i pjevanje u udžbenicima za Glazbenu kulturu kako bi se u njih u većoj mjeri uvrstilo stvaralaštvo domaćih i stranih skladateljica.
The female composers’ musical pieces are an important but relatively unknown part of the musical and historical heritage. They are also underrepresented in the contemporary musical culture. Children are introduced to works of female composers mainly through the music curriculum in primary schools. This paper presents the research of the Music education textbooks that are in use in primary schools in Croatia.
The main aim of the research was to establish the number of compositions by female music composers in the overall number of compositions listed for listening and singing in textbooks, especially the presence of pieces authored by Croatian female composers. We have analyzed 21 textbooks from three Croatian publishing houses. Results show that compositions by male compositors are most often, and then follow traditional compositions, while the compositions of female composers are significantly less present. We propose the revision of the
compositions for listening and singing that are included in the Music education textbooks in a way that would enable greater participation of work by both Croatian and other female composers.
Pavao Markovac (1903-1941) pripada najaktivnijim kulturnim djelatnicima u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova. Nakon što je stekao doktorat iz muzikologije u Beču 1926, dolazi u Zagreb i do smrti ...1941. razvija široku aktivnost kao glazbeni urednik na radiju, glazbeni publicist i kritičar, skladatelj, izvođač i voditelj amaterskih ansambala u okviru radničkoga pokreta kojemu se oko 1932. priključio. Njegovo je djelovanje uvijek bilo društveno angažirano, a iz općeg prosvjetiteljskog i didaktičkog preraslo je, slijedom lijeve političke opredijeljenosti, u prosvjećivanje radničke klase. Taj put prati se i u ovom članku kroz glavna područja djelovanja: znanstveno, radijsko i publicističko, skladateljsko i organizatorsko-dirigentsko. U radu se daje cjeloviti pregled Markovčeva života i djela, a pozornost se usmjerava na njegov muzikološki doprinos i djelovanje, koje je, kao što saznajemo čitajući iz njegovih napisa, bilo obilježeno marksističkim promišljanjem te sociološkim pristupom. Svojim radom Markovac zauzima ključno mjesto u hrvatskoj međuratnoj muzikologiji.
Klavirske skladbe Rista Savina ne pomenijo težišča v skladateljevi ustvarjalnosti, čeprav njegov klavirski opus nikakor ni majhen. Glede na celoten skladateljev opus Savinove klavirske kompozicije ne ...zasedajo ključnih pozicij, a ker je Savin pisal klavirsko glasbo v vseh obdobjih svojega skladateljskega ustvarjanja, njihove karakteristike jasno osvetljujejo njegova posamezna ustvarjalna obdobja.
Svrha je rada ukazati na mogućnosti implementacije spoznajno-emocionalnoga slušanja glazbe (SES) u nastavi Glazbene umjetnosti. Teorijsko je uporište već utvrđena strategija slušanja glazbe u školi ...koja objedinjuje spoznajne i emocionalne konstrukte te rabi višemodalnost, glazbene i izvanglazbene aktivnosti, kao i višestruko slušanje istoga djela. Potiču se cjelovit doživljaj, razumijevanje i prihvaćanje glazbe te samorefleksija. Analizira se glazbeno djelo, pruža se uvid u životopis skladatelja i povijesni kontekst nastanka djela, utvrđuje se način slušanja, promišlja se estetska vrijednost djela, analiziraju se razlozi preferencija i načini odgovora slušatelja na glazbu. Novost prilikom primjene SES-a u srednjoj školi je i obrazac za analizu skladbe koji pomaže u sistematizaciji znanja učenika kroz kritičko mišljenje i glazbeno izražavanje. Rad donosi konkretizaciju značajki SES-a u nastavi Glazbene umjetnosti na primjeru jedne nastavne jedinice.
The aim of this article is to show the possibilities of implementing cognitiveemotional listening to music (CELM) in Music Art lessons. The theoretical base is the already established strategy of music listening at school, which combines cognitive and emotional constructs and uses multimodality, musical and non-musical activities and multiple listening to the same piece. A comprehensive experience, understanding and acceptance of music and self-reflection are encouraged. The piece of music is analyzed, an insight into the composer’s biography is determined, as well as the historical context of the piece’s creation, the context and the way of listening. The aesthetic value of the piece is considered, the reasons for preferences and ways of listening to music are analyzed. The novelty of CELM in high school is also a form of music piece analysis that helps pupils systematize their knowledge through critical thinking and musical expression. The paper brings a concretization of the characteristics of CELM in Music Art teaching on the example of a teaching unit.
U samostanu se oduvijek pomno gajila glazba u vidu liturgije te u vidu školskog
glazbenog odgoja i kao velika pomoć brojnim priredbama. Mnoge su se redovnice odlikovale
glazbenim umijećem, bilo kao ...orguljašice, bilo kao glazbene odgojiteljice.
Jedna od najvećih glazbenica samostana nesvakidašnjih darova i mogućnosti bila
je i Stanislava-Stanka Lončar, kao redovnica m. Pija. Uz te darove glazbe odlikovala se
velikom ljudskošću u pristupu svim kategorijama osoba: učenice, ministranti, roditelji,
sestre, ostali građani. Uz izdržljivu fizičku konstrukciju i jaku volju da svima čini dobro,
neumorno je radila na više uršulinskih škola, podučavajući teoriju i praktično
glazbeno umijeće brojne učenice i gojenice. Trajno je osobno napredovala u znanju i
vještinama. Skladala je, pisala pjesme za svoje skladbe i za skladbe drugih autora, nadahnuto
je svirala gotovo čitav svoj redovnički život kao neumorna orguljašica. Nakon
Prvog svjetskog rata obnovila je tamburaško društvo Milozvuk koje je uvelike pridonosilo
raznim školskim svečanostima. God. 1938. ustanovila je pjevačko društvo “Stella“
koje je djelovalo do ukinuća škola 1945. g.
Nakon Drugog svjetskog rata, kad uršulinke više nisu imale škole, pronalazila je
mnogo načina da pomogne djevojkama i ženama. Odgojila je brojne ministrante i od
njih načinila odgovorne građane. Jedna od vrlo lijepih odlika bila je velika ljubav prema
siromasima i misijama, te je odgajala svoje učenice da se aktivno uključe u diskretnu
pomoć svima. Njezin duboko religiozni lik, njezina vedrina i pogled koji je ulijevao
povjerenje djelovali su na formiranje savjesti mladih i odraslih. Ona je sve privodila
Bogu, i to posredstvom Bezgrješne Djevice u koju je stavljala sve svoje nade i u najtežim
vremenima i tako hrabrila sve koji su dolazili s njom u dodir. Svi su u njoj nalazili prijateljicu
i majku. To se posebno vidjelo po velikoj tuzi na sprovodu koji je bio povorka
plača i zahvalnosti.
Priložnostne skladbe za politično rabo z izrazito zunajumetniško tendenco – hvalnice v čast cesarju, monarhiji in panslavizmu – kažejo drugačno podobo in imajo drugačen pomen kot pretežni del izvirne ...slovenske ustvarjalnosti »v službi naroda« po letu 1848. V primerjavi z domoljubnimi pesmimi in pesmimi v ljudskem duhu predstavljajo takšne priložnostne pesmi zanemarljiv in z umetniško-razvojnega vidika nepomemben del slovenske glasbene ustvarjalnosti; od pomladi narodov do razpada monarhije jih je nastalo manj kot dvajset. Pisali so jih priseljeni češki glasbeniki in priložnostni, manj pomembni ustvarjalci, ki jim je bil blizu legitimizem staroslovenskega političnega programa. Drugačen primer funkcionalne glasbe za politično rabo predstavljajo uglasbitve politično angažiranih besedil, ki so nastale zaradi vpliva aktualne politične ideje slovanske vzajemnosti zlasti v petdesetih in šestdesetih letih 19. stoletja.
U arhivu Kapucinske biblioteke u Osijeku odnedavno je pohranjen dio ostavštine o. Anzelma Canjuge: Logorske skladbe za orgulje (Stara Gradiška 1947 – 52.). Radi se o rukopisnom fondu orguljaških ...djela o. Anzelma Canjuge, nastalih tijekom njegova zatočeništva u zatvoru u Staroj Gradiški. Poslije njegove smrti u zatvoru ova su djela spašena i ostala sačuvana zahvaljujući braći svećenicima B. Birtu i Đ. Golubiću, da bi potom bila predana i pohranjena u kapucinske arhive u Osijeku i Zagrebu. Logorske skladbe za orgulje o. Anzelma Canjuge, nastale u razdoblju 1947 – 52., bogat su i nepoznat dio Canjugine skladateljske ostavštine. Radi se o pet kajdanki, od kojih su četiri brižljivo čuvane u Osijeku i o njima se skrbio pater Zvonko Pšag – to su kajdanke označene autorovim rukopisom kao br. VII, VIII, X i XI. Kajdanka br. IX naknadno je otkrivena u arhivu Provincijalata Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubravi, u Zagrebu. Logorski orguljaški opus o. Anzelma impresionira kvantitetom i stručnošću skladatelja svećenika: od kantualnih kompozicija, zatim onih autohtono orguljaških formalno oblikovanih u duhu cecilijanskih ideja vodilja sve do vrhunca u ovom opusu. Radi se o skladbama Crkvena godina – 4 stavka za orgulje (u kajdankama od VIII. - X.) te o Missae u As-duru (kraj X. i XI. kajdanka), s tim da ovdje nedostaje završetak. Ova su logorska djela skladatelja svećenika o. Anzelma Canjuge svjedočanstvo teške borbe sakralne umjetnosti s ideologijom tadašnjeg vremena. Unatoč pokušaju da se zatru, danas su pred nama i otvaraju nam do sada nepoznato poglavlje hrvatske crkvene glazbene povijesti
U arhivu Kapucinske biblioteke u Osijeku odnedavno je pohranjen dio ostavštine o. Anzelma Canjuge: Logorske skladbe za orgulje (Stara Gradiška 1947 – 52.). Radi se o rukopisnom fondu orguljaških ...djela o. Anzelma Canjuge, nastalih tijekom njegova zatočeništva u zatvoru u Staroj Gradiški. Poslije njegove smrti u zatvoru ova su djela spašena i ostala sačuvana zahvaljujući braći svećenicima B. Birtu i Đ. Golubiću, da bi potom bila predana i pohranjena u kapucinske arhive u Osijeku i Zagrebu. Logorske skladbe za orgulje o. Anzelma Canjuge, nastale u razdoblju 1947 – 52., bogat su i nepoznat dio Canjugine skladateljske ostavštine. Radi se o pet kajdanki, od kojih su četiri brižljivo čuvane u Osijeku i o njima se skrbio pater Zvonko Pšag – to su kajdanke označene autorovim rukopisom kao br. VII, VIII, X i XI. Kajdanka br. IX naknadno je otkrivena u arhivu Provincijalata Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubravi, u Zagrebu. Logorski orguljaški opus o. Anzelma impresionira kvantitetom i stručnošću skladatelja svećenika: od kantualnih kompozicija, zatim onih autohtono orguljaških formalno oblikovanih u duhu cecilijanskih ideja vodilja sve do vrhunca u ovom opusu. Radi se o skladbama Crkvena godina – 4 stavka za orgulje (u kajdankama od VIII. - X.) te o Missae u As-duru (kraj X. i XI. kajdanka), s tim da ovdje nedostaje završetak. Ova su logorska djela skladatelja svećenika o. Anzelma Canjuge svjedočanstvo teške borbe sakralne umjetnosti s ideologijom tadašnjeg vremena. Unatoč pokušaju da se zatru, danas su pred nama i otvaraju nam do sada nepoznato poglavlje hrvatske crkvene glazbene povijesti
PDF
