Istraživanja psihološkog funkcioniranja i kvalitete života žena oboljelih i operiranih zbog raka dojke u svijetu su brojna, a i u Hrvatskoj je sve veći broj takvih istraživanja. No u Hrvatskoj su ...relativno rijetka ona istraživanja u kojima su posljedice dijagnoze i tretmana raka dojke istražene kroz usporedbu skupine oboljelih žena sa zdravim uzorkom. Važno je usmjeriti se na posljedice raka dojke ne samo na tjelesno već i na mentalno zdravlje i psihološko funkcioniranje oboljelih žena jer je to prvi korak u osmišljavanju i provođenju psihosocijalnih intervencija usmjerenih podizanju kvalitete života oboljelih. Glavni je cilj ovoga istraživanja bio ispitati zadovoljstvo životom, psihološki prosperitet, doživljaj slike tijela i samopercepciju seksualne privlačnosti žena kojima je zbog raka operirana dojka i usporediti ih s onima u kontrolnom uzorku žena bez malignog oboljenja. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine sudionica. Prva je uključivala 162 žene u dobi između 28 i 69 godina (M = 47,98) koje su prošle poštednu ili radikalnu operaciju dojke, dok je druga skupinu uključivala 156 sudionica u dobi od 28 do 72 godine
(M = 47,60) kojima nije dijagnosticiran rak dojke niti neka druga maligna bolest. Rezultati istraživanja prilično su ohrabrujući u pogledu ispitanih aspekata funkcioniranja i prilagodbe operiranih žena jer su pokazali da se operirane žene ne razlikuju značajno u razinama zadovoljstva životom, psihološkog prosperiteta, kao ni u doživljaju slike tijela i samopercepciji seksualne privlačnosti u odnosu na žene bez malignog oboljenja. U obje skupine žena povoljnija slika tijela i samopercepcija veće seksualne privlačnosti bile su povezane s većim zadovoljstvom životom i psihološkim prosperitetom. Nadalje utvrđeno je da sudionice koje su prošle poštednu, u odnosu na one u kojih je izvršena radikalna operacije dojke, imaju značajno povoljniju sliku tijela i zadovoljnije su svojim grudima što bi mogla biti indikacija za prednost poštedne nad radikalnom vrstom operacije onda kada je to moguće.
There are many studies that have dealt with the psychological functioning and quality of life of women who were diagnosed with breast cancer and who underwent breast surgery. There is an increasing number of such studies in Croatia as well. However, Croatian research on the consequences of diagnosis and treatment of breast cancer in comparison with a healthy population of women is scarce. It is important to focus on the impact of cancer not only on women’s physical health, but also on their mental health and psychological functioning, since that is the first step towards creating and conducting psychosocial interventions aimed at improving their quality of life. The main goal of this study was to compare life satisfaction, psychological flourishing, body image, and self-perceived sexual attractiveness between women who had undergone breast surgery due to breast cancer, and a control sample of women without cancer. The first group consisted of 162 women between the ages of 28 and 69 (M=47.98) who underwent radical or breast-conserving breast surgery. The second group consisted of 156 women, 28 to 72 years old (M=47.60), who were not diagnosed with breast cancer or any other malignant disease. In terms of examined aspects of psychological functioning and adaptation of women who had breast cancer, the results of this study are quite encouraging since this group of women did not differ significantly in levels of life satisfaction, psychological flourishing, body image or self-perceived sexual attractiveness from the group of women without malignant disease. In both groups of women, more favorable body image and self-perceived sexual attractiveness correlated significantly with higher life satisfaction and psychological flourishing. Furthermore, it was found that the women who underwent breast-conserving surgery had a more positive body image and were more satisfied with their breasts than those who underwent radical breast surgery. This could be viewed as an indicator of the advantage of breast-conserving surgery over radical surgery of the breast whenever possible.
In this paper we present new image quality database VCL@FER (
http://www.vcl.fer.hr/quality/
) which consists of four degradation types, 6 levels of each degradation and 23 different images (552 ...degraded images). It can be used in objective image quality evaluation, as well as to develop and test new image quality measures. Results for six commonly used full reference objective quality measures are compared using newly developed image database, as well as 6 other image databases.
Iako virus Zapadnog Nila (engl. West Nile virus, WNV) poznajemo gotovo 80 godina, intenzivnija istraživanja o njemu se provode unatrag petnaestak godina, nakon što je u SAD-u uzrokovao veliku ...epidemiju infekcija središnjeg živčanog sustava. WNV je virus koji spada u porodicu Flaviviridae, rod Flavivirus. Radi se o jednom serotipu, ali se virus genotipski može podijeliti u najmanje osam linija od kojih su linije 1, 2 i 5 medicinski najbitnije. Afrika je postojbina WNV-a odakle se proširio cijelim svijetom. Prirodni rezervoari virusa su ptice, a vektori su mu komarci. Najčešćii način prijenosa virusa na čovjeka je ubod komarca, ali se virus može prenijeti i transfuzijama krvi te transplantacijom solidnih organa. Nakon inkubacije od 3 – 14 dana može se razviti bolest koja najčešće prolazi asimptomatski ili kao blaža febrilna bolest. U manjeg broja inficiranih se razvije neuroinvazivna bolest. Simptomatska terapija je osnov liječenja, a dugotrajni oporavak uz ponekad trajne sekvele su nerijetko prisutni nakon preboljele bolesti.
Svi laboratorijski rezultati ispitivanja moraju se tumačiti u kontekstu cjelokupnog zdravlja pacijenta i koriste se zajedno s drugim ispitivanjima ili testovima. U praćenju onkološkog pacijenta ...osnovne laboratorijske pretrage su sedimentacija, krvna slika, biokemijske pretrage, parametri koagulacije i tumorski markeri. U ovom kratkom preglednom članku opisat će se sve važnosti navedenih laboratorijskih rezultata. Laboratorijski testovi, osobito tumorski markeri u onkoloških pacijenata, označavaju je li došlo do usporavanja ili zaustavljanja rasta tumora do stvarnog smanjenja tumorske mase, zaustavljanja širenja metastaza, a s time i povećanog vremena preživljavanja, produženja perioda remisije bolesti te do poboljšanja kvalitete života.
Slika sv. Martina datirana je u 18. stoljeće te se pretpostavlja da je izvorno
pripadala starijem drvenom i polikromiranom oltaru iz razdoblja obnove crkve i
inventara šezdesetih godina 18. stoljeća. ...Potkraj 19. stoljeća stari oltar zamijenjen
je oltarom sv. Katarine iz zagrebačke katedrale, autora F. Robbe, i od tada slika u
nekoliko navrata mijenja svoj položaj na oltaru. U prvo se vrijeme slika nalazila
na novom oltaru kao glavna oltarna slika, a tridesetih je godina 20. stoljeća premještena
na atiku oltara. Konačno je sedamdesetih godina 20. st. potpuno uklonjena
s oltara i pohranjena u župnom dvoru, gdje se trajno čuvala.
Na slici sv. Martina su tijekom 2012. i 2013. godine provedeni cjeloviti konzervatorsko-
restauratorski radovi. Tijekom tih radova, a nakon faze uklanjanja
potamnjelog laka, otkrivana signatura autora s godinom nastanka slike. Tim
otkrićem korigirana je datacija slike na 1852. godinu te je utvrđeno da je autor
Johann Beyer iz Austrije koji je od 1840-ih do 1860-ih godina izradio niz oltarnih
slika u Hrvatskoj pa tako i sliku za Svibovec kod Varaždinskih Toplica. Temeljem
prikupljenih podataka može se pretpostaviti da je tom prilikom nastala i nova oltarna
slika za barokni oltar iz crkve sv. Martina u Varaždinskim Toplicama. Slika
je u cijelosti restaurirana podlaganjem novom tkaninom za ojačanje platnenog
nosioca, izrađen je novi podokvir i ukrasni okvir te je nakon završenih radova
vraćena u župni dvor u Varaždinskim Toplicama. Radovi su se provodili u Restauratorskom
centru Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu, a financirani
su sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
The article presents and analyses the (co)relationship of natural and sacramental marriage according to the Apostolic Exhortation Amoris letitia. The first chapter draws attention to the fact that ...the very gospel of the family, within which the marriage covenant occupies a central place, is a historical and eschatological reality; it has its natural and sacramental level, its relief and dynamic history, gradual growth and development. The second chapter presents and analyses man’s creation in the image of God wherein lies the foundation of natural marriage. The expression the image of God is brought into direct connection with the pair »male and female.« The third chapter draws attention to sin, that is, to the mystery of Christ’s mystery of salvation as the basis for understanding the sacramentality of marriage. Reference is made to the central meaning of Jesus Christ – the image of God in the renewal of marriage and family, and the sacramental meaning of marriage and family is analysed in detail. The sacrament of marriage is viewed under the aspect of a gift, a sign and a vocation, or mission. The fourth chapter is devoted to the very (co)relationship between natural and sacramental marriage. Natural marriage in relation to the sacramental is seen as a natural foundation, an open beginning, as »seeds that are still waiting to grow« (AL, 76), or as a sprout that »should be lead to the sacrament of marriage« (AL, 293).
Image annotation is typically performed manually since automatic image annotation approaches have not matured yet to be used in practice. Consequently, image annotation is a labour intensive and time ...consuming task. In this paper, we show how an image browsing system can be employed to support efficient and effective (manual) annotation of image databases. In contrast to other approaches, which typically present images in a linear fashion, we employ a visualisation where images are arranged by mutual visual similarity. Since in this arrangement similar images are close to each other, they can easily be selected and annotated together. Organisation on a grid layout prevents image overlap and thus contributes to a clear presentation. Large image databases are handled through a hierarchical data structure where each image in the visualisation can correspond to a cluster of images that can be expanded by the user. Experimental results indicate that annotation can be performed faster on our proposed system.
Teške opekline i njihovo liječenje spadaju među najbolnija iskustva koja osoba može doživjeti. Emocionalne potrebe bolesnika s opeklinama dugo su bile zasjenjene naglaskom na preživljavanje. danas, ...kada je stopa preživljavanja neusporedivo veća nego u prošlosti, porasla je i potreba za psihološkim i psihosocijalnim angažmanom u radu sa žrtvama teških opeklina. Bolesnik prolazi različite faze prilagodbe i suočava se s emocionalnim izazovima koje prate tjelesni oporavak. prilagodba na opeklinsku ozljedu uključuje složenu međuigru između bolesnikovih osobina prije nastanka opekline, okolinskih čimbenika, te prirode same opekline i potrebne medicinske skrbi. prilagodba podrazumijeva usvajanje nove predodžbe o sebi i svom tijelu, nove slike tijela i sebe. dakako da psihijatrijsko i psihološko liječenje mora biti ukomponirano u centre za liječenje opeklina u sklopu multidisciplinarnog timskog liječenja. psihološki i psihoterapijski treba se baviti problemom gubitka, žalovanjem, prihvaćanjem slike tijela i sebstva, a u psihijatrijskom smislu stanjima delirija, akutnim stresnim poremećajem, posttraumatskim stresnim poremećajem, anksioznošću, depresijom i drugim psihijatrijskim poremećajima. Stručnu pomoć i podršku treba pružiti i članovima bolesnikove obitelji. U nekim slučajevima psihosocijalno liječenje nikad ne završava, već traje i godinama poslije sanirane opekline.
Doživljaj slike tijela predstavlja važnu komponentu doživljaja sebe, a obuhvaća percepciju i vrednovanje vlastitih tjelesnih funkcionalnih, simboliÄkih i manifesnih karakteristika, predstavlja ...znaÄajni aspekt cjelokupnog osobnog iskustva. Na definiranje doživljaja slike tijela utjeÄu brojni Äimbenici kao Å¡to su osobno iskustvo, kultura, vjera, tradicija, uža socijalna sredina, masmediji i dr. Standardi koji prevladavaju u odreÄ‘enoj socijalnoj zajednici takoÄ‘er se manifestiraju i u okviru umjetniÄkih napora u kojima prezentacija ljudske figure predstavlja odraz sveukupne misli jedne kulture i povijesnog perioda. Tako nam upravo i analiza umjetniÄkih pristupa u prikazivanju ljudskog tijela može ukazati na prevladavajuće estetske i vrijednosne standarde pojedinog razdoblja. Interdisciplinarno razmatranje doživljaja slike tijela, ne samo u psiholoÅ¡kom već i Å¡irem kontekstu, postaje sve znaÄajnije jer zadire u doživljaj i vrednovanje sveukupne egzistencije, pa tako negativno obilježeno naÅ¡e fiziÄko postojanje može izazvati posljedice i na planu emocionalnog i socijalnog funkcioniranja. Takav je trend naroÄito prisutan u danaÅ¡nje vrijeme, kada imperativ definiranog i poželjnog tijela s pripadajućim karakternim osobinama može dovesti do niza problema u prihvaćanju vlastite osobnosti. U tom smislu, usprkos nezaobilaznom utjecaju kulture i druÅ¡tva, trebalo bi poticati stvaranje „osobnog idealnog standarda“, Äime bi se podržali vlastiti vrijednosni kriteriji, te emocionalna stanja prihvaćanja, ugode i zadovoljstva kao temeljne vrijednosti ljudske egzistencije.
U ovom radu razmatra se problem definiranja prostora u dòsad identificiranim vrstama slika. Radi se o zrcalnoj, grafičkoj, fotografskoj, filmskoj, animiranofilmskoj i digitalnoj slici. Prethodno ...tome, termin »prostor« autor definira uz pomoć modifikacije Leibnizova poimanja mogućeg svijeta. Tu je modifikaciju poduzeo češki književni teoretičar Lubomír Doležel. Termin »slika« definira se neovisno o reprezentativnim mogućnostima slike, odnosno kao »stanje sintaktičke i semantičke gustoće«. To se stanje s uvjetima koji vladaju u aktualnom svijetu ne može izjednačiti. Za razliku od svih preddigitalnih vrsta slika, digitalna se slika ne odlikuje »sintaktičkom i semantičkom gustoćom« te u okvirima računalnih, tzv. »virtualnih svjetova«, pokazuje tendenciju simulacije uvjeta koji vladaju u aktualnom svijetu.
PDF
