Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Mentorica: Vanja Repič Kostadinoski- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative ...Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Mentorica: Vanja Repič Kostadinoski- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative ...Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U članku se donose nova saznanja o pokroviteljima širenja pobožnosti sv. Margarete Kortonske u sjevernojadranskoj Hrvatskoj te vjerskim običajima koje prate i podupiru slikarske narudžbe s prikazom ...svetice u drugoj polovini 18. stoljeća. Ustanovljen je predložak i pratip kompozicije za slikarske redakcije iz Senja, Rijeke i Pazina. Dosad neobjavljeno riječko platno pripisuje se J. M. Lichtenreiteru, a analize likovnih, stilskih i ikonografskih obilježja slika A. Parolija iz Senja i L. Kecheisena iz Pazina dopunjene su novim podacima i zapažanjima.
U tekstu se iznose novi podaci o slikarima koji su tijekom 17. i 18. stoljeća djelovali u Dalmaciji ili su im slike sačuvane u tamošnjim crkvama. Autor povezuje sačuvane umjetnine s određenim ...umjetnicima čija se imena spominju i u dokumentima. Tako se raspravlja o Angelu Manciniju, Mateju Otoniju, Giuseppeu Marcattiju, Franju Gianacchiju i Pietru Tantiniju. Njihova su djela sačuvana u Zadru, Biogradu, Pirovcu, Šibeniku i Poljicima. Nekima od njih pripisuju se nova djela ili ispravljaju i dopunjavaju podatci o njihovoj djelatnosti dok se o nekima donose prvi put relevantni podaci.
U prvom dijelu rada objavljuju se fotografije nestalih portreta Lovre Fondre (1644.–1709.) i neznanog ratnika iz obitelji Detrico. Portreti su bili u vlasništvu Lugija Felicinovića i Francesca ...Damiani di Vergada u Zadru. Spominje ih Giuseppe Sabalić u svojoj knjizi »Pitture antiche di Zara« (Zadar, 1912.), ali ne donosi njihove fotografije. Fotografije obaju portreta koje se objavljuju u ovom radu čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru i vjerojatno su rađene u vrijeme Sabalićeva istraživanja zadarskog slikarstva. Sačuvane su u posebnom albumu i nisu upotrijebljene u njegovoj knjizi. U drugom dijelu rada donosi se arhivski dokument iz 1695. godine koji govori o narudžbi slike za samostan sv. Dominika u Šibeniku kod Giovannija Antonija Zonce (1652.–1723.) čime se proširuje lista značajnih venecijanskih slikara koji su u 17. stoljeću radili za dalmatinske naručitelje.
Članak obrađuje dva portreta na kojima je vjerojatno prikazana Beatrica Frankapan (Modruš ?, oko 1480. – ? 1510.) s ordenom Labudova reda (njem. Schwanenorden). Prema literaturi, berlinski portret ...nalazio se u zbirci njemačkoga Krunskoga princa (Fridrik III. Pruski), a nakon 1918. godine otuđen je i s vremenom zaboravljen. Drugi je portret nazvan ‘admontski’ prema benediktinskom samostanu u Admontu, ali arhivske provjere pokazuju da ne potječe iz njega. Bio je na pohrani u Joanneumu u Grazu od prije 1903. do 1935. godine, a od tada je u zbirci Thyssen-Bornemisza, prvo u Castagnoli kraj Lugana, a sada u Madridu. Pripisan je neznanome njemačkom slikaru, djelatnome u Ansbachu, odakle je rodom drugi suprug Beatrice Frankapan, Juraj Brandenbuški iz kuće Hohenzollern i gdje je središte južnoga ogranka viteškoga Labudova reda. U 18. stoljeću ženski lik na tom portretu protumačen je kao sv. Ema Krška (njem. Hl. Hemma von Gurk). Bio je predloškom za brojne kopije u Štajerskoj, Koruškoj i Kranjskoj (slikarske, kiparske i grafičke), među kojima su dva grafička prikaza sačuvana i u Grafičkoj zbirci Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu. U austrijskoj literaturi takvi prikazi sv. Eme Krške, nastali kao kopije ‘admontskoga’, odnosno madridskoga portreta, za koji je moguće pretpostaviti da prikazuje Beatricu Frankapan, zovu se Frangepani-Typus. Causa occasionalis za madridski portret mogla je biti udaja za Jurja Brandenburškoga 1509. godine, što određuje dataciju slike Portret Beatrice Frankapan (?).
U članku je riječ o crtežima i oleografiji Ferdinanda Quiquereza Prijelaz Save kod Broda, nastalim 1878./1879. godine, koji predstavljaju vizualnu metaforu austro-ugarske okupacije (i uprave) Bosne i ...Hercegovine. Kompozicija prikazuje kako građani Bosanskog Broda svih vjeroispovijesti svečano dočekuju u popodnevnim satima 29. srpnja 1878., na dan kada je počela okupacija, zapovjednika austro-ugarskih trupa Josipa Filipovića. Iako se pretpostavljalo kako je Quiquerezova kompozicija konstruirani nevjerodostojan prikaz, proizašao iz slikareve mašte, a ne stvarnog događaja, izvještaj dopisnika zagrebačkoga službenog dnevnika Narodnih novina, odaje nam da to ipak nije tako.
Izgradnja katoličke crkve sv. Petra u Starom Trgu kod Trepče vezana je uz prisustvo katoličkih doseljenika, saskih rudara i dubrovačkih i kotorskih trgovaca, koji se u srednjovjekovnim stoljećima ...naseljavaju oko bogatog rudnika. U ovom članku istražujemo koja je uloga kolonije Dubrovčana u izgradnji i opremanju kosovske crkve. Prema ostacima crkve može se pretpostaviti da je bila trobrodna s kupolom iznad zadnjeg traveja srednjeg broda, kao i katedrale Dubrovnika i Kotora, a radionica iz primorja vjerojatno je radila i na oslikavanju crkve. Podatak da je godine 1487. župnik crkve sv. Petra naručio izradu oltarnog poliptiha od dubrovačkog slikara Stjepana Ugrinovića pokazuje da su na ovaj način graditelji i slikari iz Dubrovnika mogli biti pozivani i u ranijim stoljećima i da bi mogao postojati kontinuitet tradicije njihovog rada na crkvi sv. Petra u Trepči.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Sudbina je slike kao paradigme koncepta vizualnosti, poput sudbine svakoga drugog koncepta općenito, stanovita i neprestana heterogeneza. Kada se postavlja pitanje o suvremenom prevladavanju i ...proširivanju koncepta slike kao vizualnog artefakta, u fokusu promišljanja nađe se iznova i neizbježno sam pojam slike kao „dovršenog djela”. No takav je pojam slike samo disciplinarni pojam, pri čemu se govori kako je samo „slikovno djelo” danas pred rizikom raspršenost.