U članku je riječ o crtežima i oleografiji Ferdinanda Quiquereza Prijelaz Save kod Broda, nastalim 1878./1879. godine, koji predstavljaju vizualnu metaforu austro-ugarske okupacije (i uprave) Bosne i ...Hercegovine. Kompozicija prikazuje kako građani Bosanskog Broda svih vjeroispovijesti svečano dočekuju u popodnevnim satima 29. srpnja 1878., na dan kada je počela okupacija, zapovjednika austro-ugarskih trupa Josipa Filipovića. Iako se pretpostavljalo kako je Quiquerezova kompozicija konstruirani nevjerodostojan prikaz, proizašao iz slikareve mašte, a ne stvarnog događaja, izvještaj dopisnika zagrebačkoga službenog dnevnika Narodnih novina, odaje nam da to ipak nije tako.
Izgradnja katoličke crkve sv. Petra u Starom Trgu kod Trepče vezana je uz prisustvo katoličkih doseljenika, saskih rudara i dubrovačkih i kotorskih trgovaca, koji se u srednjovjekovnim stoljećima ...naseljavaju oko bogatog rudnika. U ovom članku istražujemo koja je uloga kolonije Dubrovčana u izgradnji i opremanju kosovske crkve. Prema ostacima crkve može se pretpostaviti da je bila trobrodna s kupolom iznad zadnjeg traveja srednjeg broda, kao i katedrale Dubrovnika i Kotora, a radionica iz primorja vjerojatno je radila i na oslikavanju crkve. Podatak da je godine 1487. župnik crkve sv. Petra naručio izradu oltarnog poliptiha od dubrovačkog slikara Stjepana Ugrinovića pokazuje da su na ovaj način graditelji i slikari iz Dubrovnika mogli biti pozivani i u ranijim stoljećima i da bi mogao postojati kontinuitet tradicije njihovog rada na crkvi sv. Petra u Trepči.
Sudbina je slike kao paradigme koncepta vizualnosti, poput sudbine svakoga drugog koncepta općenito, stanovita i neprestana heterogeneza. Kada se postavlja pitanje o suvremenom prevladavanju i ...proširivanju koncepta slike kao vizualnog artefakta, u fokusu promišljanja nađe se iznova i neizbježno sam pojam slike kao „dovršenog djela”. No takav je pojam slike samo disciplinarni pojam, pri čemu se govori kako je samo „slikovno djelo” danas pred rizikom raspršenost.
U tekstu se donose novi podaci o oltarnoj pali “Bl. Augustin Kažotić, Sv. Ivan Evanđelist i Sv. Jakov” u trogirskoj katedrali. Tijekom restauracije pronađen je natpis na slici koji do sada nije bio ...poznat. U donjem desnom uglu zapisano je: Teodoro Matteini F. in Venezia 1805. Uz ime autora, uglednog talijanskog slikara Teodora Matteinija (Pistoia, 1754. - Venecija, 1831.) navodi se da je pala naslikana 1805. godine u Veneciji. Time se nepobitno potvrđuju dosadašnja pisanja hrvatskih i talijanskih povjesničara umjetnosti. Na temelju dokumenata iz Italije i Hrvatske može se zaključiti da su presudnu ulogu u narudžbi slike imala braća Ivan Dominik (1761.-1848.) i Ivan Luka Garagnin (1764.-1841.), trogirski plemići i ugledni predstavnici dalmatinskoga društva početkom 19. stoljeća. Oni su umjetnika od ranije dobro poznavali, jer je upravo Matteini 1798. godine u Veneciji portretirao Ivana Dominika Garagnina, koji se u jednome pismu spominje kao operarij trogirske katedrale. U narudžbi slike i osmišljavanju njezine kompozicije i pojedinosti, kao prijatelj i povjerenik učene braće Garagnin sudjelovao je i Giovanni de Lazara (Padova, 1744.-1833.), padovanski plemić, malteški vitez, bibliofil, kolekcionar te inspektor-konzervator za slike u Padovi i okolici od 1793. godine. Posebno je zanimljiv prikaz Trogiranina, Bl. Augustina Kažotića (oko 1260.-1323.), biskupa u Zagrebu i Luceri. O njegovu liku Trogirani su, prema zapisima u dokumentima, Matteiniju dostavili određene podatke te stariju sliku, prema kojoj je izrađen njegov portret na pali. Osim toga, utvrđeno je da se u Ca’ Pesaro u Veneciji (Galleria Internazionale d’Arte Moderna) čuva Matteinijev potpisani crtež iz 1805. godine (olovka na papiru, 431 x 283 mm) koji prikazuje Sv. Jakova. Riječ je o pripremnoj skici za svečev portret na trogirskoj pali. Ona je postavljena na novi mramorni oltar koji su 1802. godine podigli Nikola i Ivan Degan (Nicolò i Zuane Degani).
PDF
