Svrha članka je istražiti na koji se način vizualne umjetnosti mogu približiti slijepim osobama u postmodernom društvu, u kojem se vid smatra najvećim od osjetila i u kojem se većina informacija ...temelji na slikama. Osnovne metode predstavljanja umjetničkog djela uključuju preostala osjetila, uglavnom ona sluha i dodira. Nije naravno dostatno pružiti samo činjenični opis slike ili je transformirati u taktilnu grafiku – umjesto toga mora se tražiti složenije tehnike, kao što su audio-opis, metoda asocijacija, sudjelovanje u igranju uloga, a sve radi holističkog iskustva umjetničkog djela.
Odrediti naše rezultate kod bolesnika operiranih transtemporalnim pristupom zbog intrakanalikularnog vestibularnog švanoma (VŠ).
Retrospektivna analiza 152 bolesnika s intrakanalikularnim VŠ-om ...operiranih transtemporalnim putem i minimalnim trajanjem praćenja od 12 mjeseci nakon operacije.
Kod svih 152 bolesnika, osim jednog, tumor je odstranjen u potpunosti. Niti jedan bolesnik nije više patio od napada vrtoglavice. Uspoređujući sluh prije i poslije operacije, predoperativno je 146 bolesnika imalo funkcionalan sluh (klasa A+B), dok je postoperativno takvih bolesnika bilo 84. U 58% bolesnika sluh je ostao funkcionalno sačuvan nakon operacije. Ukupno je 96% bolesnika godinu dana nakon operacije imalo normalnu ili gotovo normalnu funkciju živca (HB-I-II).
Savjetovanje bolesnika s intrakanalikularnim VŠ-om treba se obavljati u specijaliziranom otoneurološkom centru koji raspolaže iskustvom i mogućnošću interdisciplinarnog liječenja. Rezultati sadašnje serije od 152 pacijenta s očuvanjem funkcionalnog sluha u 58% i funkcije facijalisa u 96% slučajeva potvrđuju vrhunsku kvalitetu u usporedbi s vodećim centrima u svijetu.
Potkraj 2002. i početkom 2003. godine započinje u Hrvatskoj novi probir u zdravstvenoj zaštiti novorođenčadi: probir na oštećenje sluha. Cilj rada bio je provjeriti uspješnost implementacije probira ...i usporediti ga s rezultatima u drugim državama. Prvi stupanj probira provodi se ispitivanjem tranzitorne otoakustičke emisije (OAE) u sve novorođene djece, bez obzira na rizične čimbenike, a posljednjih godina u tri rodilišta i metodom automatskog ispitivanja evociranih potencijala moždanog debla (A-ABR) za djecu s odsutnim OAE-om i za onu liječenu u jedinici intenzivne skrbi. Drugi stupanj probira provodi se u rodilištu gdje se dijete rodilo metodom OAE-a ili u audiološkoj ambulanti metodom OAE-a i A-ABR-a. U razdoblju od 2003. do 2014. prikupljeni su podatci o 258810-ero novorođenčadi. Prvi stupanj probira obavljen je u 97% novorođenčadi. Drugi stupanj probira bio je potreban u 3,5% novorođenčadi. Odaziv na drugi stupanj probira analiziran je na 155646-ero novorođenčadi: od 5985-ero pozitivne djece odazvalo se njih 4873-je (81,4%). Dijagnostička audiološka obrada bila je potrebna u 1104/155646 (0,7%) djece. Rezultati pokazuju uspješnu implementaciju i provođenje novog probira u zdravstvenoj zaštiti novorođenčadi u Hrvatskoj. Probirom su obuhvaćena gotovo sva novorođenčad, broj pozitivne djece na prvom stupnju probira kojoj je potreban i drugi stupanj je prihvatljiv, kao i odaziv na njega. Potrebno je poboljšati praćenje rezultata probira.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Vibrant Soundbridge (VSB) predstavlja nov pristup poboljšanju oštećenog sluha aktivnim ugradbenim uređajem za srednje uho. Taj uređaj zaobilazi zvukovod i bubnjić, za razliku od standardnih slušnih ...pomagala kod kojih povećani volumen zvuka ide kroz njih i izaziva direktne vibracije lanca slušnih košćica. Zahvaljujući svom dizajnu nijedan dio VSB-a nije u zvukovodu. VSB je odobrila FDA kao siguran postupak u liječenju odraslih osoba koje imaju zamjedbeno, provodno ili mješovito oštećenje sluha i koje žele čuti bolje nego sa standardnim slušnim pomagalima. Ovaj rad je pregled djelovanja aktivnog ugradbenog implantata srednjega uha VSB-a koji je ugrađen na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBCa Sestre milosrdnice, Referentnom centru Ministarstva zdravlja za kohlearnu implantaciju i kirurgiju nagluhosti i gluhoće.
Stapedotomija ili stapedektomija su metode izbora za liječenje otoskleroze, a postoji velik broj proteza koje se koriste u
obje kirurške tehnike. Konstantna evaluacija postoperativnih ishoda sluha ...ključna je za vrednovanje najboljeg tipa i materijala
za korištenih u kirurškom liječenju otoskleroze. Ovo je istraživanje nerandomizirana retrospektivna analiza pragova sluha
prije i nakon stapedektomije ili stapedotomije u 365 pacijenata tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Pacijenti su na temelju
tipa operacije i proteze svrstani u tri grupe; stapedektomija s postavljanjem Schuknechtove proteze, stapedetomija s Causse
ili Richardovom protezom. Postoperativni ABG izračunat je oduzimanjem BC PTA od AC PTA. Tonskim audiogramom
su evaluirani pragovi sluha prijeoperativno i postoperativno u rasponu od 250 Hz do 12 kHz. Rezultati pokazuju smanjenje
zračno-koštanog prozora na <10 dB u 72% pacijenata s Schucknecht protezama, dok je u grupi pacijenata s Richardovim
protezama takvih pacijenata bilo 70%, a u grupi pacijenata s Causse protezama 76%. Rezultati su bili slični za sve tri promatrane
opcije. Odluka o tipu operacije i proteze trebala bi biti individualna za svakog pacijenta, a ishod operacije ne ovisi
o tipu proteze.
Trenutne preporuke pedijatrijskih audiologa su da slušnu amplifikaciju kod djece treba započeti od 6. mjeseca, nakon prethodnog određivanja tipa i stupnja oštećenja sluha i audiometrijske ...konfiguracije. Cilj ove studije bio je usporediti rezultate dobivene pomoću ranih auditivnih evociranih potencijala (c-ABR) i ASSR (auditory steady state responses) kod djece. Ovo istraživanje je obuhvatilo 68 djece s različitim stupnjem oštećenja sluha procijenjenim pomoću c-ABR i ASSR. Poznato je da je prag sluha određen pomoću c-ABR u visokoj korelaciji s razinom sluha na 2 kHz. U našem istraživanju je korelacija između pragova sluha određenh pomoću c-ABR i ASSR u cijelom uzorku bila 0,58, 0,73, 0,97, 0,96, 0,95, 0,97; u skupini djece s c-ABR pragovima sluha do 40 dBHL bila je 0,42, 0,73, 0,86, 0,74, 0,81, 0,81; a u skupini s c-ABR pragovima sluha nižim od 40 dBHL bila je 0,46, 0,56, 0,89, 0,83, 0,85, 0,89 na 0,5, 1,2, 4, 1-4 odnosno 2-4 kHz. Pojedinačne razlike između
pragova sluha određenih pomoću c-ABR i ASSR u cijelom uzorku bile su do 95, 90, 20, 25 dB na 0,5, 1, 2 odnosno 4 kHz. Rezultati studije su pokazali da postoji statistički značajna korelacija između pragova sluha određenih pomoću c-ABR i ASSR na 2, 4, 1-4, 2-4 kHz. ASSR se može koristiti kao značajan klinički alat i odlična komplementarna metoda koja, zajedno s drugim audiološkim tehnikama, omogućava precizniju procjenu praga sluha kod djece.
Kao ni mnogi drugi životni vidovi, tako ni dijalog nije jednodimenzionalan.
Naime, on je sastavljen od više dimenzija i dinamizama.
Između mnoštva dinamizama ističe se nekoliko njih koji
stvaraju ...temelj za dobru dijalošku dinamiku: odnos, slušanje
sa svojim elementima i govor. Govoreći o odnosu, promišljamo o
povezanosti dviju ili više različitih stvarnosti, kao što su odnosi
među ljudima, afektivni odnosi itd. U tim se odnosima razvijaju i
rastu dinamizmi i njihovi elementi kao što su slušanje, sluh, govor,
pogled itd. Polazeći od dinamike sluha i slušanja, otkrivamo da
oni nisu na svom početku usmjereni na zvuk. Na početku života ne
rađa se svjesna percepcija zvuka. Na početku slušanja pojavljuje
se čuvstvo koje je temeljni element slušanja. Stoga slušanje usmjerava
najprije izvan horizonta zvuka i poziva da se oćuti, percipira
stvarnost preko lica koje je oglednik stavova, osjećaja, iskustava.
Ta se iskustva mogu izreći u dinamici govora koji je dinamizam
što oblikuje svijet emocija, iskustava, misli, ideja. Govor kroz
riječi prenosi ono što nije samo slovo ili zvuk. Naime, riječ predstavlja,
ne samu sebe, nego svijet duha, emocija itd., usmjerena
je na izricanje i oblikovanje tog svijeta. Polazeći od pretpostavke
da su ovih nekoliko dinamizama i njihovi elementi doista temelj
dobre dijaloške dinamike, ovaj kratki članak ima u vidu skicirati
ih nastojeći izvući na površinu elemente njihova utjecaja na razvoj osobnosti. Vjerujemo da upravo ovi dinamizmi mogu izričito ukazati
na važnost dobre dijaloške dinamike i na njezin odnos s činom
razvoja osobnosti koja, otvorena dinamici dijaloga, biva otvorenija
za novost i rast.
Svijet djece koja ne čuju Ivasovića, Vesna
Dijete, vrtić, obitelj,
03/2007, Letnik:
13, Številka:
47
Paper
Odprti dostop
Dolazak gluhog djeteta ili djeteta oštećena sluha u skupinu, odgajateljima je veliki izazov. Koje su interakcije primjerene, kako komunicirati s djetetom na primjeren način, koju vrstu igračaka mu ...ponuditi – neka su od brojnih pitanja koja odgajatelji postavljaju. Uspješna inkluzija gluhog djeteta puno ovisi i o tome prihvaćaju li roditelji djetetovo oštećenje i ograničenja uvjetovana gluhoćom. U članku mr.sc. Vesne Ivasović nalazimo brojne korisne savjete i iskustva koji će vam pomoći u ovakvoj situaciji.