Michele Zini objašnjava zašto je pri oblikovanju razvojno-primjerenog
prostora i okružja koje potiče razvoj osjetila i emocija važno arhitekte
i djelatnike u odgoju i obrazovanju uključiti u ...zajedničku raspravu te
detaljno opisuje što je sve potrebno da bi se takvo okružje stvorilo.
Real efficiency of hearing PPE is frequently lower than assumed. Selection
of hearing PPE in accordance with new Ordinance on Protection of Workers
from Noise at Work and Directive 2003/10/EC is ...facilitated by use of
one of the calculation methods: octave band, HML and SNR. However,
a selection of optimum PPE is much more than that, as it is critical that
workers wish and can use protectors during the entire exposure time. In
a very noisy environment limiting factor of protection is much more time
of non-wearing of PPE than level of protection it provides. Efficiency of
hearing protection can be enhanced by use of new technologies: miniature
noise dosimeters, checking of real efficiency of hearing PPE and by
selective attenuation of sounds.
U Narodnim novinama, broj 46 od 23.4.2008. objavljen je Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu. Pravilnik je donio ministar nadležan za rad na temelju članka 12., stavka 1. Zakona o ...zaštiti na radu (N.N., br. 59/96., 94/96., 114/03. i 100/04.). Ovim se Pravilnikom utvrđuju minimalni zahtjevi zaštite radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost koji proizlaze ili mogu proizići od izloženosti buci, a posebno rizika za sluh. Zahtjevi iz ovog Pravilnika primjenjuju se na djelatnosti u kojima su radnici zbog svojeg rada izloženi ili mogu biti izloženi rizicima uzrokovanim bukom.
U Prilogu Pravilnika utvrđene su ekvivalentne razine buke „pri radovima karakterističnim za dotično radno mjesto“.
Pravilnik utvrđuje precizne obveze poslodavca u smislu „proučavanja mogućnosti za smanjivanje smetnje i/ili skrbi da toj buci bude izložen što manji broj radnika.“ To se može postići utvrđivanjem i procjenom rizika izradom procjene i mjerenjem razine buke kojoj su radnici izloženi; uklanjanjem ili smanjenjem izloženosti; stavljanjem radnicima na raspolaganje osobne opreme za zaštitu sluha; ograničavanjem izloženosti; savjetovanjem s radnicima, zdravstvenim nadzorom i dr.
Pravilnik je stupio na snagu 1.5.2008., a počinje se primjenjivati 2011.
U neke djece uredna sluha s funkcionalnom dislalijom fonematski sluh je slabije razvijen, što upućuje na središnje smetnje slušanja, iako one do sada neurofiziološkim tehnikama nisu dokazane. Nije ...jasno niti jesu li smetnje posljedica subkortikalne ili kortikalne disfunkcije, iako literatura uglavnom upućuje na kortikalnu lokalizaciju smetnji. Autor je vrlo preciznom tehnikom (slušni evociram potencijali moždanog debla - ABR) ispitao vrijeme provođenja jednostavnog slušnog podražaja (clicka) kroz strukture moždanog debla u tri različite skupine djece:
• djece s funkcionalnom dislalijom i slabije razvijenim fonematskim sluhom
• djece s funkcionalnom dislalijom, ali urednim fonematskim sluhom
• kontrolne skupine djece bez smetnji slušanja i govora
Djeca su bila u dobi između 6 i 7 godina, uredna periferna sluha, uredna neurološkog nalaza i uredne inteligencije. Prema razultatima istraživanja proizlazi da ispitana djeca sa slabije razvijenim fonematskim sluhom imaju duže centralno vrijeme provođenja kroz moždano deblo nego ostala djeca, i to slično kao u djece mlađe od godinu dana u koje maturacija tog područja slušnog puta još nije dovršena. Autor zaključuje da slabiji fonematski sluh u djece nije nužno posljedica korit i ka l ne disfunkcije, te da je možda u osnovi smetnji usporeno provođenje i obrada slušnog podražaja na razini moždanog debla. U djece s funkcionalnom dislalijom, slabije razvijenim fonematskim sluhom i "nezrelim " nalazom ABR-a predlaže naziv "razvojna dislalija ".
U spisu Περι άκουστων /De audibilibus/ O čujninama Aristotel raznostrano propituje nosive glazbeno-teorijske osobine i obilježja glasova, zvukova i glazbala, tj. kakvoću, položaj, visinu, dubinu i ...boju zvukova i glasova, te zvuk i kakvoću glazbala. Spis obiluje mediko-filozofskim, ali i čistim medicinskim, te prirodoznanstvenim elementima. Dakle, Filozof provlači spisom i svoje filozofske refleksije s kojima uopćava posebno i od ničega upućuje na više. Tek pomnijim iščitavanjem spisa biva jasnije da čitatelj preda se dobiva interdisciplinarno, polivalentno štivo kakvo i dolikuje antičkom enciklopedistu Aristotelu Filozofu. Sve što je u prirodi, obrtništvu, poljodjelstvu, životinjskom carstvu moglo Aristotelu poslužiti za dobru usporedbu, objasnidbeni primjer i u snažnu potvrdu za sve ono čemu je želio ukazati na počelo, postanje, bit i svrhu, za time i poseže. Svoje iskaze snažno ovjerava i kod svojih prethodnika. Razvidno je dakle da, gdje god mu se to učinilo uputnim, Aristotel bi svoje razlaganje bolje objasnio prizorom iz života: pluća/mijeh, izdisajni udarac/izbačeni predmet, uzak dušnik/morski tjesnac, itd. Ponuđena paradigmatika Aristotelovi su argumentacijski obrasci za sveobjašnjivost uz pomoć prirode. Filozof je tako svoj peripatos protegnuo na svekoliku prirodu. Mjestimice je zamjetna kontekstualna nepovezanost Aristotelovih refleksija, koje kadšto većma digresivno negoli u kontekstualnom suodnosu stoje. Međutim, samo se časomice može činiti da je poneko objasnidbeno proširenje izmaklo Aristotelovu nadzoru. Upusti se naime mjestimice u razlaganje i tek prividno se znatnije u raščlambi odaleči, da bi mu na kraju glavna misao bila željeno izložena: živo oprimjerena, snažnije potvrđena i punojasno predana. Petrić je, uz druge prevoditelje, pridonio punijoj razložitosti uključivanja Aristotela u povijest glazbe. Prijevodom spisa De audibilibus mogao je svoje bolje poznavatelje samo dodatno uvjeriti da mu glazba, naspramno filozofiji, nije bila ni Tacitova «terra incognita» ni uzgredna. Prema Petriću načelno zauzimamo isti stav kao i prema Aristotelu: u prebogatom tradicijskom naslijeđu nije mu ostalo neuporabljeno i drugo veslo na filozofskom brodu Talesovom vodom: Muzika.
