Spolnost i adolescencija Protić, Dubravka
Nastavnička revija,
12/2020, Letnik:
1, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Iako se o spolnom odgoju često raspravlja, postavlja se pitanje postoje li adekvatni odgojno-obrazovni sadržaji u srednjim školama sadržaji. Cilj ovog rada je ispitati znanje i stavove učenika ...medicinske škole o spolnosti te postoji li potreba za uvođenjem zdravstvenog odgoja u srednje škole. Također se željelo utvrditi postoji li razlika spolnog ponašanja učenika u dobi od 14 godina i učenika u dobi od 18 godina. Uzorak ispitanika čini 216 učenika Škole za medicinske sestre Vinogradska, 176 djevojaka i 41 mladić. U istraživanju su sudjelovali učenici od prvog do četvrtog razreda, a dobna granica kretala se između 14 i 19 godina. Za potrebe ovog istraživanja konstruiran je anketni upitnik. Sva pitanja u anketnom upitniku su pitanja objektivnog tipa. Zadatak učenika je odabrati odgovor između više ponuđenih odgovora. Za obradu podataka korištena je deskriptivna statistika i osnovni statistički parametri te hi kvadrat test. Učenici Škole za medicinske sestre Vinogradska ne posjeduju točne informacije o spolnosti te postoji potreba za uvođenjem spolnog odgoja (u okviru zdravstvenog odgoja) u srednje škole. Manjak edukacije adolescenata o spolnosti ima za posljedicu nedostatak ključnih informacija što potvrđuje naše istraživanje. Našim ispitanicima nedostaju osnovne spoznaje o menstrualnom ciklusu, metodama kontracepcije i njihovoj uspješnosti, trudnoći te pobačaju.
Međuodnos spolnog i rizičnog zdravstvenog ponašanja i školskog uspjeha rijetko se istražuje u zemljama središnje i istočne Europe. Ovim se projektom istražuje njihov učinak na rezultate obveznog ...maturalnog ispita (engl. Baccalaureate) u Rumunjskoj. U ovoj popratnoj analizi obrađeni su odgovori 401 maturanta. Izmjerili smo školski uspjeh s pomoću indikatora napretka i uspjeha u standardiziranim testovima. Upitnikom za samostalno popunjavanje o profilu školskoga uspjeha
obuhvaćena su pitanja o rizičnom zdravstvenom ponašanju dolescenata (pušenje, neumjereno opijanje i ilegalna zloupotreba droga) i njihovim prvim spolnim odnosima. U analizi su upotrijebljene metode eskriptivne statistike i logističke regresije. Rezultati su pokazali da su učenici iz ruralnih krajeva, zahvaćenih oskudicom, koji su u posljednjem semestru ocijenjeni negativnim ocjenama i koji su bili u nestabilnim vezama u trenutku prvog spolnog odnosa imali velike predispozicije da padnu razred i dobiju niže prosječne ocjene na završnom ispitu, s korekcijom za dob, spol, vjeru i zdravstveno stanje. U okviru zdravstvenog odgoja nastavnici ne bi trebali zanemarivati edukaciju o reproduktivnom zdravlju, a znanje stečeno tijekom obrazovanja trebalo bi adolescente služiti tijekom cijelog njihova života.
Kao jedan od temeljnih razloga za uvođenje programa spolnoga odgoja u škole u Republici Hrvatskoj navodi se podatak o prosječnoj dobi ulaska u spolni odnos od 17 godina. Izvor toga podatka tri su ...seksološke studije kojima se bavi ovaj rad. Nakon njihove detaljne analize utvrđuje se da je podatak o prosječnoj dobi stupanja u spolne odnose u Hrvatskoj od 17 godina netočan, tj. dokazuje se da je ona viša. U radu se također dokazuje da su i metodologija i vjerodostojnost tih triju studija vrlo upitne. Zaključuje se da je istraživačima koji su autori studija cilj bio pod svaku cijenu promijeniti društvene norme na području seksualnosti u Hrvatskoj.
Ovu anketu radili smo da bi što bolje upoznali spolno ponašanje i navike srednjoškolaca Velike Gorice i uočili eventualne razlike u ponašanja mladića i djevojaka, te razlike u ponašanju učenika ...trogodišnjih i četverogodišnjih srednjih škola. Istraživanje je provedeno krajem studenog i početkom prosinca školske godine 2007/08. i obuhvatilo je 356 ispitanika. Rezultati pokazuju da je spolno aktivno 58,1% mladića i 48,9% djevojaka. Razlika u ranom stupanju u spolni odnos do 15. godina kod mladića trogodišnje i četverogodišnje škole nije značajna za razliku od djevojaka. U trogodišnjoj školi njih 43,2% imalo je spolni odnos sa 15 godina, dok je ta brojka puno manja kod djevojaka u četverogodišnjoj školi i iznosi 17,3%. Najčešće sredstvo kontracepcije je prezervativ i njega koristi 95,3% mladića i 85,2% djevojaka, a pilulu kao najsigurnije sredstvo zaštite koristi puno manji postotak učenika, 9,4% mladića i 21,6% djevojaka.
