Prispevek obravnava osrednji prizor Orfeja med živalmi na Orfejevem spomeniku na Ptuju (rimska Petoviona) in njegovo ujemanje s sliko, ki jo opisuje Filostrat Mlajši v svojem delu Εἰκόνες in ki naj ...bi visela v neki zasebni galeriji v Neapolisu. Filostratova ekfraza naj bi se ikonografsko ujemala z relativno redko zastopano skupino II b iz motivne klasifikacije Henrija Sterna, Orfej pa naj bi sodil v t. i. frigijski tip. Po Sternu je osnovni zgled za to skupino tabelna slika, ki jo opisuje Filostrat Mlajši, ali pa morebiti neka starejša slika, ki je vplivala nanjo. Kot najboljše primerjave so bili izpostavljeni mozaiki iz Blanzy-lès-Fismesa, neznanega najdišča v severni Siriji in Shahbe. Tudi nekatere živali, ki so upodobljene na Orfejevem spomeniku (lev, merjasec, volk, ovca, ptice), in drugi detajli (drevesne veje, ki se bočijo nad prizorom in na katerih sedijo ptice) so pri Filostratu izrecno omenjeni, glasbenikova drža pa se v vseh podrobnostih ujema tako s skoraj vsemi primerki iz skupine II b kot tudi s Filostratovo ekfrazo.
U radu se govori o veličanju uspomene na Baltazara Bogišića (1834- 1908), kada je u kratkom razdoblju od nekoliko godina nakon njegove smrti izgrađen nadgrobni spomenik na groblju Sv. Roka u Cavtatu, ...uređen gradski park na Ilijinoj glavici u Dubrovniku kojemu je, kao i susjednoj ulici, dano Bogišićevo ime te naposljetku postavljen javni spomenik na cavtatskoj obali, čime je trajno obilježena uspomena na velikog znanstvenika. Objavljuju se dosad nepoznati podaci o nastanku navedenih mjesta sjećanja, iznose se njihove stilske analize i atribucije te ih se pokušava smjestiti u tadašnji društveni i umjetnički kontekst Cavtata, odnosno Dubrovnika. Ukazuje se na udio Bogišićeve sestre Marije Bogišić-Pohl, kao i njezinih savjetnika, Đura Bijelića i Vlaha Bukovca, u ideji veličanja Baltazara Bogišića, te se opisuju okolnosti nastanka njegove grobnice, parka i javnog spomenika.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Dubrovački slikar Marko Rašica (1883.-1963.) mobiliziran je tijekom 1915. g. i poslan u Bosnu, u okolicu Dervente. Krajem 1915. g. organizira humanitarne izložbe u Herceg Novom u Crnoj Gori, potom ...1916. u Dubrovniku i pobjeđuje na natječaju za izvedbu spomenika na Lovćenu, a 1917. g. u Zagrebu organizira treću dobrotvornu retrospektivnu izložbu. Na izložbi je upoznao dr. Isa Kršnjavog, koji posreduje Rašičinom angažmanu na Obrtnoj školi i brojnim sakralnim narudžbama sljedećih godina, a 1918. g. je otpušten iz vojske. Uvidom u nove arhivske podatke iz različitih zbirki razjašnjava se razdoblje Rašičine mobilizacije, njegov rad za vrijeme I. svjetskog rata i utjecaj poznanstva s dr. Isom Kršnjavijem na slikarevu poslijeratnu karijeru.
V članku obravnavamo pozlačen bronast portretni kip v togi in druge ob njem najdene dele spomenika, tj. marmorni podstavek in marmorni korintski kapitel, ki so jih l. 1836 izkopali v Ljubljani. Iz ...arhivskih virov izhaja, da so bili najdeni v severozahodnem vogalu izkopnega polja za stavbo Kazine, tj. na območju začetka severnega emonskega grobišča, tik ob glavni cesti. Stilne značilnosti kipa in kapitela kažejo na datacijo v prvo pol. 2. stoletja. Na kipu, podstavku in kapitelu so ohranjene železne opore, zatiči in svinčene zalivke, ki jasno kažejo, da je bil kip prvotno pritrjen na podstavek in ta na kapitel, pod katerim je bil steber. Zadnji je omenjen v poročilu o izkopavanjih, vendar danes ni več ohranjen. Doslej poznani rimski portretni spomeniki na stebrih so v dobi principata omejeni na obeležja cesarjem ter povezani s čaščenjem cesarjev po smrti: označujejo mesto njihove upepelitve, so spomeniki njihovi apoteozi in lahko tudi nagrobni spomeniki, v dveh primerih pa obenem tudi slavnostni obeležji zmage. Domnevamo, da so emonski kip, podstavek in kapitel sestavni deli zaenkrat edinstvenega primera osebi izven cesarske družine postavljenega nagrobnega spomenika s stebrom in celopostavno soho na vrhu. Morda je bilo takih spomenikov več, vendar se niso ohranili oziroma so ohranjeni le njihovi deli, ki niso prepoznani kot ostanki stebrnih spomenikov.
Čeprav so mnogi stari kraji v ZDA dobro ohranjeni, veliko območij zgodovinske in kulturne vrednosti zaradi opuščanja izginja. V nekaterih primerih imajo restavratorji zaradi stanja teh krajev težko ...delo, v drugih primerih pa uprave in kulturne ustanove za izboljšanje lokalnega gospodarstva uvajajo strateške prostorske načrte, s katerimi želijo pritegniti turiste in urediti zgodovinske tematske parke. Novejše raziskave odnosa med zgodovino in kolektivnim spominom pa so ta območja postavile pod drobnogled. Čeprav spomin za nekatera zgodovinska območja hitro izgineva, dobiva več pozornosti kot v preteklosti, s čimer se krepita lokalna identiteta in občutek pripadnosti skupnosti. V članku je obravnavano več načrtov in načrtovalskih strategij, ki so bili razviti za oblikovanje spomeniške pokrajine v Alabami, dokumentirani in preučeni pa so tudi nekateri ključni odnosi med načrtovanjem mest in obeleževanjem zgodovine Afroameričanov.
Neobarokni trg Rondo u Mostaru spomenik je kulture neprocjenjive vrijednosti, sačuvan u svome izvornu obliku do devedesetih
godina prošloga stoljeća. Planiran je i izgrađen u jednome graditeljskom ...potezu na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rondo
je jedinstveno urbanističko rješenje koje predstavlja i pripadajuće arhitektonske objekte iznimnih historicističkih rješenja svoga
doba. Autor opisuje genezu njegove destrukcije u posljednjih trideset godina kao rezultat novonastaloga bezobzirnoga neoliberalnog
kapitalizma, klijentističke vlasti i zemljišnih špekulacija. Takvu
destrukciju omogućila je nova struktura stanovništva nastala poslije rata, a novouspostavljena vlast nije prepoznala zatečene vrijednosti. „Urbanisti“, arhitekti i inženjeri u urbanističkim službama bili su samo sredstvo u rukama vlasti i mešetara. Zaključak
je da se našemu kulturnom nasljeđu u posljednja tri desetljeća pristupalo krajnje neodgovorno, štoviše, iracionalno te su u mnogim
slučajevima, kao što je riječ o Rondou, štete nepopravljive.
Ključne riječi: Rondo; spomenik kulture; arhitektura; urbanistički plan; devastacija; privatni i javni interes
Provider: - Institution: Ministrstvo za kulturo, Direktorat za kulturno dediščino, INDOK center - Data provided by Europeana Collections- spomenik- All metadata published by Europeana are available ...free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
