U radu se nastoji utvrditi odnos bioetike i biopolitike u kontekstu osoba starije životne dobi. Iako starenje po sebi i nije fenomen, ipak se kao fenomen ističe odnos prema osobama starije životne ...dobi. S obzirom na to da iste nerijetko gube svoje psihofizičke sposobnosti i suočavaju se s vlastitim ograničenjima, neminovno se suočavaju i s vrijednosnim sustavom i odnosom društva. U tom smislu biopolitika očituje se kao snaga i moć koja je sposobna svojim instrumentima preobraziti i oblikovati novu kulturu, međutim ne samostalnim radom, već je dužna osloniti se na pomoć bioetike, čiji je temeljni predmet odnos spram ljudskoga dostojanstva, života i zdravlja. Nasuprot kulturi materijalizma i konzumerizma bioetika ima zadatak iznova probuditi u suvremenom društvu smisao i vrijednost ljudske naravi kao baze etičnosti i zdrave biopolitike radi razvijanja svijesti o krjepostima kao dijelu naravi ljudske osobe. Time se etika krjeposti želi istaknuti kao nova paradigma biopolitike jer odgovara onom izvornom i iskonskom ljudskom
Since genetic variations in X-ray cross-complementing group 4 (
; OMIM: 194363) repair gene might be associated with a reduction in cellular DNA repair capacity, it is hypothesized that
Ins/Del (I/D) ...polymorphism (in intron 3 of the gene; rs28360071) may be a risk factor for breast cancer. Therefore, the present case-control study was carried out.
The present case-control study included 407 females with breast cancer and a total of 394 healthy females from the general population matched with patients according to age. Genotypic analysis for the
I/D polymorphism was performed by PCR. In order to investigate the effect of
I/D polymorphism on age at diagnosis of breast cancer, the Kaplan–Meier survival analysis and the Cox proportional hazards regression model were used.
Based on the present case-control study, the ID (OR=0.95, 95% CI: 0.69–1.31, P=0.781) and DD (OR=1.24, 95% CI: 0.84–1.83, P=0.274) genotypes were not associated with breast cancer risk compared with the II genotype. Based on the Cox regression model, there was significant association between genotypes of I/D polymorphism and age at diagnosis of breast cancer (ID+DD vs II; HR=0.79, 95% CI: 0.64–0.98, P=0.036).
Although there was no significant association between
I/D polymorphism and risk of breast cancer, patients having the II genotype have lower age at diagnosis in comparison with patients having ID+DD genotypes.
Budući da je populacija u Europi i Hrvatskoj sve starija, a pastoralno djelovanje osoba treće životne dobi relativno nov pojam, rad prvotno analizira zašto su u pastoralnom diskursu osobe te dobne ...skupine i pastoralisti i pastoralaci u Hrvatskoj djelomično (o)stavili po strani. Narav i obilježja treće životne dobi koja iznosi prvi dio rada pokazuju kako pastoral treće životne dobi uključuje pastoralno djelovanje najzrelije srednje životne dobi prožeto mnogobrojnim životnim poteškoćama i stresovima: odvajanjem od djece, potrebom osobne i životne prilagodbe, napose nakon odlaska u starosnu mirovinu, odlaska djece ili gubitka životnoga partnera te doživljavanjem brzih, progresivnih biološko-psihološko-mentalnih zdravstvenih dimenzija slabljenja organizma, životne energije, snage, sveopće oslabljenosti životnih i svih drugih funkcija. Starost je kao dar i mogućnost kroz nekoliko biblijskih likova prikazana kao evangelizacijska i pastoralna mogućnost, prilika i poziv na Bogom prožeti i osmišljeniji život. Drugi dio prikazuje treću životnu dob u svijetu i mentalitetu društva i Crkve. Promatrajući suvremeni životni kontekst, možemo ustvrditi kako su starost, umiranje i smrt postale strane riječi u svakodnevnom rječniku i to je jedan od mnogih razloga zbog kojih su osobe treće životne dobi često stavljene po strani, često ih ostave vlastite obitelji, društvo, prijatelji, rodbina, a djelomično ih zaboravi i Crkva. U svijetu diktature relativizma, materijalizma, sekularizacije, anarhizma, ateizma, subjektivizma, individualizma i selfie-kulture, izrazito je teško i zahtjevno ostvarivati pastoral treće životne dobi. Crkva, posebice u Hrvata, nema dovoljno oblikovan, osmišljen, isplaniran i programiran sustavni pastoral u kojem bi bile zahvaćene osobe treće životne dobi. Novi bi se koncept pastoralnoga diskursa u pastoralu treće životne dobi trebao razvijati u dvama osnovnim pravcima: prvi je smjer promišljanja u kojoj mjeri treća životna dob može biti subjekt pastoralnoga djelovanja, a drugi, utemeljen na pastoralnoj sociologiji i demografskim kretanjima, nastoji prepoznati treću životnu dob kao objekt pastoralnoga djelovanja. Treća životna dob može biti uz objekt i subjekt pastoralnoga djelovanja na različitim razinama, područjima i dimenzijama, posebice na župnoj, dekanatskoj u nekim vidovima, regionalnoj i (nad)biskupijskoj razini i to na području apostolata, župnih pastoralnih vijeća, karitativnoga djelovanja, liturgije, obitelji, vjerskih udruga i pokreta te rada s distanciranim kršćanima.
članek predstavlja dosedanja teoretiziranja družbenih vidikov staranja socialne gerontologije in pomen najnovejšega spoznavnega težišča, raznovrstnosti staranja, za razumevanje neenakosti ...starih ljudi. v pregledu literature vrednotimo razumevanje raznolikosti starih ljudi različnih družboslovnih intelektualnih tradicij z vidika družbene neenakosti v modernih državah blaginje, ki so na izzive staranja pre- bivalstva v zadnjem obdobju začele odgovarjati s politiko aktivnega staranja. kritika te politike je pojasnjevanje makroravni izkušnje staranja kritične struje, saj izpostavlja, da so različnosti starih ljudi vezane na vprašanja družbene pravičnosti. Ugotavljamo, da kritična struja v postindustrijskih zahodnih družbah staranja 21. stoletja s svojimi teoretiziranji prispeva k temu,da zaloga vednosti gerontologije prispeva h krepitvi moči te družbene skupine in bolj kakovostni starosti vseh, tudi marginalnih družbenih skupin.
When reflecting on themes of age, which is inevitably tied with the aging process, we meet with the diversity and complexity that the underlying reality reflects, offering us outlines of everything ...scientifically explainable whilst also being a subject of subjective observations. Because of this, we recognize an inability to fully ‘take control’ of the aging process. The aim of this work is to highlight the subjective perception of age through the prism of stereotypes and prejudice against the elderly, giving a basic explanation of key concepts, their origin, course and significance in the life of the elderly. In the second part, through observation of age in the overall cycle of life, the range of stereotypes and prejudices in the lives of the elderly is highlighted, but in a constructive way encouraged their real demythologisation and scientific unjustifiableness. Also, this work points to the importance of different considerations of age as a specific period for each individual, and its inevitable focus on coexistence with others in the family and the wider community with mutual understanding, tolerance and respect as collateral for a humane and happier future.
Cilj istraživanja je ispitivanje povezanosti zdravstveno-rizičnih oblika ponašanja sa osobinama ličnosti i karakteristikama kao što su pol i starost. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 421 ...ispitanika (164 muških i 257 ženskih), prosečne starosti oko 31 godine. Primenjen je Upitnik za procenu rizičnih ponašanja (Smederevac i sar., 2009, prema Vukobrat i Vučetić-Ćirić, 2009) i upitnik ličnosti Velikih pet plus dva (Smederevac, Mitrović i Čolović., 2010). Rezultati multivarijatne analize kovarijansi su pokazali da su se kao značajni prediktori sklonosti ka ekstremnim sportovima izdvojili viša Otvorenost za iskustva, muški pol i srednja starosna kategorija (25 – 35 godina), a rizičnoj vožnji - viša Agresivnost i Pozitivna valenca, a niža Savesnost, uz muški pol. Zloupotrebu psihoaktivnih supstanci i rizično-seksualna ponašanja značajno predviđaju viši Neuroticizam i Negativna valenca, a niža Savesnost, uz muški pol. Pored ovih prediktora, zloupotrebu psihoaktivnih supstanci predviđa pripadnost najmlađoj starosnoj grupi (do 25 godina), a upuštanje u rizična seksualna ponašanja - pripadnost srednjoj starosnoj kategoriji. Sklonost zdravstvenim rizicima, uopšte, značajno predviđa samo viši Neuroticizam, nezavisno od pola ili starosne grupe. Rezultati pokazuju da Neuroticizam i, potom, Savesnost ostvaruju najveći broj doprinosa objašnjenju različitih zdravstveno-rizičnih ponašanja, a od demografskih karakteristika pol, pa potom pripadnost određenoj starosnoj grupi.
Vloga in poslanstvo izobraževanja starejših se v storilnostno naravnani, starajoči in na znanju temelječi družbi spreminjata. Starejši so lahko dejavni le če se pridružijo socialnim skupinam in če ...imajo možnost vključevanja v nove spodbudne dejavnosti. Univerza za tretje življenjsko obdobje izvaja učenje in izobraževanje ter v okviru projekta Vseživljenjskega učenja Ljubljanske urbane regije razvija svetovanje. Svetovanje za učenje in izobraževanje omogoča vključevanje starejših v raznolike dejavnosti, ki uresničujejo načela vseživljenskega učenja in dejavne starosti.
Izhodišča: V razvitem svetu se zaznava izrazit porast prekomerne prehranjenosti in debelosti med otroki in mladostniki. V raziskavi smo analizirali prekomerno prehranjenost in debelost med ...ljubljanskimi osnovnošolci, starimi od sedem do štirinajst let, v obdobju po osamosvojitvi Slovenije.
U članku se nudi sažet pregled različitih pristupa fenomenu starenja i starosti kao sastavnom dijelu ljudskoga života, koji implicira i brojne izazove i nošenje s poteškoćama. U kontekstu današnjega ...povećanja broja starije populacije kao ozbiljne demografske problematike, posebice u industrijski razvijenijim zemlja, a što ne zaobilazi ni hrvatsko društvo, tema starosti sve više dolazi u središte interesa i različitih znanstvenih i stručnih područja. Filozofska tradicija na temelju brojnih relevantnih izvora također ima što reći o starenju i starosti, pogotovo s etičkoga aspekta. Umijeće starenja kao sastavni dio umijeća življenja osposobljava za kvalitetnije doživljavanje i proživljavanje starosti, te percipira tu životnu fazu kao dodatni potencijal, a nikako kao teret. Da bi svakome bila omogućena dostojanstvena starost nužna je i podrška društvene zajednice međugeneracijskom solidarnošću i dobro organiziranom socijalnom skrbi za starije i nemoćne.
The article provides a concise overview of various approaches to the phe-nomenon of aging and old age as an integral part of human life, which pre-sents numerous challenges and difficulties. Against the background of today’sincrease in the number of elderly people as a serious demographic problem,especially in industrially developed countries, which does not bypass Croatiansociety, the subject of old age is increasingly becoming the focus of interest ofvarious scientific and professional fields. The philosophical tradition, based onits numerous relevant sources, also has something to say about aging and oldage, especially from the ethical point of view. The art of aging, as an integralpart of the art of living, prepares for a better experience of old age and perceivesthis phase of life as an additional potential rather than a burden. In order foreveryone to experience a dignified old age, the support of the social communitythrough intergenerational solidarity and well-organized social care for the el-derly and frail is also necessary.
PDF
