V velikih mestih je varnost pomemben dejavnik. Strah pred kriminalom pa je dejavnik, ki ni odvisen od dejanske stopnje kriminala, ampak je neposredno povezan s kakovostjo prostora, ki vpliva na ...posameznikov občutek varnosti. Razlikuje se tudi glede na spol. V članku avtorici proučujeta strah pred kriminalom na javnih krajih na varnem območju velike metropole, pri čemer se osredotočata na to, kako na ta strah vplivajo prostorske značilnosti in kakšne so razlike med spoloma. Raziskava je bila leta 2017 izvedena v enem najvarnejših predelov Istanbula, ki ga tudi ženske dojemajo kot varnega. Vključevala je anketo, v kateri je sodelovalo 387 anketirancev in anketirank različnih starosti. Avtorici sta jih spraševali o strahu pred kriminalom na javnih krajih ter kdaj in zakaj ga občutijo. Izsledki so pokazali, da ženske tudi v varni soseski v mestu občutijo nekaj strahu ter da so med moškimi in ženskami pomembne razlike v tem, kako občutijo strah na javnih prostorih in v kakšnih okoliščinah.
Strah pred TJ je eden od najbolj vplivnih psiholoških dejavnikov pri učenju TJ in je glede na pomembnost precej slabo raziskan, četudi bi njegovo boljše razumevanje nedvomno pripomoglo k bolj ...prilagojenemu in učinkovitemu učenju TJ. Strah pred TJ se spreminja z govorčevo starostjo in nivojem znanja. Z zbiranjem in analizo 152 vprašalnikov ter s štirimi intervjuji profesoric francoščine kot TJ na dveh slovenskih gimnazijah in na Filozofski fakulteti UL so bili določeni najpogostejši vzroki za pojav strahu pred TJ ter skupino učencev glede na starost in znanje, ki ima z njim največ težav. Rezultati so zelo jasni: pojav je med učenci francoščine v slovenskem šolskem sistemu zelo pogost. Med dijaki prvih letnikov, maturanti, študenti dodiplomskega študija in študenti podiplomskega študija, so se maturanti in študenti dodiplomskega študija izkazali za najbolj problematične. Te ugotovitve spodbujajo razmislek o tem, kako olajšati oz. odpraviti preučevani pojav pri slovenskih učencih francoščine kot TJ.
Strah i odluke o zdravlju djece Katarinčić, Ivana
Narodna umjetnost,
07/2019, Letnik:
56, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Aktualna tema u hrvatskoj javnosti već je dulje vrijeme propitivanje (obaveznog) procjepljivanja djece. Informacije o nužnosti i (ne)opravdanosti cijepljenja djece plasirane su u javnost različitim ...kanalima iz oprečnih okulara, često samo fragmentarno, što za posljedicu ima to da su ideje o cijepljenju u znatnoj mjeri obavijene različitim predrasudama i pretpostavkama, ali i polarizaciju neistomišljenika. Oprečna mišljenja i stavovi generirali su suprotstavljene pozicije onih koji obavezu cijepljenja zagovaraju i onih koji se toj obavezi opiru. Pritom se i jedna i druga strana iz različitih razloga osjećaju ugroženo i zastrašeno te im je objema zajednički strah (bilo od posljedica cijepljenja ili posljedica necijepljenja) te briga za zdravlje djece. Analiza je usmjerena na predodžbe, strahove i prijeporne točke artikulirane u javnom prostoru te produkciju i percepciju (ne)formalnih znanja. U središtu pozornosti je heterogena skupina kritičara cijepljenja koja, osim što uznemiruje dominantni diskurs, akumulira različite strahove koji su posljedica sumnji, nepovjerenja, (ne)informiranosti. Ukazivanjem na vrlo konkretne probleme i propuste u sustavu cijepljenja, ta skupina dovodi u pitanje obavezu na preventivni postupak. Iako se nadležnost odlučivanja i raspravljanja o cijepljenju dodjeljuje prvenstveno medicinskom i tek dijelom pravnom području, tema se propituje i iz drugih očišta, posebno njezini etički, politički i ideološki aspekti s obzirom na to da ideja kontroverzne medicinske intervencije zadire u odluke o zdravlju i bolestima djece koje uključuju ljudska prava, slobode i odgovornosti.
One of the most topical issues in Croatia over the last several years has been to question the (mandatory) vaccination of children. Information on child vaccination being necessary and/or (un)justified was released to the public using various channels and from various standpoints, often only fragmentarily, which resulted in the ideas about vaccination being largely related to various prejudices and preconceptions, leading to a polarization of the opposing sides. Contradictory opinions and attitudes generated opposing positions of those who advocate mandatory vaccination, and those who oppose it. Both sides feel threatened and scared for a variety of reasons; but what is common to both sides is fear (of consequences of vaccination or lack thereof) as well as concern for child health. The present analysis focuses on the images, fears and controversial points articulated in the public space and the production and perception of (in)formal knowledge. The paper centers on a heterogenous group of vaccination critics who, in addition to upsetting the dominant discourse, have various fears which are a result of doubts, distrust, (lack of) information. By pointing to specific problems and oversights in the system of vaccination, this group calls into question the mandatory preventive procedure. Although the competence to decide and discuss vaccination is primarily given to medical professionals and only in part to legal professionals, the topic is also examined from a different perspective, primarily in its ethical, political and ideological aspects, given that the idea of controversial medical intervention interferes with the such child health and illnesses choices which are related to human rights, freedoms and responsibilities.
Budući da je u svjetskoj književnosti od romantizma nadalje najveći dio fantastične dionice pripovjedne književnosti formiran oko ideje straha od nepoznatoga i neobjašnjivoga, ovaj je prilog usmjeren ...na manifestacije te emocije u odabranim primjerima hrvatske fantastične novele 19. stoljeća. U raspravi se problematizira i tematsko-žanrovska pripadnost kanonskih novela, i to upravo s obzirom na prisutnost motiva straha. U književnostima zapadnog kruga u 19. se stoljeću pojačano javljaju fantastični pripovjedni žanrovi kojima je motiv straha glavni narativni pokretač, a pojedini elementi fantastički intonirane književnosti s obilježjima književnoga horora prisutni su i u odabranome istraživačkom korpusu: od romantičarskih obilježja Jorgovanićeve fantastike preko premošćivanja realističke poetike i okretanja misticizmu u Gjalskijevoj novelistici do modernističke psihologizacije Matoša i Leskovara. Iako se u tradicionalnoj hrvatskoj književnoj historiografiji zadani korpus nije tumačio kroz prizmu motiva straha, njegova prisutnost otvara niz istraživačkih pitanja poput, primjerice, kako se strah manifestira u pripovjednom tekstu, kojoj pripovjednoj razini emocija straha zapravo pripada, kako motiv straha sudjeluje u proizvodnji fantastičnog i irealnog itd.
Given that from Romanticism onward the fantastic in world narrative fiction centers around the idea of fear of the unknown and inexplicable, this paper explores the manifestations of this emotion in selected Croatian fantastic stories from the 19th century. Since the concept of genre is a variable category dependent on a number of literary and non-literary factors, this paper also discusses topic and genre qualification, especially considering the presence of motifs related to the emotion of fear. In the Western literature of the 19th century, the fantastic narrative genre with the motive of fear as the main narrative core is quite frequent. Some elements of fantastically intoned literature with features of literary horror are also present in the research corpus: from the romantic features of Jorgovanić’s fantasy, the bridging of realistic poetics and the turn to mysticism in Gjalski’s stories to the modernist psychologization of Matoš and Leskovar. Although traditional Croatian literary historiography does not interpret its basic corpus through the prism of the motif of fear, its presence leads to a number of research questions: how does fear manifest itself in the narrative text?, which narrative level does the emotion of fear belong to?, how does the motif of fear participate in the production of the fantastic and irreal? etc.
Rad se bavi medijskom eksponiranošću medicinskih stručnjaka, a ujedno i osoba na rukovodećim funkcijama pojedinih državnih institucija – ministra zdravstva Vilija Beroša, ravnatelja Hrvatskog zavoda ...za javno zdravstvo Krunoslava Capaka i ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemke Markotić – tijekom epidemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj. U istraživačkom fokusu je prvih nekoliko mjeseci javnog djelovanja tih liječnika u okviru Nacionalnog stožera civilne zaštite i ispred zdravstvenog sustava, pri čemu se analizom medijskog narativa nastoji ispitati utjecaj njihove komunikacije s javnošću na stupanj povjerenja koje im građani poklanjaju u doba koronakrize. Na tragu Giddensova i Luhmannova promišljanja povjerenja u kasnoj/refleksivnoj modernosti te primjena njihovih teza u području istraživanja zdravstvene skrbi raspravljaju se utvrđene oscilacije povjerenja i komunikacijski izazovi. Pritom se, uz prepoznavanje međusobne povezanosti fenomena straha, rizika i povjerenja, upozorava na metaprocese medijatizacije i celebritizacije liječničke struke u specifičnim, kriznim društveno-političkim okolnostima.
This paper deals with the media exposure of medical experts in management positions in state institutions during the COVID-19 epidemic in Croatia – the Minister of Health, Vili Beroš, the director of the Croatian Public Health Institute Krunoslav Capak and the director of the Dr. Fran Mihaljević Clinic for Infectious Diseases, Alemka Markotić. The article focuses on the first several months of their work within the National Civil Protection Headquarters and as representatives of the healthcare system. The analysis of the media narrative is an attempt to investigate the influence of their public communication on the citizens’ level of trust in them during the corona crisis. The article discusses oscillations in trust and communicative challenges identified in the analysis from the point of view of Giddens’s and Luhmann’s views of trust in late/reflexive modernity, by applying their ideas to the healthcare system. In addition to recognizing the interconnections between fear, risk and trust, the article points to the metaprocesses of mediatization and celebritization of doctors in sociopolitical crises.
Ograjene skupnosti oziroma stanovanjske soseske z omejenim dostopom so po svetu vse bolj razširjene. Raziskava se osredotoča na ograjeni skupnosti v Dijarbakirju, enem od največjih mest na jugovzhodu ...Turčije. V njej avtorja preučujeta stopnjo zadovoljstva in preference prebivalcev teh skupnosti. Ugotovitve kažejo visoko stopnjo zadovoljstva med stanovalci in razkrivajo, da se ljudje za življenje v teh skupnostih v glavnem odločajo zaradi varnosti in prestiža. Rezultati poleg tega kažejo, da se dolgoletni prebivalci OS bojijo živeti zunaj tovrstnih sosesk, kar se izraža v strahu pred selitvijo.
nema Milojevic, Snezana
Zbornik radova Filozofskog fakulteta (1990),
2017, Letnik:
2017, Številka:
47-4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
(ruski) Hotja cel' issledovanij v ëtoj rabote obdumana narrativom pisatelja agiografij pervoj poloviny XIV veka, Arhiepiskopa Daniila i ego učenika, my vossozdali nepreryvnuju svjaz' so Svjaščennym ...pisaniem i avtorami XII i XIII vekov. Uvidev i osoznav shemu trojstva - termin bogoslovskoj terminologii, kotoryj my vključili v literaturovedčeskoe issledovanie - my stavili udarenie na tri bazovye funkcii projavlenija angelov: trehstupenčatost' monašesko-angel'skoj žizni; tri vida posredničestva meždu Bogom i čelovekom, každyj iz kotoryh sleduet angel'skoj ontologii ispolnitelja voli Bož'ej. Preimuščestvennym fokusom narrativnoj strategii Arhiepiskopa Daniila i ego učenika javljaetsja podrazumevajuščajasja rol' ange- lov v tipičeskih situacijah, v kotoryh v predyduščem periode podrobno govorilos' o projavlenii angelov i ëto kartina tret'ej stepeni (tret'ego vida) podčerkivanija funkcii bestele- snyh nebesnyh suščestv v žitijnyh delah staroj serbskoj literatury. Takaja pozicija Daniila II i ego učenika imeet svoe proishoždenie v podčerkivanii čelovečeskoj neznačitel'nosti i v tom, čto on nedostojnyj kommunikacii s metafizičeskimi prostorami Istiny Bož'ej, kotoraja odnovremenno javljaetsja i istočnikom straha Bož'ego, no i stremleniem k soedineniju s Bogom.
Depression, anxiety and fear of childbirth have numerous consequences for women and their developing offspring. Insecure attachment in close adult relationships is considered to be a risk factor for ...depressive symptoms. This study aims to gain further insight into the risk factors for depressive and anxiety symptoms in nulliparous women during the third trimester of pregnancy regarding the main contextual relations, with an emphasis on partner attachment.
A group of 325 nulliparas in the third trimester of pregnancy was enrolled in a childbirth preparation program. The following instruments were applied: Experiences in Close Relationships-Revised, the Edinburgh Depression Scale, the Zung Anxiety Scale, and a questionnaire regarding fear of childbirth. Three separate multiple linear regression models were built to explore the associations between demographic, social and attachment variables and mental health functioning.
Highly educated nulliparas and those with a higher level of co-workers' emotional support experienced a lower level of anxiety when other predictors in the model were held constant. Of all the predictors in the model, only attachment anxiety and co-workers' support were statistically significantly associated with the level of depression. Attachment anxiety was significantly associated with all three mental health indicators (level of depression, anxiety and fear of childbirth).
The results suggest that intimate attachment anxiety could be a key contextual factor for mood and anxiety mental health functioning during the third trimester of pregnancy, accessible to change. Our results could facilitate the formulation of interventions for reducing antenatal depressive symptoms.
Funkcionalne vrtoglavice ističu se svojom učestalošću i drugi su najčešći uzrok vrtoglavica u općoj populaciji, dok su u dobnoj skupini od 30 do 50 godina i najčešći. Klasični dijagnostički proces ...usmjeren je na pronalaženje medicinske ili kirurške dijagnoze, a ako se ona ne pronađe, obično kažemo da je uzrok bolesti „psihogen“. Posljednjih desetljeća, napuštanjem uvriježenoga dihotomnoga dijagnostičkog pristupa i primjenom novog, integrativnog načina dijagnostičkog razmišljanja došlo se do spoznaje o postojanju funkcionalnih vestibularnih poremećaja. Oni su uvijek posljedica loše readaptacije posturalnog sustava na neku vestibularnu, neurološku, strukturnu ili psihijatrijsku bolest. Uzrok tomu leži u uskoj povezanosti živčanih projekcija u mozgu odgovornih za kontrolu pokreta i položaja tijela u prostoru s onima odgovornima za opasnost i strah. Odbor za klasifikaciju vestibularnih poremećaja Bárányjeva društva nedavno je utemeljio dijagnostičke kriterije za perzistentnu posturalno-percepcijsku vrtoglavicu (PPPD). Riječ je o najčešćem funkcionalnom vestibularnom poremećaju, koji obuhvaća prije uspostavljene entitete: fobičnu posturalnu vrtoglavicu, vizualnu i kroničnu subjektivnu vrtoglavicu. Dominantni simptomi PPPD-a jesu: vrtoglavica koja kontinuirano traje najmanje 3 mjeseca i uvijek je povezana s držanjem tijela, a nije kružnog tipa. Javljaju se preosjetljivost na pokretne podražaje, uključujući i vlastite pokrete, ali i kretanje velikih vizualnih objekata ili kompleksnih vizualnih podražaja u širokome vidnom polju, kao i teškoće pri izvođenju preciznih vizualnih radnja. Kod blažih i umjerenih smetnja poželjno je provesti vestibularnu rehabilitaciju, jer većina pacijenata ima provokativne čimbenike vezane uz vid i kretanje. Indicirano je i farmakoterapijsko liječenje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina i noradrenalina. Dobri rezultati postižu se i primjenom kognitivno-bihevioralne psihoterapije, mijenjanjem negativnih automatskih misli, refokusiranjem pažnje, reatribucijom, sustavnim i postupnim izlaganjem ili, pak, izlaganjem odjedanput i dr. Prognoza bolesti znatno je bolja kod pacijenata bez komorbiditeta u odnosu prema onima s njime.
Jedan od glavnih izazova ovog rada je jasno pojmovno određenje straha od kriminala kao sociološkog fenomena, te kritički osvrt na temeljne kriminološke i sociološke konceptualne postavke koje ga ...omeđuju. Ključno je i pitanje legitimnosti samog koncepta straha od kriminala. Na temelju takve početne analize valja prikazati dosadašnja relevantna međunarodna i domaća istraživanja straha od kriminala, te ukazati na njihove ključne spoznaje. Slijedi osvrt na teorije koje objašnjavaju strah od kriminala, a zatim se predstavljaju i raspravljaju rezultati empirijskog istraživanja straha od kriminala provedenog 2011. godine na Pravnom fakultetu u Splitu (N=243). Zaključno se postavlja pitanje što, zapravo, preostaje relevantnim znanstvenim disciplinama, u prvom redu sociologiji i kriminologiji, ukoliko će se državna reakcija na kažnjiva ponašanja voditi upitno legitimnim konceptima o osjećajima i strahovima građana, a ne znanstvenim spoznajama proizašlim iz empirijskih i teoretskih istraživanja kriminala?
PDF
