European Strategy 2020, a series of priorities and initiatives that will transform the EU into a smart, sustainable and inclusive economy, with high rates of employment, productivity and social ...cohesion, recognized cities as units crucial for social, cultural and economic progress and sparked the development of new integrated urban strategies (IUSs) across the EU. By the end of 2016, 11 Slovenian cities had developed and ratified their own strategic plans in order to manage their urban development. We analyzed the content of the IUSs and supporting documents of Slovenian cities in order to evaluate the quality of IUSs in terms of empirical groundedness, logical consistency and structure and to assess the conformity of these documents with Europe 2020 strategy and national guidelines. Our results show that the IUSs of Slovenian cities are generally of low quality and that they conform to the Europe 2020 strategy poorly, but rather more to national guidelines defined by the Slovenian government. The implications of these findings for EU policy in the area of urban development are discussed.
Distribution of urban centers in Slovenia (OpenStreetMap contributors, 2017) Display omitted
Cilj. Cilj je rada prikazati programske aktivnosti poticanja mladih na čitanje i umjetničko stvaralaštvo u Knjižnici Marije Jurić Zagorke jer do sada nisu bili predstavljani stručnoj zajednici. ...Sposobnost čitanja i želja za čitanjem bitan su preduvjet osobnog razvoja, ukupne kvalitete života pojedinca, ali i sudjelovanja u kulturi. Upravo kvalitetnim programima za mlade, oslanjajući se na Nacionalnu strategiju poticanja čitanja i Strategiju Europske unije za mlade, knjižnica Marije Jurić Zagorke pokazuje se kao bitno središte društvene podrške usmjerene mladima.
Pristup/metodologija/dizajn. U prvom dijelu rada predstavljena je Knjižnica Marije Jurić Zagorke, zatim kontekst mladih u suvremenom društvu. U drugom dijelu, kroz dokumente Europske unije prikazane su dobrobiti rada s mladima na lokalnoj i međunarodnoj razini. Treći dio predstavlja ulogu narodne knjižnice u životu mladih kroz primjere u praksi, odnosno programe koje Knjižnica Marije Jurić Zagorke provodi s mladima.
Rezultati. Pregled programskih aktivnosti za mlade Knjižnice Marije Jurić Zagorke upućuje na brojne i raznovrsne mogućnosti narodnih knjižnica da u suradnji s lokalnom zajednicom i institucijama na državnoj ili gradskoj razini ostvaruju ciljeve provedbe Strategije Europske unije za mlade poput promicanja kritičkog razmišljanja i kreativnosti, prava na slobodan pristup informacijama te pridonošenja osobnom i društvenom razvoju mladih pomoću neformalnog i informalnog učenja. Narodne knjižnice generalno vode brigu o mladima kreirajući mnoštvo programa i suradnji s mladima. U ovom radu prikazano je kako mladima pristupa knjižnica Marije Jurić Zagorke koja nema specifičan Odjel za djecu i mlade, ali s obzirom na lokaciju i lokalnu zajednicu u kojoj djeluje, ostvaruje izvrsnu suradnju s mladima kroz obrazovne institucije, ali pridobiva mlade i u njihovo slobodno vrijeme.
Društveni značaj. Programi poticanja čitanja i umjetničkog stvaralaštva u knjižnici spadaju u visoku razinu kulturnog obrazovanja koje promiče pismenost, cjeloživotno učenje i informacijsku pismenost, što generalno razvija društvo u cjelini, a na što se ukazuje u ovome radu.
Originalnost/vrijednost. Rad stavlja u središte mlade kao najugroženiju društvenu skupinu konstantno izloženu društvenim promjenama. Programi poticanja čitanja I umjetničkog stvaralaštva u Knjižnici Marije Jurić Zagorke primjer su suradnje lokalne zajednice i knjižnice koje podupiru mlade u njihovu osobnom i društvenom razvoju, stvaraju sigurno okruženje, aktivno ih uključuju u zajednicu, stoga je takve programe nužno podržati i osigurati im materijalna sredstva kako bi se kontinuirano provodili.
Straipsnyje nagrinėjamą problemą galima apibūdinti tokiais tyrimo klausimais: kokios švietimo politikos įgyvendinimo tendencijos yra siekiamosios politikos lygmeniu (veikiančiuose švietimo politikos ...dokumentuose)? Kokie iš tikrųjų yra įvairių švietimo subjektų (mokyklų vadovų, pavaduotojų, mokytojų, mokinių, tėvų, studentų) požiūriai į švietimo politikos įgyvendinimo ribotumus? Apibendrinus švietimo politikos dokumentų analizę galima teigti, kad pagrindiniai Lietuvos švietimo politikos siekiai, atspindėti ir valstybinėje švietimo strategijoje, yra: sukurti veiksmingą ir darnią, atsakingu valdymu, tikslingu finansavimu ir racionaliu išteklių naudojimu pagrįstą švietimo sistemą; išplėtoti tęstinę, mokymusi visą gyvenimą laiduojančią ir prieinamą; socialiai teisingą švietimo sistemą; užtikrinti švietimo kokybę, atitinkančią atviroje pilietinėje visuomienėje ir rinkos ūkyje gyvenančio asmens visuotinius dabarties pasaulio visuomenės poreikius. Atliktas empirinis tyrimas leido aptikti negatyvias tendencijas, atspindinčias švietimo politikos įgyvendinimo praktikos ribotumus.
Švietimo orientavimas į darnų vystymąsi – tai bendrųjų visuomenės raidos dėsningumų projekcija mokykloje. Siekiant kurti ir diegti mokykloje į darnų vystymąsi orientuoto ugdymo modelius, atskleisti ...naujas galimybes ir perspektyvas atsižvelgus į Lietuvos švietimo politikos aktualijas, 2000-2003 m. buvo įgyvendintas žvalgomasis projektas „Mokyklos darbotvarkė 21”. Straipsnyje pateikiami projekto patirties analizės fragmentai.
Indikator strategija prevladavanja (Coping Strategy Indicator – CSI: Amirkhan, 1990) je empirijski deriviran instrument namenjen proceni stilova prevladavanja stresa, odnosno nivoa zastupljenosti tri ...velika stila prevladavanja – rešavanja problema, traženja socijalne podrške i izbegavanja u ponašanju osobe suočene sa stresorom. Uprkos popularnosti i širokoj primeni u različitim kulturnim kontekstima, nalazi o njegovoj strukturnoj invarijantnosti na različitim uzorcima nisu toliko brojni i ne poseduju potpunu saglasnost. Ova studija imala je za cilj proveru psihometrijskih karakteristika, prevashodno konstrukt validnosti Indikatora strategija prevladavanja na uzorku nekliničke populacije mladih u Srbiji. Istraživanje je organizovano sprovođenjem dve studije. U Studiji 1 na uzorku od 327 ispitanika proveravana je konstrukt validnost skale eksplorativnom faktorskom analizom. U Studiji 2, sprovedenoj na uzorku od 1249 studenata Univerziteta u Novom Sadu, dodatno je proveravana konstrukt validnost instrumenta konfirmativnom faktorskom analizom. Ni eksplorativna ni konfirmativna analiza nisu uspele u replikaciji originalne strukture skale. Rezultati eksplorativne faktorske analize sugerisali su visoku heterogenost subskale Izbegavanje. Konfirmativna faktorska analiza sugerisala je skraćenje subskala Rešavanje problema i Traženje socijalne podrške sa početnih jedanaest na šest stavki. Za subskalu Izbegavanje najadekvatnijim se pokazao bifaktorski model sa osam stavki okupljenih oko generalnog faktora izbegavajućih strategija prevladavanja, uz izdvajanje specifičnih faktora Distrakcije, Iluzioniranja i Izolacije. Možemo zaključiti da ovakva adaptacija Indikatora strategija prevladavanja predstavlja pouzdan i validan instrument za procenu strategija prevladavanja. Ipak, u budućim istraživanjima treba dodatno proveriti validnost ovog instrumenta i detaljnije analizirati specifičnosti ponašanja u okviru izbegavajućeg prevladavanja na različitim uzorcima i podnebljima.
Znanstveno-istraživačko bavljenje strategijama učenja jezika, sporadično u 1970-im i 1980-im godinama, doživjelo je svoj vrhunac krajem 20. stoljeća, no od tada je znanstveni interes za ovo područje ...ponovno oslabio. Zatišje se može pripisati brojnim teorijskim i definicijskim nejasnoćama. S druge strane, nekadašnje zanimanje praktičara za strategije učenja jezika ni danas ne opada. Stoga ovaj rad tematizira teorijsku podlogu strategija učenja jezika kao osnovnu pretpostavku za njihovo znanstveno utemeljeno istraživanje u nastavnoj praksi stranih jezika. U prvom se dijelu rada uvidom u odabrane modele strategija učenja jezika analizira mogućnost stvaranja čvrstoga teorijskog polazišta, dok se u drugom dijelu problematizira njihovo terminološko i definicijsko određenje. Elaboriranjem ključnih problema nastoji se ukazati na nužnost njihova intra- i interdisciplinarnoga rješavanja kako bi empirijsko istraživanje imalo teorijsku podlogu te ponudilo znanstveno utemeljene pedagoške implikacije.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Fuzzy logic handles vague problems in various areas. The fuzzy numbers can represent either quantitative or qualitative variables. The quantitative fuzzy variables can embody crisp numbers, ...aggregates of historical data or forecasts. The qualitative fuzzy variables may be applied when dealing with ordinal scales. The MULTIMOORA method (Multiplicative and Multi-Objective Ratio Analysis) was updated with fuzzy number theory. The MULTIMOORA method consists of three parts, namely Ratio System, Reference Point and Full Multiplicative Form. Accordingly, each of them was modified with triangular fuzzy number theory. The fuzzy MULTIMOORA summarizes the three approaches. The problem remains how to summarize them. It cannot be done by summation as they are composed of ranks (ordinal). Indeed summation of ranks is against any mathematical logic. Another method, the Dominance Method, is used to rank the EU Member States according to their performance in reaching the indicator goals of the Lisbon Strategy 2000-2008. This ranking will group the best performing countries in a Core Group, followed by a Second Group, the Semi-periphery Group. Group 3, the Periphery Group, will encompass the less performing states.
Cilj rada je dati pregled strategija Europske komisije, prvenstveno strategije „Od polja do stola“, kao jedne od ključnih mjera u okviru europskog zelenog plana. Uzimajući u obzir sigurnost hrane i ...sigurnost opskrbe hranom kao prioritete Europske unije, u radu se predstavlja jedan od ciljeva navedene strategije, a to je smanjenje gubitka i rasipanja hrane, s posebnim naglaskom na opskrbni lanac voća i povrća, analizu mogućnosti smanjenja gubitaka i rasipanja hrane i unapređenja opskrbnog lanca voća i povrća. Rezultati istraživanja bit će od pomoći prvenstveno poljoprivrednim proizvođačima, s ciljem smanjenja gubitaka i boljeg upravljanja gubicima u opskrbnom lancu voća i povrća.
Krizu organizacije označava situacija u kojoj se narušavaju redovite procedure funkcioniranja, a svaki izlazak iz uobičajenog toka djelovanja može dovesti i do pojačanog interesa medija. Kriza za ...neke organizacije zapravo počinje u onom trenutku kada je mediji proglase. Slučaj krize koncerna Agrokor u 2017. godini izazvao je veliku pozornost medija. Ovim se radom stoga proučavao slučaj kroz medijsko izvještavanje o Agrokoru na internetskom portalu Večernji.hr, u vrijeme kada se koncern suočavao s krizom izazvanom fi nancijskim problemima. Na taj su se način utvrdila obilježja i odrednice medijskog izvještavanja o Agrokoru i krizi na internetskom portalu Večernji.hr. S druge strane, analiza je obuhvatila službena internetska priopćenja Agrokora na mrežnoj stranici Agrokor.hr kako bi se utvrdilo kako je koncern kroz službene online kanale odgovorio na krizu. Rezultati izvještavanja o slučaju Agrokor i njegovom kriznom komuniciranju daju uvid u obilježja medijskog izvještavanja u slučaju krize ovakvih razmjera i kriznom komuniciranju putem internetskih priopćenja. Istraživanje je pokazalo da se u medijskom portretiranju krize značajan naglasak stavlja na prvog čovjeka organizacije. Tako se na internetskom portalu Večernji.hr u promatranom razdoblju u gotovo svakoj drugoj objavi spominjao osnivač Agrokora Ivica Todorić. Također, više od trećine objava sadržavalo je brojke u kontekstu krize, poput visine duga koncerna. Što se tiče samog Agrokora, rezultati istraživanja pokazali su kako se organizacija u prvoj fazi suočavanja s krizom nije postavila aktivno. Službena internetska priopćenja na mrežnoj stranici Agrokor.hr, koja bi se ticala krize, izostala su, a poruke koje su putem portala Večernji.hr mogle doći do javnosti od strane koncerna sadržavale su elemente poricanja postojanja problema. Kako je kriza postajala sve složenija, Agrokor je bio prisiljen na promjenu komunikacije. Stoga se u drugoj fazi koristio konkretnim strateškim elementima kriznog komuniciranja kao što su sazivanje konferencije za medije, vidljivost prvog čovjeka organizacije, komunikacijska ujednačenost te preimenovanje.
Suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije pred stvaratelje i vlasnike ili posjednike dokumentarnoga i arhivskoga gradiva postavljaju složene izazove u uvjetima u kojima ih se većina još ...uvijek pretežno služi “papirnatom” dokumentacijom u poslovanju. Recentni Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva te Uredba o uredskom poslovanju (za svoje obveznike) postavili su temelje digitalne transformacije sustava upravljanja dokumentarnim gradivom. U tom pogledu njihove odredbe nisu uvijek samorazumljive i jednostavne, posebice ako se uzmu u obzir uvjeti koje postavljaju drugi provedbeni propisi koji reguliraju područje uredskoga poslovanja ili specifičnu djelatnost stvaratelja i vlasnika ili posjednika gradiva. Zato o ovoj problematici treba promišljati sustavno i dugoročno, odnosno formirati strategiju prelaska institucije na digitalno spisovodstvo. U radu su analizirani reprezentativni primjeri iz uzorka svih pravila za upravljanje dokumentarnim gradivom i popisa dokumentarnoga gradiva s rokovima čuvanja stvaratelja i posjednika ili vlasnika, izrađeni prema novim propisima (i odobreni od strane Hrvatskoga državnoga arhiva), koji pokazuju kako interni normativi koji reguliraju upravljanje gradivom mogu (i moraju) postati integralni čimbenik takve strategije. Na temelju toga je razmotreno i koliko su stvaratelji i posjednici ili vlasnici uopće usvojili rješenja koja nude propisi kad je riječ o pripremi i provođenju digitalne transformacije.
Contemporary information and communications technologies pose complex challenges to public institutions and other legal persons which create, own or possess records and archives. The problems generated by these challenges are even more acute when one considers that most of the public institutions and legal persons in Croatia still predominantly rely on “paper” i.e. analogue docu-mentation in their everyday business. In that regard the recent Act on Archives and Archival Institutions (Zakon o arhivskom gradivu i arhivima), the Regula-tion on Records Management of the Public Authority Bodies (Uredba o ured-skom poslovanju) and the Ordinance on the Management of Records Outside the Archival Institutions (Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva) laid out a robust foundation for the gradual digital transformation of the records management system. However, the provisions of all these regula-tions addressing these questions are not always self-explanatory and simple, espe-cially if one takes into account the conditions set by other relevant regulations which affect the area of records management of creators and owners or possessors of records and archives. That is why this issue needs to be considered in a thor-ough, systematic fashion over the long-term period. In other words, public insti-tutions and other legal persons which create, own or possess records and archives should define a strategy on how to implement a transition to digital record-keeping, which will allow for more efficient management of both analogue as well as digital records. The paper analyses a sample of internal normative acts of creators, owners or possessors of records and archives approved by Croatian State Archives since recent Act on Archives and Archival Institutions, and other relevant regulations came into force. The indicative examples of these acts (Rules for the Records Management and Records Disposal Schedules) singled out from the sample illus-trate the possibilities offered by recent legislation and regulation on how to sup-port the transition to digital records management system. That said, the paper argues that these acts can (and must) become an integral element of abovemen-tioned transition strategy in the period when paper documentation is still very much in circulation at the same time when digital records are inexorably becom-ing the new norm. Second goal of the analysis is to consider how much are the creators and owners or possessors of records and archives in Croatia prepared to adopt the described solutions offered by the regulations when it comes to implementation of the digital transformation. The paper argues that there are noticeable advancesin this area, but that many still prefer to think about records management along traditional patterns related to conventional records “on paper”.
PDF
