Znanstveno-istraživačko bavljenje strategijama učenja jezika, sporadično u 1970-im i 1980-im godinama, doživjelo je svoj vrhunac krajem 20. stoljeća, no od tada je znanstveni interes za ovo područje ...ponovno oslabio. Zatišje se može pripisati brojnim teorijskim i definicijskim nejasnoćama. S druge strane, nekadašnje zanimanje praktičara za strategije učenja jezika ni danas ne opada. Stoga ovaj rad tematizira teorijsku podlogu strategija učenja jezika kao osnovnu pretpostavku za njihovo znanstveno utemeljeno istraživanje u nastavnoj praksi stranih jezika. U prvom se dijelu rada uvidom u odabrane modele strategija učenja jezika analizira mogućnost stvaranja čvrstoga teorijskog polazišta, dok se u drugom dijelu problematizira njihovo terminološko i definicijsko određenje. Elaboriranjem ključnih problema nastoji se ukazati na nužnost njihova intra- i interdisciplinarnoga rješavanja kako bi empirijsko istraživanje imalo teorijsku podlogu te ponudilo znanstveno utemeljene pedagoške implikacije.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Ovo istraživanje imalo je za cilj pokazati kako se mogu interpretirati stilovi i strategije učenja učenika osnovnih i srednjih škola koji pohađaju nastavu iz predmeta Društvene znanosti, kao i ...objasniti njihove stavove prema predmetu i njihova postignuća tijekom nastave. Uzorak se sastojao od 320 učenika (172 ženskog i 148 muškog spola) koji su pohađali osnovne i srednje škole u Turskoj. “Skala stilova učenja”, “Skala strategija učenja” i “Skala stavova prema predmetu Društvene znanosti” koristile su se za prikupljanje podataka, a “ocjene iz izvješća o uspjehu” koristile su se za određivanje stupnja uspješnosti u predmetu Društvene znanosti. U okviru varijabli testiran je osnovni model s pomoću analize putanje koja je uključena u strukturalno modeliranje. Zaključak je da su varijable: stilovi učenja, strategije učenja i stavovi prema predmetu zajedno pozitivno objasnile postignuća učenika u ovom predmetu.
Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj rada na tekstu na kognitivne sposobnosti učenja u nastavi prirode (šesti razred) i biologije (sedmi i osmi razred). U eksperimentu je tijekom dvije školske ...godine, u razdoblju od 2004./2005. do 2005./2006. godine, sudjelovalo ukupno 554 učenika. Eksperimentalna skupina je obuhvatila učenike dviju škola Zadarske županije, a kontrola skupina učenike dviju škola Šibensko-kninske županije. Eksperimentalna skupina učenika je posebnim programom obučavana za rad na različitim tekstualnim izvorima znanja. Program je sadržavao izradu sažetaka i izradu Power Point prezentacija (ili plakata) na određenu biološku temu. Nakon svakog obrazovnog razdoblja učenici obiju skupina pisali su zadaće konstruirane u skladu s Bloomovom taksonomijom obrazovnih zadataka. Rezultati istraživanja potvrđuju hipotezu po kojoj će rad na tekstualnim izvorima povoljno utjecati na razvoj određenih kognitivnih sposobnosti učenja. Rezultati pokazuju statistički značajnu prednost učenika eksperimentalne skupine na razini primjene, sinteze i procjene. Ipak, dobiveni rezultati se mogu smatrati samo indicijama i zahtijevaju dodatna istraživanja.
U ovome su istraživanju uspoređene voljne strategije učenja kojima se na temelju svojih stilova učenja koriste učenici viših razreda osnovnih škola. U istraživanju je sudjelovao četiri stotine ...pedeset i jedan učenik, od kojih su 52,3% bile djevojčice, a 47,7% dječaci. Rezultati su pokazali da učenici koji pokazuju sklonosti prema načinima učenja utemeljenima na konkretnom iskustvu i refleksivnom promatranju postižu negativnu korelaciju s voljnim strategijama, a da učenici koji se koriste stilovima apstraktne konceptualizacije i aktivnoga eksperimentiranja pokazuju pozitivnu korelaciju s voljnim strategijama učenja. Uz to, učenici koji se koriste akomodirajućim i konvergentnim stilom učenja koriste se voljnim strategijama učenja češće od učenika koji primjenjuju divergentan i asimilirajući stil učenja.
Temelji za poduzetničko učenje u smislu jačanja konkurentskog položaja Hrvatske u globalnom gospodarstvu predstavljeni su u nacionalnom strateškom dokumentu - Strategiji učenja za poduzetništvo ...„Poduzetna Hrvatska“ za razdoblje od 2010. do 2014. godine. Strategija je nastala kao odgovor na brojna pitanja, probleme i izazove s kojima se suočava Republika Hrvatska te je usmjerena na prihvaćanje poduzetništva kao društvene, nacionalne, gospodarske i odgojno-obrazovne djelatnosti. Gledajući iz perspektive visokog obrazovanja jedna od najvažnijih mjera koja je predstavljena u ovom dokumentu odnosi se na uvođenje poduzetničkog učenja kao ključne kompetencije za prihvaćanje dinamičkih gospodarskih trendova. U cilju realizacije navedene mjere, centralno mjesto zauzima obrazovni sustav koji mora biti spreman reagirati na promjene u okruženju. Stvaranje takvog dinamičkog sustava sposobnog da prati brze društvene, znanstvene i tehnološke promjene rezultirat će promjenama u obrazovnim sadržajima i ishodima učenja. Mladi ljudi, kao korisnici usluga obrazovanja i učenja, moći će odgovoriti na nove tržišne izazove. Stoga, Veleučilište mora preuzeti proaktivnu ulogu u promicanju i razvoju poduzetništva jer u nadolazećim godinama stečena znanja, vještine i kompetencije mladih predstavljat će polugu razvoja trenutno stagnirajućeg gospodarstva i tržišta rada.
Poduzetnička kompetencija se, kao jedna od ključnih kompetencija Europskog kompetencijskog okvira cjeloživotnog obrazovanja (Europska komisija, 2004.), sastoji od specifičnih i definiranih znanja, ...vještina i stavova. Poduzetništvo se definira kao sposobnost pretvaranja ideja u djela i time se kristalizira kao imperativ obrazovnog i gospodarskog sustava. U Republici Hrvatskoj Strategija učenja za poduzetništvo 2010.-2014. (2010.) identificira nekoreliranost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada te, inter alia, predlaže inkorporiranje poduzetničke kompetencije u sve oblike i na sve razine učenja. Poslovne simulacije, kao oblik aktivnih metoda učenja i poučavanja kroz timski rad, mogu se koristiti u cilju razvoja poduzetničkih kompetencija.
