Cilj ovoga rada bio je usporediti dvije mješovite sastojine (provenijencije) obične bukve i hrasta kitnjaka, iz istočne (provenijencija Slavonski Brod - SB) i sjeverozapadne (provenijencija Karlovac ...- KA) Hrvatske, s obzirom na klimatske i edafske prilike te raspraviti njihov utjecaj na rast i produkciju suhe tvari prirodnog pomlatka hrasta kitnjaka i obične bukve u kontekstu njegove funkcionalne prilagodbe na prethodno spomenute stanišne prilike. Glavna razlika između provenijencija s obzirom na klimatske prilike ogleda se u prosječno većoj količini oborina na području provenijencije KA. Unatoč tomu, zbog nepovoljnog rasporeda oborina za vrijeme rasta i razvoja istraživanog pomlatka u razdoblju 2016. – 2020. godine područje provenijencije KA odlikovalo se učestalijom pojavom sušnih perioda nego područje provenijencije SB. S obzirom na edafske prilike (fizikalne i kemijske značajke tla) provenijencije se nisu značajnije razlikovale. Međutim, tlo provenijencije KA odlikovalo se nešto lakšom strukturom (manje gline i više skeleta) u odnosu na tlo provenijencije SB. Razlike između provenijencija i vrsta s obzirom na cijeli niz mjerenih parametara koji opisuju rast i produkciju suhe tvari istraživanog pomlatka uključujući i njihove alometrijske odnose ispitan je pomoću dvofaktorske ANOVA-e. Dobiveni rezultati ukazuju da je pomladak iz provenijencije KA ulagao više suhe tvari u rast i razvoj korijenja s posebnim naglaskom na sitno korijenje i pri tom se dublje zakorjenjivao te razvijao deblju i nižu stabljiku nego pomladak iz provenijencije SB. To ukazuje da je pomladak iz provenjencije KA funkcionalno prilagođeniji sušem staništu. Takav rezultat mogao bi biti posljedica različito ispoljene fenotipske modifikacije (reakcije na sušu) i/ili stvarnih genetskih razlika između provenijencija, što ovom prilikom nije bilo moguće točnije razlučiti. Dobivene razlike u rastu i produkciji suhe tvari između kitnjakova i bukova pomlatka odgovaraju već otprije poznatom načinu njihove funkcionalne prilagodbe na vlažnost, odnosno suhoću staništa. To znači da se kitnjakov pomladak dublje zakorjenjivao i pri tom je više suhe tvari ulagao u rast krupnog korijenja u odnosu na bukov pomladak koji se pliće zakorjenjivao i pri tom više suhe tvari ulagao u rast sitnog korijenja.
The aim of this study was to examine the influence of climatic and edaphic conditions in two mixed stands (provenances) of common beech and sessile oak from eastern (Slavonski Brod - SB provenence) and northwestern (Karlovac - KA provenence) Croatia on the functional adaptation of growth and dry matter production of their natural saplings. The main differences between the provenances with regard to climatic conditions is reflected in the amount of precipitation. The amount of precipitation in the area of KA provenance is much higher than in the area of SB provenance (Table 1 and 2). In spite of, due to the unfavorable distribution of precipitation during the growth of the investigated saplings in the period 2016 – 2020, dry periods were more frequent in the KA provenance than in the SB provenance (Figure 1). Edaphic conditions (physical and chemical soil traits), did not significantly differ between the provenances. However, the soil of KA provenance was characterized by a slightly lighter structure (less clay and more skeletons) compared to the soil of SB provenance (Table 3 – 5 and Figure 2). Differences in growth and dry matter production, as well as in allometric growth relations between provenances and species were examined using two-way ANOVA. The obtained results indicate that the saplings from the KA provenance compared to the saplings from the SB provenance invested more dry matter in root growth (especially fine roots) and took root deeper. In addition, the saplings from the KA provenance developed a thicker and lower stem compared to the saplings from the SB provenance (Table 6 – 8). This indicates that the saplings from the KA provenance are functionally more adapted to the drought habitat. It could be the result of differently manifested phenotypic modification (drought response) and/or real genetic differences between provenances, which our research could not distinguish more accurately. The obtained differences in the growth and dry matter production between the sessile oak and the common beech saplings correspond to the already known patterns of their functional adaptation to the habitat humidity. It means that sessile oak saplings took deeper roots and invested more dry matter in the coarse roots compared to common beech saplings that took root more shallowly and invested more dry matter in the fine roots (Table 9).
Interrelations of various common beech vitality indicators (crown defoliation, foliar chemistry, radial growth) as well as their possible dependencies on climatic conditions were investigated over ...the course of 12 years in a mature and healthy beech stand. Our results confirm the importance of temperature variables for defoliation, as high temperatures during spring and summer months induce the increase of defoliation. The same negative influence was observed with high maximum temperatures and low precipitation during previous year summer months. Phosphorus, calcium and magnesium nutrition of beech trees suffers from high temperatures during current year summer and benefits from more precipitation. High temperatures in current year May positively influence beech radial growth, while a wide range of minimum temperatures during March and June has a negative effect. In summary, high summer temperatures and low precipitation were shown to have a negative effect on all vitality indicators, and for defoliation and nutrition this effect can last into the following year.
Međuovisnosti različitih uobičajenih indikatora vitaliteta obične bukve (osutost krošnje, stanje ishrane, širina goda) kao i njihove moguće ovisnosti o klimatskim uvjetima istraživani su tijekom razdoblja od dvanaest godina u zreloj i zdravoj sastojini bukve na plohi intenzivnog motrenja br. 103 (Sljeme). Ploha se nalazi u sastojini bukve i jele (
Festuco drymeiae – Abietetum Vukelić et Baričević 2007
) na Medvednici, na 954 m nadmorske visine i južnoj ekspoziciji.
Naši rezultati potvrđuju važnost temperature za osutost, jer visoke temperature tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci utječu na porast osutosti. Isti negativan utjecaj je zabilježen u slučaju visokih maksimalnih temperatura i niske količine oborine u ljeto prethodne godine. Bukva je bila osobito osjetljiva na sušne godine ili natprosječno tople godine koje se pojavljuju u nizu.
Ishrana bukovih stabala fosforom, kalcijem i magnezijem lošija je u slučaju visokih temperatura tijekom ljeta tekuće godine, a poboljšava se porastom oborine. Također, u našem istraživanju utvrdili smo negativnu korelaciju koncentracije kalija u lišću sa širinom godova. Smatramo kako se ne radi o negativnom učinku kalija na rast bukve, već o posljedici slabijeg usvajanja kalcija u sušnim godinama.
Visoke temperature u svibnju tekuće godine pozitivno utječu na prirast, dok široki raspon minimalnih temperatura tijekom ožujka i lipnja ima negativan učinak. Nije utvrđen izravan utjecaj oborine na širinu goda.
Ukratko, visoke ljetne temperature i niske količine oborine negativno utječu, izravno ili neizravno, na sve istraživane indikatore, a kod osutosti i ishrane taj efekt može biti značajan i u sljedećoj godini.
Od 19. st. dalje se z intenzifikacijo živinoreje in vse večjih potreb po mesnih izdelkih za krmo živine uporabljajo predvsem rastline z velikim hektarskim donosom in hranljivostjo. Med njimi ...prevladuje silažna koruza, ki je zelo ranljiva za pomanjkanje vode ter vročinske valove, če se ti pojavijo v ključnih fenofazah. V članku z vidika kriterija rastlinske odpornosti na sušo in ekonomike pridelovanja iščemo možnosti uporabe drugih krmnih rastlin, predvsem krmnih žit in metuljnic, kot alternativo silažni koruzi.
This paper reports the effects of selenium (Se) application on some physiological characteristics of barley (Hordeum vulgare L. cv. Rihane-03) exposed to drought stress. Foliar application to barley ...at 30 g selenium ha
, as sodium selenate, increased significantly shoot dry weight and relative water content in well-watered plants. A remarkable reduction in dry weight of water-stressed plants was associated with significant decrease in maximal efficiency of PSII (F
/F
), stomatal conductance (g
) and net CO
assimilation rate (A). Activity of antioxidant enzymes was increased by drought stress significantly. Amounts of malondialdehyde (MDA) and hydrogen peroxide (H
) remained unchanged in Sesupplemented water-deficit plants obviously because of an efficient scavenging following significant enhancement of catalase (CAT) and glutathione peroxidase (GSH-Px) activities. These results indicate that an application of selenium was favorable for biomass accumulation of barley plants under well-watered conditions. However, it did not significantly affect dry matter accumulation under drought stress, but Se-supplemented water-deficit plants exhibited better protection from oxidative damage because of higher CAT and GSH-Px activities and lower level of lipid peroxidation. These results suggest that selenium application can improve antioxidant defense system under drought stress conditions, and it may be recommended for arid and semiarid regions.
Članek poroča o učinku škropljenja s selenom na nekatere fiziološke značilnosti ječmena (Hordeum vulgare ‘Rihane- 03’), ki je bil izpostavljen sušnemu stresu. Foliarna aplikacija selena 30 g Se ha
, kot selenat je značilno povečala suho težo poganjkov in relativno vsebnost vode dobro zalivanih rastlin. Znatno zmanjšanje suhe teže rastlin v pomanjkanju vode je bilo povezano z značilnim zmanjšanjem maksimalne učinkovitosti PSII (Fv/Fm), stomatarne prevodnosti (g
) in neto asimilacije CO
(A). Aktivnost antioksidativnih encimov se je v sušnem stresu značilno povečala. Količini malondialdehida (MDA) in vodikovega peroksida (H
) sta ostali nespremenjeni pri rastlinah tretiranih s Se pri sušnem stresu, kar je bila očitno posledica delovanja Se, ki se je kazala kot povečana aktivnost katalaze (CAT) in glutation peroksidaze (GSH-Px). Ti izsledki kažejo, da uporaba Se prispeva k povečanju biomase ječmena pri dobri preskrbi z vodo. Vsebnost suhe snovi se pri rastlinah tretiranih s Se ni bistveno povečala v razmerah sušnega stresa, vendar pa so se te rastline bolje zaščitile pred oksidativnimi poškodbami s povečano aktivnostjo CAT in GSH-Px in manjšo peroksidacijo lipidov. Rezultati kažejo, da uporaba Se izboljša antioksidativno obrambo rastlin pri sušnem stresu in bi njegovo uporabo v te namene priporočali v aridnih in semiaridnih območjih.
The combined effect of selenium (Se) foliar spraying and drought was studied for 3 months in two cultivars of potato; Bard and Adora in Ljubljana, Slovenia. Four combinations of treatments were ...conducted: well-watered plants with and without Se foliar spraying, and drought exposed plants with and without Se foliar spraying. Net photosynthesis, transpiration rate, quantum yield of photosystem II (PSII), and respiration potential measured by electron transport system activity were monitored throughout the period. After three months of treatment, leaf water potential, the number and size of leaf stomata, and tuber yield were determined. Several impacts of drought and Se application and their combinations were established, and the responses shown to be cultivar-specific. Net photosynthesis, transpiration rate, effective quantum yield of PSII, and respiratory potential were lower in drought exposed plants. Se lowered respiratory potential in the leaves in cv. Bard. The mass of the tubers in cv. Adora, and photosynthesis in cvs. Bard and Adora were lower in Se treated plants. Se treatment did not significantly affect the number and size of leaf stomata in the cultivars.
Kombiniran vpliv selena (Se) in suše na dva kultivarja krompirja Bard in Adora, smo preučevali v poskusu, ki je trajal tri mesece. Rastline so bile izpostavljene štirim kombinacijam obravnavanja: zalite rastline z ali brez foliarnega gnojenja s Se in suši izpostavljene rastline z ali brez foliarnega gnojenja s Se. V rastni sezoni smo spremljali neto fotosintezo, transpiracijo, fotokemično učinkovitost fotosistema II (FSII) in respiratorni potenical, merjen s pomočjo meritev aktivnosti terminalnega elektronskega transporta. Po treh mesecih, ko so bile rastline izpostavljene vsem obravnavam, smo izmerili še vodni potencial v listih, število in dimenzije listnih rež in pridelek gomoljev. Preučevana kultivarja sta se na učinke suše in dodanega Se odzvala na različne načine. Neto fotosinteza, transpiracija, fotokemična učinkovitost fotosistema II (FSII) in respiratorni potenical so bili nižji pri rastlinah, ki so bile izpostavljene suši. Rastline, foliarno gnojene s Se so imele nižji respiratorni potencial pri kultivarju Bard. Masa gomoljev pri kultivarju Adora in fotosinteza pri obeh kultivarjih sta bili nižji pri rastlinah, kjer smo dodali Se. Dodatek Se ni bistveno vplival na število in dimenzije listnih rež pri preučevanih kultivarjih.
In recent years, major advances in monitoring processes through sectoral control systems have been observed, but so too has the lack of interoperability of spatial information systems. In the frame ...of the EuroGEOSS project, interoperability between Drought ManagementCentre for Southeastern Europe (DMCSEE) and European Drought Observatory (EDO) has been developed. For interoperability processes, open source tools and Open Geodata Interoperability specifications(OpenGIS) were used ; V zadnjih letih je opazen napredek na področjuspremljanja procesov v prostoru s sektorskimi sistemi nadzora, pri čemer je zaznati pomanjkanje medopravilnosti prostorskih informacijskih sistemov. V okviru projekta EuroGEOSS je bila vzpostavljena medopravilnost med Centrom za upravljanje s sušo vjugovzhodni Evropi (DMCSEE) in Evropskim sušnim portalom (European Drought Observatory – EDO). Pri tem so bila uporabljena odprtokodna orodja in tehnologije OpenGIS.
Model WOFOST (WOrld FOod STudy) je precej enostaven za prvo uporabo. Za nastavitve imamo na voljo pet zavihkov: splošno, poljščina, vreme, tla, ponovitve. Izbiramo med potencialno simulacijo, ...dejansko simulacijo pri omejeni količini vode in dejansko simulacijo pri omejeni količini hranil. Za obravnavo izbrane poljščine moramo dobro poznati njene karakteristike ali pa si izberemo poljščine, ki so že definirane v modelu. Določamo tudi datum setve in žetve ali pa prepustimo modelu, da izbere najprimernejša. Meteorološke podatke moramo za obravnavan kraj pripraviti v zahtevanem formatu. Tudi podatki o različnih tipih tal so že pripravljeni, lahko pa dodamo svoje. WOFOST nam med drugim izračuna fenološke faze, suho težo korenin, listov, stebel in založnih organov, celotno nadzemsko produkcijo, žetveni indeks, evapo(transpi)racijo, asimilacijo, bazalni metabolizem, globino dejanske koreninske cone, vsebnost vode v tleh ter sušne in mokre dni. Naši izračuni za primer koruze kažejo stanje sušnosti, kot je po izbranih letih od 2003 do 2006 tudi pričakovano - izrazito sušno leto 2003, sušnejše 2006, zmerno 2005 in precej mokro leto 2004. Razlike v vsebnosti vode v tleh se kažejo po koncu maja. Najhitreje je koruza dozorela v najbolj sušnem letu 2003 in najpočasneje v najbolj namočenem 2004. Vidimo lahko še, da na začetku rasti evaporacija iz tal prevladuje nad transpiracijo, med glavno rastno sezono prevladuje transpiracija, na koncu pa zopet evaporacija iz tal. Daleč najmanjša je produkcija leta 2003 zaradi precejšnih težav s sušo, sledi leto 2006 in praktično enaka pridelka v letih 2004 in 2005, ko večjega pomanjkanja dežja ni bilo. Pokazali smo še, da je število sušnih dni precej različno pri različnih tipih tal. Na tleh s slabo zadrževalno sposobnostjo je več sušnih let, kot na boljših tleh, v splošnem pa so bila najbolj sušna leta 2001, 1992, 1971, 1988, 2003 in 1993 (izračuni do leta 2005).
Meteorološko sušo pogosto označimo s sušnimi indeksi, ki so preprosti za uporabo, hkrati pa absorbirajo ogromne količine podatkov o količini padavin, temperaturi, vodnemu režimu v tleh, . Za študijo ...meteorološke suše v Sloveniji smo uporabili dva tovrstna indeksa: standardiziran padavinski indeks - SPI ter Palmerjev indeks sušnosti - PDSI. SPI lahko izračunamo na različnih časovnih skalah, zaradi česar lahko bolje opredelimo začetek, trajanje ter intenziteto suše. Prilagodljiva časovna skala pri SPI nam lahko pomaga nadzirati sušo tudi v kmetijstvu in hidrološkem sistemu. Primerjava obeh indeksov na primeru izračuna za Ljubljano nam je pokazala, da se PDSI najbolje ujema z SPI na devet- ter dvanajst-mesečni časovni skali. Oba indeksa kažeta, da je bilo v Ljubljani po letu 1900 najbolj sušno leto 1946. S pomočjo SPI smo ugotovili tudi statistično značilno ( =0,05) upadanje količine poletnih padavin v Ljubljani, Murski Soboti ter Biljah v obdobju 1971 - 2006 (postaje se nahajajo na klimatsko različnih območjih v Sloveniji). Analiza meteorološke suše v letu 2003 nam je pokazala, da je bil v vegetacijskem obdobju ekstremen primankljaj padavin prisoten na širšem območju Slovenije z izjemo skrajnega severozahodnega dela, kjer je bila količina padavin nadpovprečna. Leto 2003 je bilo pri nas eno izmed najbolj sušnih po letu 1950.
Sinjsko polje je krško polje i nalazi se u središnjem dijelu rijeke Cetine. Obuhvaća 62 km2, a većim je dijelom meliorirano s povoljnim uvjetima za poljoprivredu. Za analizu suše u ovome radu ...primijenjeni su standarizirani indeks oborine (SPI) i standardizirani indeks protoka (SSI). Razmatrani su meterološki podaci sa stanice Sinj i hidrološki podaci sa postaja Han i Grab iz razdoblja 1981-2010. Pomoću vrijednosti SPI i SSI određena su sušna razdoblja koja su izražena pripadnim trajanjem, intenzitetom i magnitudom.
Pšenica je jedna od najčešće zasijanih i najvažnijih žitarica u Hrvatskoj. Stoga se u programu oplemenjivanja pšenice kontinuirano stavlja veliki selekcijski pritisak na otpornost na bolesti, sušu, ...polijeganje, datum klasanja i krajnju kvalitetu zrna. Cilj ovog istraživanja bio je ocijeniti produktivnost i kvalitetu zrna pšenice, kao i odgovor klijanaca pšenice na sušu. Za procjenu željenih svojstava korišteno je pet linija ozime pšenice i kontrolna sorta Kraljica. Uzimajući u obzir ispitivane parametre, linije pšenice u ovom istraživanju imale su određene dobre karakteristike kao što su rano sazrijevanje i visok prinos zrna, bile su manje hektolitarske mase i sadržaja proteina, ali s većom vrijednošću sedimentacijske vrijednosti, energijom tijesta i rastezljivosti u odnosu na kontrolnu sortu. Općenito gledano, linije Osk.4.330/6-18, Osk.3.530/59-18, Osk.4.354/12-18 imale su veće vrijednosti prinosa zrna u odnosu na kontrolnu sortu. Prema rezultatima prikupljenim u ovom istraživanju dobivene su razlike između linija pšenice u energiji klijanja i rastu klijanaca u uvjetima suše. Navedene linije mogle bi poljoprivrednicima ponuditi tolerantnost na blagu sušu tijekom sjetve i postići visoke prinose. Ipak, stabilnost i otpornost na sušu istraživanih linija ozime pšenice u različitim okolinama potrebno je istražiti u pokusima koji uključuju više lokacija.
PDF
