Cataract Surgery in Patients with Diabetes mellitus Igor Šivec Trampuž; Vladimir Pfeifer; Mojca Urbančič
Zdravniški vestnik (Ljubljana, Slovenia : 1992),
04/2018, Letnik:
87, Številka:
3-4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Ophthalmic complications of diabetes are one of the leading causes of visual loss and blindness in the working population worldwide. Globally, an estimated 422 million adults were living with ...diabetes in 2014. According to the World Health Organisation, this number will rise to an estimated 592 million by 2035. Cataract is a clouding of the eye lens. Surgery is indicated when cataract causes significant visual impairment. Several clinical studies have shown that cataract development occurs more frequently and at an earlier age in diabetic compared to nondiabetic patients. Cataract surgery is the most frequent ophthalmic surgical procedure and has an excellent outcome. However, diabetic patients may have more complications and a poor visual outcome. They are prone to ocular surface disease, intraoperative complications, corneal oedema in the early postoperative period and an increased incidence of cystoid macular oedema in patients with retinopathy. Anterior capsular contraction is also more frequent. A good prognosis is expected in patients with good systemic and ophthalmological preoperative, operative and postoperative management.
Problemi vida i patologija oka često su u komorbiditetu s psihijatrijskim stanjima. Ovaj rad pruža pregled dostupnih istraživanja o takvim vezama i podiže osviješćenost o mogućem značenju i učincima ...različitih očnih simptoma i oštećenja vida na psihijatrijska stanja i psihičke simptome. Dodatno, psihološke karakteristike i psihijatrijska stanja razmatraju se kao mogući uzroci problema oka i vida. Većina istraživanja otkriva povezanost između problema oka i vida s psihijatrijskim stanjima i psihičkim smetnjama. Blaži oftalmološki problemi najčešće su povezani s poremećajima raspoloženja, a manje s ostalim psihijatrijskim stanjima. Ozbiljni oftalmološki problemi, poput gubitka oštrine vida, povećavaju rizik za reaktivnu depresiju. Manji broj istraživanja potvrđuje vezu između psihotičnih poremećaja i vida, koja uglavnom mijenja vidnu percepciju. Zaključno, razmotrene su moguće interakcije i odnosi između psihijatrijskih stanja i problema oka i vida te preporuke za buduća istraživanja. U preporukama za usmjeravanje i zbrinjavanje pacijenata naglašen je holistički pristup u tretmanu pacijenata.
BOLESTI OKA I TERAPIJSKI UČINAK MEDA Nikolić-Pavljašević, Suzana; Redžepagić-Dervišević, Edita
Hrana u zdravlju i bolesti,
08/2016, Letnik:
5, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Čovjek med koristi više od 8000 godina, kako u prehrani tako i u terapijske svrhe. U terapijske svrhe med se može koristi od bolesti oka kao što su: konjunktivitisi, ulkusi rožnice, katarakta, ...glaukom, trahom i dijabetička retinopatija. Vitamini u medu imaju veću farmakološku vrijednost u odnosu na vitamine koji se dobiju sintetičkim putem. Biogene tvari iz meda pojačavaju djelovanje vitamina kao i ljekovito djelovanje meda (enzimi, fitohormoni, mikroelementi). Literaturni podaci ukazuju na brojne potencijale meda u liječenju bolesti oka. Primjena meda kod bolesti oka je raznolika, od sindroma suhog oka, u terapiji konjunktivitisa rezistentnih uzročnika kao i u terapiji katarakte gdje primjena meda usporava procese zamućenja leće. Radovi koji ukazuju na primjenu meda kod glaukoma, otvaraju novo poglavlje u pristupu liječenja ovoj bolesti oka. Promjena boje dužice nakon primjene meda u vidu kapi, širi indikacijsko polje u primjeni meda, kada je oko u pitanju. Na kraju se može zaključiti kako med kao pluripotentna kemijska tvar, kao hrana i kao lijek, se može primijeniti u terapiji različitih bolesti oka i kao takav može imati prednost u odnosu na sintetske kemijske tvari koje se koriste u liječenju bolesti oka.
Cilj rada bio je odrediti ulogu blefarospazma kao zaštitnog čimbenika prednjeg segmenta oka usporedbom stupnja blefarospazma i promjenama prednjeg segmenta oka. Rad je uključivao 60 žena starijih od ...40 godina s kliničkom slikom blefarospazma podijeljenih u dvije skupine. Prvu skupinu činile su bolesnice s I. i II. stupnjem blefarospazma kod kojih su dominirali simptomi suhog oka, a drugu skupinu činile su bolesnice III. i IV. stupnja blefarospazma kod kojih je bila potrebna interventna terapija (sve bolesnice su bile liječene botulin toksinom tipa A). Za bojanje okularne površine radi otkrivanja kornealnih epitelnih defekata rabio se fluorescein. Bojanje kornealnih epitelnih defekata fluoresceinom bilo je statistički značajno manje u intervencijskoj skupini. Usporedba rezultata između promatranih skupina ukazala je na to da izraženi blefarospazam ima zaštitnu ulogu na površinu oka.
PDF
