A human settlement may exist in an environment which does not allow the use of central resource distribution systems such as national electrical grid, municipal water supply, etc., or where the use ...of such systems is not preferable by its inhabitants. In such scenarios, there is a need for managing resources that are being produced, stored, and consumed, within the boundaries of such settlements, with a goal to maintain the self-sustainability of such settlement. Settlements are hereafter considered self-sustainable if sufficient resource quantities are available in the observed time period, with regard to defined comfort levels and observed resource type.Considering existing work in the fields of smart cities, self-sustainable settlements, smart grids,Internet of things and existing intelligent agent infrastructures tackling renewable resource management, new agent classes, behaviours and protocols are proposed. A central part of the dissertation work includes developing specialized agent classes and behaviours that would allow to model and simulate the dynamics of a local resource production, storage and consumption in order to pursue and evaluate self-sustainability of the settlement.Such framework could be used by a modeler either to design and simulate a new self-sustainable system, or to evaluate and analyze an existing system, which could lead to considerable improvements in the design of a settlement and its resource production, consumption and storage elements, in regard to the context of self-sustainability.
Cilj istraživanja je modelirati i simulirati samoodrživa ljudska naselja u novorazvijenom razvojnom okružju za modeliranje i simulaciju upravljanja resursima u pametnim samoodrživim ljudskim naseljima temeljenom na agentima, sa svrhom produljenja samoodrživosti naselja. U tom kontekstu, identificirani su sljedeći istraživački ciljevi:1. Razviti nove klase agenata, ponašanja i protokola specijaliziranih za modeliranje i simulacije upravljanja resursima u pametnim samoodrživim ljudskim naseljima.2. Integrirati novo razvijene klase agenata, ponašanja i protokola u funkcionalno razvojno okružje za modeliranje i simulaciju.3. Razviti ne-trivijalno kompleksne scenarije za modeliranje i simulaciju upravljanja resursima u pametnim samoodrživim ljudskim naseljima. Scenariji će biti razvijen i unutar tri kategorije: permakulturno eko-selo, vanzemaljska kolonija, svemirsko putovanje.Hipoteza disertacije je sljedeća:H1. Razvojno okruženje za modeliranje i simulaciju upravljanja resursima u pametnim samoodrživim ljudskim naseljima temeljeno na agentima produžiti će vremenski period samoodrživosti prilikom korištenja u razvijenim testnim scenarijima.Prvo poglavlje je uvodno i elaborira kontekst istraživanja u konciznom obliku, predstavljajući istraživačke ciljeve i hipotezu.Poglavlje 2 detaljizira istraživanje, od inicijalnog koncepta okružja, prema gradnji okružja i implementaciji, dajući uvid u detalje implementacije i korištene istraživačke metode.Poglavlje 3 pruža pregled literature područja relevantnih za istraživanje, kao što su održivi razvoj, samoodrživa ljudska naselja, agenti i više-agentni sustavi, inteligentne zgrade, pametni gradovi, eko-povratne informacije, upravljanje vršnim opterećenjem, te drugih povezanih područja.Poglavlje 4 prezentira implementaciju razvojnog okružja. Slijedeći prilagođeni tok rada MaSEmetodologije, u prvim koracima identificiraju se zahtjevi sustava, prema kojima se deriviraju ciljevi sustava. Ciljevi se nakon toga koriste u kreiranju agentnih uloga, a uloge se potom koristeza definiciju klasa agenata.Globalni cilj razvojnog okruženja je sljedeći:Nakon izvršenih aktivnih napora usmjerenih u svrhu ostvarenja samoodrživosti modeliranog sustava, informiraj korisnika o tome da li je sustav samoodrživ; ukoliko modelirani sustav nije samoodrživ, usmjeri korisnika na relevantne probleme koji sprječavaju samoodrživost.Isto poglavlje elaborira modele konzumacije resursa i mehanizme samoodrživosti. Mehanizmi samoodrživosti izvedeni su iz literature povezanih i relevantnih područja istraživanja, iz intervjua provedenih sa ekspertima za samoodrživost, iz stvarnih mehanizama koje koristeprimjerice poduzeća za energetiku, te iz poznavanja načina rada velikog broja jedinica zapotrošnju energije, analize i vlastitih iskustava.Poglavlje 5 elaborira način korištenja razvojnog okružja prilikom modeliranja i simulacija specifičnih sustava. Pojašnjene se ulazne i izvještajne varijable koje korisnik koristi za modeliranje, prilagodbu i analizu sustava.Poglavlje 6 opisuje razvijene testne scenarije, rezultate simulacija nad tim scenarijima, te analizu i diskusiju. Scenariji su inicijalno simulirani bez korištenja mehanizama za samoodrživost, koristeći jednostavne matematičke formule u alokaciji resursa. Nakon toga,scenariji su simulirani nad identičnim ulaznim podacima koristeći mehanizme za samoodrživost razvojnog okružja. Rezultati provedenih simulacija pokazali su da je razvojnookružje produžilo trajanje samoodrživosti u svakom od razvijenih scenarija, što je konzistentnosa istraživačkom hipotezom H1.U poglavlju 7 zaključuje se istraživanje, diskutira o rezultatima simulacije, te se predlažuplanovi za daljnje istraživanje.
A human settlement may exist in an environment which does not allow the use of central resource distribution systems such as national electrical grid, municipal water supply, etc., or where the use of such systems is not preferable by its inhabitants. In such scenarios, there is a need for managing resources that are being produced, stored, and consumed, within the boundaries of such settlements, with a goal to maintain the self-sustainability of such settlement. Settlements are hereafter considered self-sustainable if sufficient resource quantities are available in the observed time period, with regard to defined comfort levels and observed resource type.Considering existing work in the fields of smart cities, self-sustainable settlements, smart grids,Internet of things and existing intelligent agent infrastructures tackling renewable resource management, new agent classes, behaviours and protocols are proposed. A central part of the dissertation work includes developing specialized agent classes and behaviours that would allow to model and simulate the dynamics of a local resource production, storage and consumption in order to pursue and evaluate self-sustainability of the settlement.Such framework could be used by a modeler either to design and simulate a new self-sustainable system, or to evaluate and analyze an existing system, which could lead to considerable improvements in the design of a settlement and its resource production, consumption and storage elements, in regard to the context of self-sustainability.
Problematika zavarivanja titana i njegovih legura bez korištenja specijalnih komora sa vakuum ili inertnom atmosferom izražena je kod popravaka gdje zavarivani dijelovi mogu biti različitih dimenzija ...i oblika. Preskupo je za svaki pojedinačni slučaj konstruirati zaštitnu komoru. Najčešće su komore neugodne za zavarivača i ograničavaju uvođenje pištolja i dodatnog materijala. Rad se bavi analizom mogućnosti obavljanja kvalitetnog popravka bez korištenja komore. Praktični dio rada jest popravak zavarivanjem kućišta kamere za snimanje unutrašnjosti plašta peći klinkera u tvornici cementa. Zbog ekstremnih radnih uvjeta dolazi do intenzivnog trošenja dijela plašta, te isti otkazuje ovisno o položaju u peći ili hladnjaku nakon 6 - 12 mjeseci eksploatacije. Popravak se obavlja zavarivanjem TIG postupkom uz primjenu dvostruke sekundarne zaštite zavara (lica i korijena) argonom. Ispitana je mikrostruktura uzoraka, te izmjerena tvrdoća po izvodnici koja se proteže od osnovnog materijala, preko zone utjecaja topline, do samog zavara. Ispitivanje je pokazalo da nema značajnih promjena u mikrostrukturi zavara u odnosu na osnovni materijal, te da su tvrdoće mjerene po izvodnici prilično ujednačene. Nakon ispitivanja uzoraka izvršen je popravak zavarivanjem plašta kućišta. Popravljeno kućište ima vijek trajanja koji odgovara novom kućištu što ukazuje da je sanacija obavljeno uspješno.
Suvremena pedagogija najčešće nekritički pristaje na odgojno-obrazovnim reformama implicirane pozitivističke, otuđene koncepte apsolutne reprodukcije postojećega. Središnje obilježje otuđenosti jest ...razdvojenost spoznajnog subjekta i spoznajnog objekta, s ontološkom apsolutizacijom objekta, gdje zatvoreni, „zamrznuti”, nehistorijski realitet postaje mjerilo svih svrha, ciljeva i „potreba”. Subjekt tada načelno može samo „odgovarati” tim potrebama reproducirajući ono isto. Drugim riječima, njegova otuđena kreacija povratno mu, objektno, autoritetom „realiteta” određuje cjelokupno bivanje. Forme te otuđenosti danas su ponajprije tehnologizirana znanost, operacionalizirani znanstveni jezik koji prekoračuje samu znanost i postaje specifičan „društveni biheviorizam” (Marcuse, 1989), industrija kulture i kapitalizam koji svojom logikom nosi sve ove forme otuđene ljudske pseudoprakse. Pedagogijski i pedagoški put u prevladavanju ove teško će sastoji se u ponovnom uspostavljanju subjekt-objektnosti u teoriji odgoja i obrazovanja, didaktici, metodologiji i svim granama pedagogije na primjerenim specifičnim razinama, koje bi – da bi odgovarale ideji pedagogije - morale postati antipozitivističke, dijalektičke, povijesne, razvojne.
U radu su analizirane uloga i važnost fiberbronhoskopije u ranoj i konačnoj dijagnozi aktivne tuberkuloze pluća u 102 bolesnika liječena u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2012. godine ...na Odsjeku za plućne bolesti Opće bolnice »Dr. Ivo Pedišić« u Sisku – lokacija Petrinja, a čiji su inicijalni uzorci sputuma bili direktno negativni na acidorezistentne bacile. Analizirana je dijagnostička uspješnost pojedinih bronhoskopskih procedura, kao i njihovih kombinacija. Rana dijagnoza aktivne tuberkuloze pluća postavljena je kod 31 bolesnika (30,39%), a konačna dijagnoza kod 67 bolesnika (65,68%). Dijagnoza aktivne plućne tuberkuloze postavljena je jedino na bazi uzoraka uzetih tijekom fiberbronhoskopije kod 28 bolesnika (9,65%). Statistički značajan broj bolesnika u kojih je dijagnoza postavljena fiberbronhoskopijom ističe važnost ove metode u dijagnostici aktivne tuberkuloze pluća u bolesnika čiji su sputumi mikroskopski direktno negativni i/ili u onih koji ne mogu spontano iskašljati primjeren uzorak.
S intenzivnom gradnjom autocesta u Republici Sloveniji urbana je komasacija postala vrlo aktualan postupak za dobivanje zemljišta za autocestu, u prvom redu zbog usitnjene strukture posjeda u ...Sloveniji. Istodobno je gradnja autocesta potaknula i zamisao o izradbi programskog okružja, koje bi postupke urbane komasacije ubrzalo i prije svega moderniziralo.
A recent development of heterogeneous platforms (i.e. those containing different types of computing units such as multicore CPUs, GPUs, and FPGAs) has enabled significant improvements in performance ...of real-time data processing. However, due to increased development efforts for such platforms, they are not fully exploited. To use the full potential of such platforms, we need new frameworks and methods for capturing the optimal configuration of the software. Different configurations, i.e. allocations of software components to different computing unit types can be essential for getting the maximal utilization of the platform. For more complex systems it is difficult to find ad hoc, good enough or the best configuration.This research suggests the application of component based software engineering(CBSE) principles, by which it is possible to achieve the same functionality of software components across various computing units of different types, however with different extrafunctional properties (EFP). The objective of this research is to construct a framework which optimizes the allocation of software components on a heterogeneous computing platform with respect to specified extra-functional requirements.The I-IV allocation framework, proposed by this research, consist of formalisms necessary for modeling of a heterogeneous computing platform and exploring the designspace, which results with an optimal design decision. The I-IV allocation frameworkwas verified in two steps, focusing on two EFPs; the average power consumption andthe average execution time. The experimental platform was a tracked robot, developed for the purpose of this research. It contains a CPU, a GPU and an FPGA, along with 32software components deployable onto these units. Both steps resulted in a positive result confirming the claim that the I-IV framework, along with its Component allocation model M correctly represents the heterogeneous system performance, with consideration to multiple criteria.
Usprkos tome da je u posljednjih nekoliko godina povećanje radnog takta središnje procesne jedinice (CPU) usporeno, ako ne i zaustavljeno, performanse suvremenih računala i dalje rastu, ali ne zbog radnog takta. To znaci da se i performanse racunalnih programa više na ovaj nacin ne mogu unaprijediti, čak što više, daljnje povečavanje radnogčtakta CPU-a pokazalo se neučinkovitim. Zbog toga, došlo je do suštinske promjene u građi procesora, odnosno to repliciranja procesnih jezgri te ugradbom dodatnih namjenskih procesnih jedinica koje su specijalizirane za određeni tip zadataka. Najcešce su to graficka procesna jedinica (GPU), programirljiva polja logickih blokova (FPGA), integrirani krugovi specificne namjene (ASIC), itd. Istovremeno, zajednica prepoznala je veliki istraživacki potencijal heterogenih racunalnih sustava, odnosno sustava sa mnoštvom procesnih jedinica razlicitog tipa, obzirom da omogućuju izuzetna poboljšanja performansi softvera.Mnogi se istraživaci već dulje vrijeme bave heterogenim racunalstvom, što znaci da to nije nova ideja, no u posljednjih nekoliko godina, zbog fizickih ogranicenja vezanih uz arhitekturu procesnih jedinica, heterogeno racunalstvo postaje sve popularnija istraživacka tema. Uz izuzetno povećanje procesne moći, heterogeno racunalstvo donosii mnogo izazova, prvenstveno za softverske inženjere. Naime, razvoj softvera za takve sustave vrlo je zahtjevan zbog primjerice, potrebe za rukovanjem sa više razlicitih tipova podataka ili programskih jezika unutar istog racunalnog programa, kompatibilnosti pojedinih procesnih jedinica i konverzije tipova podataka, potrebe za specijaliziranim bibliotekama koda, korištenja razlicitih struktura podataka kroz više arhitekturalni slojeva racunala i racunalnog programa, itd. Osim toga, obzirom na to da se heterogeni sustavi prvenstveno koriste kao elementi ugradbenih racunala u industriji, softverski inženjeri uz funkcionalne zahtjeve, dodatnu pozornost moraju dati nefunkcionalnim zahtjevima (EFP).Kako bi se upravljalo funkcionalnim i nefunkcionalnim zahtjevima softvera, u složenim heterogenim racunalnim sustavima,cesto se primjenjuju nacela komponentno orijentiranog softverskog inženjerstva (CBSE), koja su u softverskoj zajednici dobro poznata i dokazana. CBSE obuhvaća modele, metode i smjernice za softverske inženjere koji razvijaju sustave temeljene na komponentama, odnosno građevnim jedinicama koje komuniciraju putem ugovorno definiranih sucelja, koje se mogu samostalnougra divati i jednostavno zamjenjivati. Time, CBSE daje snažne temelje za prethodno spomenute vezane uz razvoj softvera namijenjenog za heterogene racunalne sustave.U tom kontekstu, CBSE omogućuje postizanje jednake funkcionalnosti komponenata softvera alociranih na (razlicite) procesne jedinice (razlicitog tipa), no sa drugacijimne-funkcionalnim svojstvima. To znaci da pojedine alokacije komponenata softveramogu biti više ili manje ucinkovite obzirom na scenarije njihove primjene, odnosnonjihove ulazne parametre, što za sobom povlaci i pitanje ukupnih performansi sustava. Prema tome, zadatak arhitekta softvera najprije je definirati svojstva najbolje alokacije obzirom na više kriterija, poput dostupnosti resurs, ne-funkcionalna svojstva i ogranicenja, a potom na konkretnoj heterogenoj racunalnoj platformi ucinkovito i pronaći takvu alokaciju.Temeljni cilj ovog istraživanja je konstruirati okvir za optimizaciju alokacije kompo- nenti softvera na heterogenoj racunalnoj platformi, koji uzimajući u obzir ogranicenja resursa dostupnih na racunalnim jedinicama (razlicitog tipa), specifikacije komponenata softvera i ogranicenja koja definira arhitekt sustava ucinkovito pronalazi najbolju alokaciju. Ova disertacija predlaže Alokacijski okvir I-IV sastavljen od formalnih elemenata koji omogućuju stvaranje modela heterogenog racunalnog sustava te pretraživanje prostora potencijalnih alokacija, te definira korake kojima se postiže optimalna arhitektura sustava. Kako u ovom slucaju prostor potencijalnih rješenja, odnosno alokacija eksponencijalno raste (uzmdostupnih racunalnih jedinica tendostupnih komponentisoftvera, prostor rješenja jemn), razvijen je i prototip alata koji automatizira Alokacijskiokvir I-IV, što je inace dugotrajan ili cak neizvediv proces. Za opis nefunkcionalnih svojstava heterogenih sustava, koristi se Model za alokaciju komponenata M. Taj model,primjenom težinske funkcije omogućuje kvantifikaciju pojedinih alokacija čime je omogućena njihova usporedba te procjena prikladnosti korištenja istih. Istovremeno,težinska funkcija daje uvid u performanse sustava u njegovoj ranoj fazi razvoja (cak prije nego su komponente razvijene).Vjerodostojnost Alokacijskog okvira I-IV provjerena je u dva koraka (eksperimenta),pri cemu je fokus bio na dva nefunkcionalna svojstva sustava: prosjecni elektricni učinak elektricne struje i prosjecno vrijeme izvođenja operacija softvera. Eksperimentalna platforma bila su robotska kolica sa heterogenim racunalnim sustavom sacinjenim odCPU-a, GPU-a te FPGA-a, zajedno sa tridesetak komponenata softvera koje je moguće alocirati na te racunalne jedinice.Prvi korak provjere odnosio se na provjeru tocnosti, odnosno procjenu prikladnosti težinske funkcije w da kvantificira performanse pojedine alokacije. Postupak je proveden primjenom šest razlicitih alokacija koje predstavljaju dva razlicita scenarija izvođenja.Odabrane alokacije, nakon što su kvantificirane težinskom funkcijom w, zapisane sutablicno i rangirane prema predviđenim performansama. Nakon toga, te iste alokacije su implementirane na stvarnom sustavu, ranije spomenutim robotskim kolicima. Iscrpnim mjerenje (u intervalu pouzdanosti od 95%), zabilježene su performanse alokacija i ponovno su rangirane u rang listu. Rezultat oba rangiranja bio je jednak,cime slijedi damodel za raspodjelu komponenata M, te njegova težinska funkcija w mogu korektno predvidjeti performanse pojedine alokacije u realnom sustavu. Ovakav ishod, doveo IV je do drugog koraka provjere koji se odnosi na scenarij(e) u kojem postoji izrazito veliki broj komponenti softvera te racunalnih jedinica,cime prostor potencijalnih rješenja postaje toliko velik pronalaženje najbolje alokacije metodom iscrpnog pretraživanja nije moguće ucinkovito provesti.Obzirom da trenutna implementacija Alokacijskog modela I-IV definira heuristicke metode za rješavanje navedenog problema, drugi korak provjere za cilj ima procijeniti sub-optimalno rješenje genetskog algoritma i metode simuliranog kaljenja. Uz heuristicke metode, generirane su i proizvoljne alokacije, jer u nekim slucajevima su takve alokacije podjednako dobre ili cak bolje od heuristickih metoda. U prvoj iteraciji, provjeravala se preciznost navedenih metoda, odnosno njihovo odstupanje od optimalne alokacije dane iscrpnim pretraživanje u prostoru do 512. Pokazalo se kako genetski algoritam daje najbolja rješenja, odnosno alokacije koje minimalno odstupaju od optimalnog rješenja. Nadalje, za prostore rješenja između 1020do3070 gdje iscrpno pretraživanje nije ucinkovito, usporedba je pokazala da obje heuristicke metode daju bolja suboptimalne alokacije od proizvoljno definiranih alokacija i to u najkraćem vremenu.Iako je statisticki vjerojatno, ni u jednom slucaju (u 55 ponavljanja, s povećavanjem prostora rješenja) nije zabilježeno da proizvoljno generirana alokacija daje bolje performanse od alokacije dobivene predloženim heuristickim metodama, cime je završila validacija predloženog okvira i svih njegovih elemenata.
A recent development of heterogeneous platforms (i.e. those containing different types of computing units such as multicore CPUs, GPUs, and FPGAs) has enabled significant improvements in performance of real-time data processing. However, due to increased development efforts for such platforms, they are not fully exploited. To use the full potential of such platforms, we need new frameworks and methods for capturing the optimal configuration of the software. Different configurations, i.e. allocations of
U doktorskoj disertaciji istraženi su i analizirani svi čimbenici koji imaju utjecaj na onečišćenje mora sanitarnim otpadnim vodama s brodova za kružna putovanja u Jadranskom moru. Istražena su ...osnovna obilježja Jadranskog mora, pomorski promet i obilježja turizma u RH. Analiziran je kruzing turizam s aspekta trendova kretanja brodova za kružna putovanja kao i s aspekta održivog razvoja te je analizirano onečišćenje mora sanitarnim otpadnim vodama s brodova za kružna putovanja. Istraženi su te detaljno analizirani i uspoređeni međunarodni i nacionalni pravni propisi vezani za sanitarne otpadne vode. Detaljno je analizirana raspoloživa tehnologija za obradu sanitarnih otpadnih voda i izvedbe sustava za pročišćavanje koji se koriste za obradu otpadnih voda na brodovima. Izvršeno je jednogodišnje istraživanje pri kojem je praćeno kretanje brodova za kružna putovanja kapaciteta preko 500 osoba u Jadranskom moru, njihove rute te vremena ulaska i izlaska iz Jadranskog mora i definiranih zona ograničenog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda prema Prilogu IV MARPOL konvencije. Na temelju tog istraživanja razvijen je izvorni model kretanja brodova za kružna putovanja u Jadranskom moru koji na temelju itinerara brodova u određenom vremenskom razdoblju daje vremena boravka tih brodova u četrnaest definiranih geografskih područja Jadranskog mora. Taj model daje temeljne ulazne parametre za razvijeni izvorni model vrednovanja onečišćenja Jadranskog mora sanitarnim otpadnim vodama s brodova za kružna putovanja. Model vrednovanja onečišćenja omogućava korisniku simulaciju onečišćenja Jadranskog mora prema geografskim područjima u različitim odabranim scenarijima. Oba razvijena modela objedinjena su u računalnom programu Kruzeri koji na temelju unesenih ulaznih parametara daje izlazne parametre – količinu i kvalitetu ispuštenih sanitarnih otpadnih voda na definiranim geografskim područjima. Program prepoznaje sustav za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda koji ima svaki brod u određenom odabranom vremenskom razdoblju i prosječni kapacitet broda, a korisniku je omogućen odabir brzine ispuštanja sanitarnih otpadnih voda, unos točnog kapaciteta svakog broda na svakom krstarenju i odabir modova rada u zonama plovidbe s obzirom na sustav instaliran na brodu. Rezultati razvijenih modela omogućili su identifikaciju kritičnih područja s obzirom na onečišćenje mora sanitarnim otpadnim vodama, kao i smjernice za buduće zahtjeve za ispuštanje sanitarnih otpadnih voda s brodova za kružna putovanja.
U doktorskoj disertaciji istraženi su i analizirani svi čimbenici koji imaju utjecaj na onečišćenje mora sanitarnim otpadnim vodama s brodova za kružna putovanja u Jadranskom moru. Istražena su osnovna obilježja Jadranskog mora, pomorski promet i obilježja turizma u RH. Analiziran je kruzing turizam s aspekta trendova kretanja brodova za kružna putovanja kao i s aspekta održivog razvoja te je analizirano onečišćenje mora sanitarnim otpadnim vodama s brodova za kružna putovanja. Istraženi su te detaljno analizirani i uspoređeni međunarodni i nacionalni pravni propisi vezani za sanitarne otpadne vode. Detaljno je analizirana raspoloživa tehnologija za obradu sanitarnih otpadnih voda i izvedbe sustava za pročišćavanje koji se koriste za obradu otpadnih voda na brodovima. Izvršeno je jednogodišnje istraživanje pri kojem je praćeno kretanje brodova za kružna putovanja kapaciteta preko 500 osoba u Jadranskom moru, njihove rute te vremena ulaska i izlaska iz Jadranskog mora i definiranih zona ograničenog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda prema Prilogu IV MARPOL konvencije. Na temelju tog istraživanja razvijen je izvorni model kretanja brodova za kružna putovanja u Jadranskom moru koji na temelju itinerara brodova u određenom vremenskom razdoblju daje vremena boravka tih brodova u četrnaest definiranih geografskih područja Jadranskog mora. Taj model daje temeljne ulazne parametre za razvijeni izvorni model vrednovanja onečišćenja Jadranskog mora sanitarnim otpadnim vodama s brodova za kružna putovanja. Model vrednovanja onečišćenja omogućava korisniku simulaciju onečišćenja Jadranskog mora prema geografskim područjima u različitim odabranim scenarijima. Oba razvijena modela objedinjena su u računalnom programu Kruzeri koji na temelju unesenih ulaznih parametara daje izlazne parametre – količinu i kvalitetu ispuštenih sanitarnih otpadnih voda na definiranim geografskim područjima. Program prepoznaje sustav za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda koji ima svaki brod u određenom odabranom vremenskom razdoblju i prosječni kapacitet broda, a korisniku je omogućen odabir brzine ispuštanja sanitarnih otpadnih voda, unos točnog kapaciteta svakog broda na svakom krstarenju i odabir modova rada u zonama plovidbe s obzirom na sustav instaliran na brodu. Rezultati razvijenih modela omogućili su identifikaciju kritičnih područja s obzirom na onečišćenje mora sanitarnim otpadnim vodama, kao i smjernice za buduće zahtjeve za ispuštanje sanitarnih otpadnih voda s brodova za kružna putovanja.
In this doctoral dissertation all the factors that have an impact on marine pollution of the Adriatic Sea by sanitary wastewater from cruise shipswere explored and analyzed. Basic characteristics of the Adriatic Sea, maritime transport and characteristics of tourism in Croatia were explored. Cruising tourism in terms of trends in cruise traffic and in terms of sustainable development was analyzed as well as marine pollution by sanitary wastewater from cruise ships. International and national legislation related to the sanitary wastewater was analyzed and compared. A detailed analysis was made of available technology for sanitary wastewater treatment and performance of wastewater treatment systems that are used on cruise ships. A one-year survey was done in which the movement of cruise ships in the Adriatic Sea withcapacity of over 500 people was followed as well as their routes and time of entry and exit from the Adriatic Sea and from MARPOL Annex IV areas of limited wastewater discharge. Based on that survey, an original model of the cruise traffic in the Adriatic Sea was developed, which, on basis of cruise ship itinerary in acertain period of time, gives us retention times of these ships in fourteen defined geographical areas of the Adriatic Sea. This model provides the basic input parameters for the original valuation model of marine pollution by wastewater from cruise ships. Valuation model of marine pollution by wastewater from cruise ship sallows the user to simulate the pollution of the Adriatic Sea geographic areas in a variety of selected scenarios. Both developed models have been unified in a computer program Kruzeri. The program, based on the entered input parameters, gives us output parameters – quantity and quality of sanitary wastewater discharged to the defined geographic areas. The program recognizes what wastewater treatment system is on every ship in a certain selected time period and the average capacity of a ship and user can select the discharge speed of sanitary wastewater, enter the exact capacity of each ship on each cruise and select ship opration modes in each MARPOL Annex IV area of limited wastewater discharge. By changing operation modes of the ship in different scenarios, valuation model of marine pollution will enable simulation of various scenarios in order to obtain the desired or expected load values of wastewater from cruise ships on specified geographic areas which further enables the evaluation of the current legislation and the identification of critical areas considering marine pollution by sanitary wastewater from cruisers.
Iako su vjerske organizacije po prirodi konzervativne, ni one nisu imune na promjene koje potiče informacijsko-komunikacijska tehnologija. Sukladno tome, može se konstatirati kako sve vjerske ...organizacije,
bez obzira jesu li one liberalnije u svome odnosu prema promjenama ili su pak konzervativnije, s više ili
manje uspjeha koriste informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, odnosno komunikacijski kanal koji ona
oblikuje. Vjerskim je organizacijama, kao i svim drugim organizacijama, na raspolaganju čitav niz komunikacijskih kanala koje oblikuje globalni mrežni internetski sustav. Vjerojatno je web najrasprostranjeniji i
najpopularniji komunikacijski kanal koji je na raspolaganju internetskim korisnicima. Web, ne samo da je
komunikacijski kanal, on je u današnjim uvjetima prerastao u virtualni prostor, koji se u svome evolucijskom procesu iz prezentacijskoga sredstva preobličio u globalnu društvenu mrežu. Izgradnja web okruženja
često je prepuštena stručnjacima kao što su web dizajneri i programeri sustava web stranica, koji svoju pozornost usredotočuju na izgled i funkcionalnost web mjesta, no ne bave se i misijom i ciljevima web mjesta
vjerske organizacije za koju se razvija web sustav. Posebice se zaboravlja na važnost marketinškoga pristupa,
odnosno na nužnost zadovoljavanja potreba vjernika – korisnika „usluga“ vjerskih organizacija. Kako bi se
u formalnom i sadržajnom smislu optimalno kreiralo web okruženje vjerskih organizacija, posebice onih u
Republici Hrvatskoj, potrebno je sustavno, odnosno modelski pristupiti rješavanju ovoga problema. Iz toga
je razloga provedeno istraživanje i definiran model optimalnoga web okruženja za e-marketing vjerskih
organizacija u Republici Hrvatskoj.
Poslovna komunikacija vrlo je važan dio poslovanja, organizacije i upravljačkoga sustava dok informacij
-
ska tehnologija predstavlja spregu mikroelektronike, računala, telekomunikacija i softvera, ...koja omogućuje
unos, obradu i distribuciju informacija. Dakle, informacijska je tehnologija jedna od ključnih generičkih
tehnologija jer prodire u sva područja gospodarstva, znanosti, društvenoga i privatnoga života i u njih
unosi radikalne promjene. Različite informacijske tehnologije i komunikacija usko su povezani. Naime,
nova, suvremena ili 2.0 poslovna komunikacija definira aktivne čimbenike u potpuno novoj okolini procesa
poslovnoga komuniciranja. Za djelotvornu uporabu novoga pristupa poslovnoj komunikaciji, potrebno je
dobro poznavanje različite komunikacijske tehnologije. Cilj rada odnosi se na prikaz sinteze informacija o
suvremenoj poslovnoj komunikaciji istraživačkoga osvrta koji daje pregled koliko informacijska tehnologija
utječe na poslovnu komunikaciju u praksi na primjeru privatnoga gospodarskoga subjekta.
Infraredesign teorija je razvila metodu izvedbe grafike koja nosi dvije informacije, prvu vidljivu u vizualnom spektru (VS), a drugu u bliskom infracrvenom (NIR) spektru. U ovom se članku predstavlja ...prototip uređaja koji će snimiti dva stanja: slike u bliskom infracrvenom spektru kao Z monokromatski zapis i slike u vizualnom spektru kao RGB zapis. Ove dvije neovisne slike predstavljaju svojstva tvari u području valnih duljina elektromagnetskog spektra od 400 do 1000 nm. To mogu biti slike, reprodukcije, vrijednosnice, ili prizori iz prirode. Ovim uređajem putem razvijenog software-a moguće je kvantitativno odrediti razliku između informacija iz RGB do Z stanja materije za svaki slikovni element. Uređaj funkcionira na dnevnom svjetlu, bez zasebno ugrađenog IR izvora, što omogućuje istovremeno snimanje objekata u neposrednoj blizini i na velikoj udaljenosti.
