U radu se raspravlja o suvremenim oblicima komuniciranja s tržištem kako bi se povećala potražnja i prodaja. Razmatra se utjecaj promidžbenih poruka na mlade koje se šalju preko masovnih medija, a ...osobito televizije i interneta. Posebno se ističe vrlo važna uloga roditelja i obitelji kao korektiva u medijskim pritiscima, kao i njihov primjeren nadzor nad djecom. Pokazuje se kako restriktivan pristup u kontroli nije učinkovit i preporučuje evaluativan način temeljen na prijateljskoj i partnerskoj osnovi u praćenju masovnih medija. Istraživanje je provedeno među dubrovačkim osnovnoškolcima i srednjoškolcima obaju spolova, a podaci dobiveni s pomoću uzorka analizirani su prema načelima inferencijalne statistike. Pokazalo se kako nema većih odstupanja od prosjeka Hrvatske, to jest da se u velikoj mjeri svakodnevno prate mediji (osobito televizija i internet), reklame privlače pozornost učenika, neke su u većem fokusu interesa, uz nebitnost nastupa poznatih osoba i izostanak bezrezervnog vjerovanja u njih. Znatno je veći broj učenica koje bi željele sudjelovati u reklamnim kampanjama, azapaža se i uspješnost u uvjeravanju roditelja u kupnju, iako u tomu nije utjecajan njihov mjesečni prihod.
U ovom tekstu istražujemo moguće posljedice “Zakona o osnovama javnog
radiotelevizijskog sustava i o Javnom radiotelevizijskom sustavu Bosne i Hercegovine”
na razvoj komercijalnih televizija u ...zemlji. Naime, kad je donesen
ovaj zakon javila se zabrinutost da će on zapravo uništiti komercijalnu TV, jer
daje previše reklamnog prostora javnim TV postajama. Polazeći od te pretpostavke,
studija se temelji na analizi provizija predviđenih novim zakonom,
razgovorima sa stručnjacima i predstavnicima institucija uključenih u primjenu
zakona ili izravno vezanih za taj posao.
Na osnovi istraživanja može se reći da taj Zakon neće izravno uništiti
komercijalne televizije. Opasnost je ponjprije u nerazvijenom reklamnom tržištu,
što je najozbiljnija i najneposrednija prijetnja kako komercijalnim tako i
javnim RTV postajama. Većina medija nije u mogućnosti ostvariti dovoljno
prihoda za osnovne troškove.
Ključni čimbenik koji koči rast reklamnog tržišta su izrazito niske cijene reklamnog
prostora. To navodi na zaključak da je nužna usklađena akcija komercijalnih
i javnih RTV postaja kako bi se uspostavio sustav strateškog određivanja
cijena, čime bi se smanjili popusti i povećala ukupna vrijednost tržišta
reklama.
Nedovoljno jak signal kojim komercijalne televizije pokrivaju teritorij BiH
jest daljnji razlog koji usporava njihov razvoj. Osim toga, još je previše TV
postaja koje se natječu za ograničene prihode od reklama. Na tržištu postoje određeni uvjeti za dugoročnu redistribuciju reklama od
javnih ka komercijalnim televizijskim postajama, što će u prvom redu ovisiti o
kakvoći programa te o kvaliteti i dometu signala komercijalnih televizijskih
postaja. Dakle, ključna se bitka voditi na području programa – bolji program
rezultira boljom gledanošću i većim prihodima od reklama.
Sve u svemu, može se očekivati da će se smanjiti broj TV postaja. Manje
televizijskih postaja, u kombinaciji s razvojem tržišnoga gospodarstva i tržišne
konkurencije, uz porast reklamnoga tržišta, omogućit će opstanak komercijalnog
TV sektora.
U središtu ovog rada je ageizam u informativnom programu
hrvatskih televizijskih programa, tj. istraživanje na koji se način
prezentiraju starije osobe u središnjim informativnim emisijama HRTa, ...RTL-a i Nove TV. Uzorak su prilozi objavljeni u emisiji »Dnevnik« HTV-a, »Dnevnik« Nove TV i »Vijestima« RTL-a u razdoblju od 3 tjedna.
Analizirajući sve priloge objavljene tijekom tri tjedna u središnjim
emisijama javne i dviju komercijalnih televizija, nastojalo se istražiti
je li prisutan ageizam i diskriminacija u prilozima koji se odnose
na starije osobe. Može li stereotipno prikazivanje starijih osoba na
televiziji utjecati na naše stavove o starijim ljudima? Provedeno
pilot istraživanje pokazalo je kako je ageizam vidljiv u glavnim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. Kod svih triju televizija ustanovilo se da se starije osobe, pogotovo one aktivne ili društveno priznate, relativno rijetko prikazuju. Rezultati ovog
istraživanja ukazali su na potrebu za širim istraživanjem, po mogućnosti interdisciplinarnog, u suradnji medijskih teoretičara i socijalnih gerontologa. U ovom radu također se ukazuje na nužnost donošenja zakonskih odredbi koje bi regulirale problem ageizma kako u medijima, tako i u drugim institucijama društva.
Dvije su ključne zadaće javne televizije u liberalnoj demokraciji – poduprijeti demokratski sustav i vladavinu zakona, što je istodobno i jamstvo njezine neovisnosti i slobode, te osigurati javnosti ...točno i sveobuhvatno izvještavanje kao i ravnopravan i slobodan javni forum za raspravu o važnim društvenim temama. U ovom se radu autorica bavi pitanjem kako struktura Programskog vijeća HRT-a, sukladno zakonom povjerenim zadatcima, izravno utječe na program HTV-a, najveće i najutjecajnije nacionalne televizijske kuće. Prema Zakonu o HRT-u iz 2003. godine, jedanaest članova Programskog vijeća HRT-a, čiji je zadatak zastupati i štititi interes javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem programa, bira i razrješuje Hrvatski Sabor. Time je ponovno otvoreno pitanje mogućnosti izravnog utjecaja državne politike na rad Hrvatske televizije. Jedan od važnijih zadataka Vijeća jest kreiranje okvira neovisnoga, pluralističkog i uravnoteženog televizijskog programa, a ono podrazumijeva uspostavljanje kompleksne, transparentne strukture dinamičkih odnosa između profesionalnih novinara i urednika, organizacija civilnog društva, relevantnih društvenih skupina te interesa sveukupne javnosti.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Extended description:
Information:
Celebration at the declaration of an independent Republic of Slovenia: a TV cameraman recording the historical event. Raising the flag.
Original language summary:
...Proslava ob razglasitvi samostojne Republike Slovenije: televizijski kamerman snema zgodovinski dogodek, dvig zastave.
Članak se bavi pitanjima selekcije vijesti u televizijskome mediju te analizira profesionalnost novinara u odabiru i prezentaciji televizijskih vijesti u odnosu između gledatelja, politike i ...komercijalnih interesa. Iako prihvaća ograničenja istraživanja selekcije vijesti s obzirom na političke, tehnološke, ekonomske i druge vanjske utjecaje, ovaj se rad ponajprije usredotočuje na specifičnosti televizijske informativne emisije imajući na umu ne samo sadržajne, nego i vizualne produkcijske i tehnološke karakteristike, te profesionalne kriterije u odabiru i obradbi vijesti. Emisije televizijskih vijesti upravo zbog svoje javne funkcije, u hijerarhiji televizijskih žanrova imaju najvišu poziciju, a televizijskim kućama u zakonskim dokumentima služe kao dokaz njihove društvene odgovornosti. Preispitivanje javne funkcije televizijskih vijesti pretpostavlja i kontinuirano istraživanje selekcije vijesti i informativnih faktora koji utječu na selekciju. Zaključci u ovom radu temelje se na pilot-istraživanju selekcije vijesti u središnjim informativnim emisijama u Hrvatskoj, s osobitim naglaskom na emisiju javne televizije Dnevnik. U ovom se radu, između ostaloga, daje pregled istraživanja selekcije vijesti i informativnih vrijednosti, definiraju televizijske vijesti kao žanr te u teoriju uvodi nova klasifikacija informativnih faktora koja je prethodno testirana kroz analizu sadržaja televizijskih informativnih emisija javne i komercijalnih televizija. Ovaj rad otvara put daljnjim istraživanjima selekcije vijesti te može imati višestruke koristi za unapređenje hrvatskoga televizijskog novinarstva u cjelini te podizanje profesionalnih standarda na višu razinu.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Rad ispituje prisutnost javnog interesa u suvremenom španjolskom televizijskom
mediju. Dugo je prevladavalo uvjerenje da postoje važna načela javnog interesa
(prvenstveno edukacijska, kulturna i ...demokratska) koja mogu biti zadovoljena jedino
od javne televizije. Posljednjih godina u Španjolskoj, nakon tranzicijskog
procesa, i nakon konsolidacije demokracije, novi period zrelosti televizije, u kojoj
samo društvo zahtijeva i očekuje da televizija općenito, javna kao i privatna, garantira
niz vrijednosti i javnih načela.
U prvom dijelu, autorica objašnjava podrijetlo televizije u Španjolskoj: od toga
koja je priroda javnog emitiranja i zakonodavstva koja je podržava (gdje su ustanovljeni
kriteriji javnog interesa koji uvijek moraju prevladavati u javnom televizijskom
mediju, i privatnoj televiziji kasnije) do razvoja konsolidacije televizijskog
sistema u Španjolskoj s dolaskom regionalne televizije, privatnih televizijskih
kanala i televijske platforme koje se plaćaju. U drugom dijelu rada, programi
javnih i privatnih televizijskih kanala koji djeluju u Španjolskoj analiziraju se kroz
studiju slučaja u prvom tjednu ožujka 2009. Studija prime time-a omogućuje saznanje
o tome koji su najvažniji žanrovi televizijskog programa u Španjolskoj i
koje su televizijske kuće očuvale interese javnosti. Na kraju raspravlja se koje se
publike i koje vrste programa i žanrova povezuju s interesom građana. Glavni cilj
je proučiti kako se koncept javnog interesa promijenio u kreiranju programa i koji
su suvremeni trendovi.
Rad analizira trendove gledanosti političkih emisija na nacionalnim kanalima u Hrvatskoj polazeći od postavke o zamoru i zasićenosti građanstva politikom. Kombiniraju se dva kontinuuma, sudjelovanje ...u političkim sadržajima i stupanj konzumiranja televizijie. Istraživanje se bazira na preciznim mjerenjima average minute ratinga (AMR) koji kontinuirano svake minute registrira rejtinge gledanosti pojedinih emisija. Osnovni problem istraživanja je mnoštvo čimbenika koji utječu na gledanost emisija pa tako i onih političkog sadržaja. Iz tog razloga koriste se podaci o rejtingu gledanosti i udjelu gledanosti izdvojenih političkih emisija u razmatranom periodu. Na kraju, razmatra se gledanost samo jedne političke emisije kao indikatora odnosa prema politici. Rad ukazuje na niz metodologijskih poteškoća i kompleksnost istraživane tematike kako bi buduća istraživanja koja će gledanost koristiti kao indikatore određenih socijalnih procesa u društvu, ponudila vjerodostojnije podatke i zaključke.
Extended description:
Na delovnem mestu v pisarnah arhiva: Marjana Deržaj, Tina Poglajen (por. Vogrič), Marija Sever (por. Maksimovski) in vodja arhiva Katarina Udovič.
Information:
The Television ...Archive Department was already established in the experimental stage of television broadcasting, while the foundations for later large collections were created in 1958.
Original language summary:
Televizijski arhiv je bil ustanovljen že v poskusnem obdobju televizije, temelji za kasnejše velike zbirke pa izoblikovani leta 1958.
Extended description:
<!--if !mso>
st1\:*{behavior:url(#ieooui) }
<!endif--><!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
...mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Pavzni znak za kukavico si je zamislil prof. ing. Marij Osana. Kukavica je kmalu postala največja zanimivost nove radijske postaje, ki je začela oddajati l. 1928. Njen avtor Marij Osana se je nad njo silno navduševal in trdil, da takega pavznega znaka nimajo nikjer na svetu. Zato smo v televizijskem arhivu izbrali nekaj zgodb o kukavici in radiu iz knjige Smeh in nasmeh za kamero in mikrofonom.
Nekoč je prof. ing. Marij Osana ves zamišljen korakal po fakultetnem hodniku, držal roke na hrbtu in se med sprehajanjem prav po kukavičje oglašal. Študenti in asistenti so se smejali, ko je profesor polglasno premleval, kako izdelati napravo, ki bo oddajala glasove, podobne kukavičjemu petju. Potem, ko je zavil v laboratorij, je bil pavzni znak v nekaj urah zasnovan. (zapisal inž. Slavoj Jenko)
Po zamisli Marija Osane je umetno kukavico izdelal tehnik Franc Kramar. Sestavljena je bila iz dveh kolutov. Stiki med tema so se preklapljali v ritmu, ki je ponazarjal glas te ptice pevke. Pozneje so pri ljubljanskem preparatorju Herfordu naročili nagačeno pravo kukavico. V glavo, ki jo je bilo mogoče sneti, so ji napeljali elektriko in vstavili žarnici za oči. Te so se ji zasvetile vsakokrat, ko se je oglasila.
Znanega tonskega snemalca Rudija Omoto je ob okupaciji Ljubljane skrbelo, kaj bo s kukavico. Skrivaj jo je odnesel iz radijskih prostorov in njen glas posnel na ploščo. Devetega maj 1945, na dan osvoboditve, je tako lahko znova oznanjala svobodno pomlad. (zapisal Mirko Bogataj)
Pisatelj Fran Milčinski pa se je v reviji Ilustracija takole razpisal o radijski kukavici: »Šepeta se, da ima pri kukavici svoje prste vmes nesrečna politika. Pri nas je vse mogoče in lahko se zgodi, da bo lepega dne kukavica sploh odžagana in na cesti. Taki nakani bi se moral vesoljni kulturni svet najodločneje upreti, kajti je kukavica naša najbolj priljubljena točka, zvezda je našega programa in ponos naroda in se nič ne ve, ali ne pristopajo novi radioabonenti najbolj zaradi nje. Že se širi glas, da ima jako častne ponudbe iz inozemstva, ob znatno višji gaži.«
Po vojni pa je zaokrožila tudi tale šala: Mož, ki je poslušal radio je začuden dejal svoji ženi: »Veš, v partizanih so nam komisarji marsikaj govorili, kako bo po vojni vse drugače: da bomo vsi enaki, da bo dela in kruha za vse, da ne bo davkov in tako naprej. Saj sem še nekaj verjel... Ampak, če bi mi rekli, da bo po vojni tudi kukavica pozimi pela, bi to bilo pa preveč.«
Information:
The mechanism for the radio “cuckoo” on display in the RTV museum. The cuckoo was made by France Kramar in 1928. It was based on Marij Osana’s idea.
Original language summary:
Mehanizem radijske kukavice v muzeju RTV-ja. Radijsko kukavico je po zamisli ing. Marija Osane izdelal l. 1928 France Kramar.
