V članku sem s pristopom, ki so ga izoblikovali raziskovalci v polju imagoloških raziskav, preučila podobo Švice v Kovačičevem romanu in jo primerjala s podobo Francije, kakor jo vidi prvoosebni ...pripovedovalec Francoskega testamenta ob babičinem pripovedovanju in lastnem preučevanju francoske kulture in zgodovine. V drugem delu razprave sem ta spoznanja nadgradila z raziskavo likov migrantov in migrantk, ki v soočenju s tujim okoljem sebe doživljajo kot tujce/tujke ali jih kot take sprejemajo drugi. V zadnjem delu razprave sem raziskala, kako je v obeh romanih tujost prikazana kot odnos do sveta.
Prispevek se ukvarja s tematiko ljubezni v poeziji dveh sodobnih slovenskih pesnikov, Milana Jesiha in Borisa A. Novaka, in sicer tako, da ugotavlja, kakoje njuno ustvarajanje povezano z evropsko ...literarno tradicijo. Literarna veda na osnovi neštetih pesniških besedil, ki govorijo o ljubezni, ni izoblikovala žanrske definicije, ki bi poenotila različne zgodovinske poglede na ljubezen in natančno opredelila vsebino ljubezenske poezije. Prvi del tega prispevka kot izhodišče za obravnavo dveh slovenskih pesnikov predastavi Rougemontov koncept strastne ljubezni, izpeljan iz mita Tristan in Izolda.
Rasprava se ukvarja s svežnjem pesmi na novozavezne motive iz nedokončane pesniške zbirke Antona Vodnika Talitá, kumi, objavljene pred kratkim v drugi knjigi njegovih Zbranih del. Ob strani pušča ...literanosmerno opredeljevanje in se osredinja na Vodnikovo pesnjenje razodetja v njih, ki ga pripravlja poduhovljeno pesnjenje erosa v prvih dveh zbirkah. Pesnjenje v t. i. "novozaveznem ciklu" doseže vrhunec v liku Jude Iškarijota, ki izgubi tradicionalne poteze izdajalca Kristusa in postane, tako kot Kristus, lik razodetne drugosti.
Rad se bavi pitanjem uloge faustovske tematike u Jugoslaviji između 1981. i 1984. godine tako što se raščlanjuju i uspoređuju Hrvatski Faust Slobodana Šnajdera te Ženski Faust Vuka Vuče. Budući da je ...rad tematološke prirode, on se bavi analizom navedenih djela te njihovim uspoređivanjem pokušavajući zaključiti zašto se faustovska tema u to vrijeme koristila u literaturi.
Študija analizira dve dramski obdelavi mita o Antigoni: Sofoklovo tragedijo Antigona in istoimensko dramo Dušana Jovanovića. Klotzeva tipologija zaprte in odprte forme drame daje formalni okvir, v ...katerem se razvije antropološka interpretacija omenjenih dram. Odprta in zaprta forma temeljita na kompoziciji drame, dejanju, dramski osebi, prostoru in jeziku. Članek podrobneje obravnava dramsko osebo in dejanje.
Analiza kreće od provjere svojstava hrvatske književnosti i kazališta u kontekstu europske kulture XVIII. stoljeća na repertoaru kazališnih izvedaba hrvatskih izvođača. Na općoj razini povijesti ...književnosti moguće je problematizirati status XVIII. stoljeća, tj. njegovu pripadnost tzv. starijoj povijesti. S druge strane, postoje argumenti za napuštanje simplifikacije o XVIII. stoljeću kao stoljeću predugoga hrvatskog baroka. Osobitosti XVIII. stoljeć vidljive su u raznovrsnim bilješkama i zapažanjima vezanima uz izvedbe koje se odnose koliko na pripreme izvedbe toliko na reakcije tj. recepciju gledatelja na izvedeno, i u auditivnom i u vizualnom aspektu. Njihova analiza otkriva da je, nakon uspostavljenoga korpusa znanstvene literature primijenjene na romantizam, kronologiju ideje „književne nacije“ i nacionalnoga identiteta potrebno usmjeriti na XVIII. stoljeće: svojstva koja se pripisuju XIX. stoljeću kao novome dobu, svojstva romantizma, ilirizima, narodnoga preporoda i sl., prisutna su već u XVIII. stoljeću.
U članku autorica podastire kritički pregled književno teoretskih dostignuća u hrvatskoj komparatistici od njihovih začetaka do danas, s posebnim naglaskom na pregled problemskih punktova i lakuna u ...prvim teoretskim radovima inozemnih i hrvatskih komparatista. U raspravi se uspostavlja diferencijacija između tradicionalne
komparatistike često nazivane francuskom školom i suvremene komparatistike. Na iskustvima tih opisa i uvida u radu se predviđa daljnji razvoj komparativne književnosti posebno u svjetlu novih strujanja u teoriji književnosti, a sve s obzirom na termine interdisciplinarnosti i nadnacionalnog motrišta, kao i s obzirom na
aktualne književno teoretske i metodološke pravce kao što je novi historizam, te kulturološke i rodne studije.
PDF
